Hombre

Martin Mystere

HOM ORKA 31 | 288 str.

Hombreov svijet nije najugodnije mjesto. Hombreov svijet nije ni najciviliziranije mjesto. U stvari, i ugoda i civilizacija odavno su rekli zbogom. Apokalipsa je pojela i hipike, i pacifiste, i ekologe i progresivce svake vrste. Preostali su samo tvrdi momci, prazne pustinje i čelični kosturi nekad ponosnih gradova. Hombre je jedan od takvih momaka, a ovo su kronike njegovih putovanja.

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 78%

Priča 8

Scenarij 7

Crtež 9

Naslovnica 6

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 77%

P*7

S*7

C*8

N*7

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Hombre
    ORKA 31

ZANIMLJIVOSTI

Posljednjih dana internet je prožet gomilom sitnih euforija kratkoga daha kojima je i inače sklon. Foršpan nadolazećih Zvjezdanih ratova podjednako nabrijava stare fanove franšize i klince koji se tek uključuju u cijelu priču; snimke borbe Iron Mana, Kapetana Amerike i Buckyja (iz nadolazećeg filma Captain America: Civil War) rajcaju raju barem onoliko koliko su je rajcale snimke Iron Manovog Hulkbuster oklopa povodom drugog nastavka Avengersa itd. Najveći recentni hype ipak se ne bavi nekom od reinkarnacija superherojskog mythosa već se zabavlja glorifikacijom četvrtog nastavka popularne franšize iz svijeta video-igara. Bethesdin Fallout 4 na dobrom je putu da postane još jedan potentni i dugotrajni meme-generator (poput „bratskog“ mu Skyrima) tj. temeljno ikonografsko izvorište suvremene popularne kulture iz koje se strip sporo, ali neumoljivo povlači. Fenomenološko čitanje Fallouta i srodnih primjera može nas odvesti u nekoliko zanimljivih pravaca, no u ovom nas slučaju zanima samo jedan od njih i to onaj koji se spaja s pravcem Segurinog i Ortizovog stripa s početka osamdesetih. Hombre i Fallout sijeku se na polju post-apokalipse i premda se u nekom momentu odvajaju (jer ipak je riječ o bitno različitim medijima koji nemaju previše zajedničkih točaka) čini mi se zanimljivim pozornije promotriti to sjecište. Naposljetku, post-apokaliptičko diskurzivno polje veliko je polje i u njemu ćemo naići na još stanovnika.

Fallout je samo jedan od najsvježijih primjera pojačanog interesa za post-apokalipsu (sama franšiza počela je 1997. i tada se nalazila u rukama Interplay Entertainmenta; iako je već tada - zbog inventivnog gameplaya, duhovito-ozbiljne priče krcate pop-kulturnim referencama i razrađenog sistema izgradnje lika -pokupila laude i kritike i publike, masovnu popularnost stekla je 2008. nakon prelaska u Bethesdin portfolio; iako je u Bethesdinim rukama Fallout postao višestruko inferiorniji od svojih prethodnika u svakom zamislivom smislu, omasovljenje igračkog tijela, promjene igračkih navika i utjecaj internetskog marketinga učinili su svoje), a nabrajanje svakog žanrovskog prinosa koji je posljednjih godina u ovom ili onom obliku obilježio pop-kulturnu topografiju oduzelo bi previše prostora. Dovoljno je spomenuti Kirkmanov multimedijski projekt Živi mrtvaci, nešto stariji Y: Posljednji muškarac na svijetu Briana K. Vaughana ili starije, a još uvijek potentne projekte poput Resident Evila, Mad Maxa ili Carpenterovih Bjegova. Vraćanje unazad u potrazi za primjerima post-apokaliptičke ili apokaliptičke fikcije odvelo bi nas sve do biblijskih vremena, no kako se funkcija i ikonografija takve „proze“ mijenjala sa svakom svojom inkarnacijom zadržat ćemo se na modernim primjerima, a posebno na mjestu koje među njima zauzima Ortiz/Segurin Hombre. Već letimičan pogled na osnovne konture Hombrea govori nam kako se ovaj strip, unatoč nakupljenim desetljećima od vremena objavljivanja do danas, savršeno uklapa u dominantnu ideološku viziju suvremenih post-apokaliptičkih narativa.

U većini slučajeva suvremeni post-apokaliptički narativi (oniričko-alegorijske i mitološke manifestacije apokaliptičkih narativa iz predmodernih vremena, kao i sporadična ukazanja iz 19. st., funkcioniraju po drugačijim pravilima) na formalnoj razini funkcioniraju kao svojevrsni registar kolektivnih strahova, kao zrcalo vremena u kojem nastaju i protiv kojega se, na fikciji svojstven način – „bore“. Pri tome se središnji motiv samog žanra – potpuno uništenje civilizacije –javlja u stotinama različith iteracija. U vremenu nakon Drugog svjetskog rata dominatni mehanizam uništenja bio je, dakako, nuklearni holokaust (već više puta spominjani Fallout odvija se u tom kontekstu, a retro-dizajnom zaziva američke pedesete godine prošloga stoljeća). U ostatku stoljeća registar apokaliptičkih mehanizama prilično je odebljao primajući u sebe bez ikakve diskriminacije sve što je bilo zamislivo – od mogućih scenarija ekološke, tehnološke ili biotehnološke katastrofe do potpunih izmaštaja poput najezde zombija, vampira, vanzemaljaca, bogova i ostalih elemenata fantastičnog bestijarija. Sam mehanizam uništenja oduvijek je bio sekundarnog karaktera, uvijek ovisan o dominantnom iskustvu vremena, pojedinca ili industrijskog kompleksa (bilo da je bila riječ poopćenim posttraumatskim iskustvima, više ili manje obaviještenim ekstrapolacijama prezentnog tehnološkog stanja, didaktičko-aktivističkim upozorenjima ili čistoj moći spektakla čime su se prvenstveno vodili vizualni mediji). Spoznajna pa i katarktička vrijednost takvih narativa ležala je u dramaturgiji novonastalih odnosa, u fikcijskoj izgradnji post-factumske civilizacije novoga tipa. Koristeći moć čistog spektakla i relativnu slobodu izgradnje potpuno novih i drugačijih svjetova, post-apokaliptička fikcija je u drugoj polovici dvadesetog stoljeća postala jedan od najpotentnijih umjetničkih alata za kritičko iščitavanje ljudskog habitusa.

Po sekundarnim karakteristikama, Ortiz/Segurin Hombre pravo je dijete osamdesetih. Raspadu Hombreove civilizacije kumovalo je više faktora. Upoznajemo ih odmah, na samom početku, uokvirene ironiziranim Leibnizovim citatom o „najboljem od svih mogućih svjetova.“ Najprije su presušili izvori tradicionalne energije, potom je ponovno zaratilo na Bliskom istoku, zatim se veći dio milijardice Indijaca pobunio protiv gladi, Europa se našla na udaru energetske krize kakvu nikad do tad nije vidjela, a Talijani su to iskoristili da napokon i službeno instaliraju mafiju na čelo izvršne vlasti (racionalno gledano, ovaj posljednji element ne bi trebao imati nikakvog učinka u kontekstu globalnih promjena, vjerojatnije je riječ o španjolskom podjebavanju romanske braće). Šlag na poluraspadnutoj torti došao je u obliku mutiranog soja gripe i nije trebalo dugo – prema proslovu tek nekih dvadesetak godina - da se civilizacija vrati stotinjak ili više godina unazad. Sve su to standardni elementi post-apokaliptičke fikcije s kraja sedamdesetih/početka osamdesetih godina prošlog stoljeća (vidi „katalog“ primjera iz filmova na linku u Zanimljivostima), proizašli iz hiperboliziranog svijeta onodobnih medija. Energetska kriza, ulične bande, mutirani virusi, globalna glad i manjak resursa, a nad svim tim konstantna opasnost nuklearnog holokausta potencirana blokovskom podjelom svijeta - Hombre je pokupio sve što se tih godina dalo pokupiti, stvarajući svijet u kojem onodobni, a ni današnji čitatelj nije bio stranac.

Dok su filmski radnici za sekundarne potrebe post-apokaliptičkog žanra imali na raspolaganju relativno puno novca i timove suradnika, stripaši su na raspolaganju imali samo sebe i vlastite sposobnosti utjelovljavanja makabričnih vizija (jest da se masovno „kralo“ na oba fronta, al' pustimo sad te detalje). Pred Ortizom je stajao težak zadatak. Valjalo je uprizoriti uvjerljivi svijet za post-apokaliptičkog čovjeka. Nadilazilo je to probleme arhitekture i dizajna porušenih i zapuštenih gradova kao i probleme pejzažnog prikaza spaljenih prostora. Valjalo je, zapravo, smisliti potpuno novog čovjeka.Prepoznatljivu, a opet duboko drugačiju figuru, rođenu u post-civilizacijskom dobu. Iz te potrebe izrodio se Hombre – potomak konkvistadora i incestuoznih post-apokaliptičkih kanibala. Proćelavi, duguljasti tip masne kose s obveznim cigarillom u zubima, po karakteru nalik rabijatnoj simerijskoj barabi, samo bez mišićne mase, višetonskog gvožđa i Croma na usnama. No, Hombre je bio prvi među jednakima pa će se na stranicama ovoga stripa, iz godine u godinu, pojavljivati Hombreu srodne duše, više ili manje deformirane karakteristikama prostora i vremena u kojem su se zatekli. Uz to što je bio težak, bio je i to odgovoran zadatak. Segura je možda morao napuniti novonastali svijet „sadržajem“, možda ga je morao kontekstualizirati, učiniti (be)smislenim ili barem mogućim, no baš je na Ortizu ležala odgovornost ostvarivanja tog svijeta i punjenja praznina zaostalih na rubovima Segurina teksta. Bez uvjerljivog, „spektakularno“ uprizorenog svijeta, prožetog stvarnim i impliciranim opasnostima, bez prijetnji naslućenih u sjenama i izvan granica kadra, bez dinamike pokreta kojom se prikazivala sva neizvjesnost preživljavanja u potpuno darvinističkom svijetu kraja civilizacije, „projekt Hombre“ pao bi u vodu. Kako bi se s njim moglo kvalitetno komunicirati, sugovornika tj. čitatelja najprije je potrebno privući. Ortiz je, treba li to reći, itekako bio na visini zadatka.

Ostavimo li sekundarne karakteristike po strani, a tamo ih moramo staviti jer ih je, unatoč svoj mračnoj raskoši Ortizova tuša, već načeo zub vremena,primorani smo, napokon, promotriti „sadržaj“ stripa. Osnovna ideja svake suvremene post-apokalipse može se razumjeti u kontekstu svojevrsnog nepovjerenja prema „projektu čovjek“. Za većinu autora ovoga žanra, čovjek je proizvod civilizacije, a civilizacija je tek tanka i krhka koprena čiji nestanak nužno vodi u Bellum omnium contra omnes. Prepušten samome sebi, bez policijsko-korektivnih faktora u vidu državno-ideološkog aparata, čovjek iz zoon politikona degradira u zoon. U izvjesnom smislu, post-apokaliptička fikcija uprizoruje negativnu varijantu anarho-kapitalističke utopije. Minimalna (često i nepostojeća) država, slobodno tržište dobara i usluga i apsolutna sloboda pojedinca. Pri tome suvremena post-apokalipsa uglavnom ne funkcionira kao marksistička kritika libertarijanske utopije, već funkcionira kao skeptičko čitanje humanističko-prosvjetiteljske tradicije. Osnovnu postavku post-apokaliptička fikcija razrađivala je na više načina (s junakom ili bez njega, s manje ili više utjecaja političkog aktivizma itd.), a Hombre se, starosti unatoč, uklapa u dominantne trendove današnjice. Baš poput Živih mrtvaca ili Fallouta (vjerojatno najpopularnijih pa dakle i najutjecajnijih post-apokaliptičkih narativa mdoernoga doba) Hombre uspostavlja svijet utemeljen na binarnoj opoziciji slabo-jako pri čemu slabo rjeđe ima veze s fizičkom slabošću, a više s održavanjem pred-apokaliptičkog moralnog sustava (u jednoj od priča Segura će to i eksplicitno kazati, suprostavljajući Hombrea i djecu odraslu u ili nakon apokalipse – u tom susretu Hombre je onaj koji se još uvijek sjeća „boljega“ dok djeca ne poznaju drugačiji moralni sustav od onog u kojem su odrasla). Štoviše, Hombre tu opoziciju vidi kao jedini istinski model ljudskih odnosa proglašavajući ga „slobodom od anglo-saksonskih predrasuda“. Hombreovo pismo prožeto je cinizmom i dubokim nepovjerenjem u ljudski rod, a optimističkih momenata gotovo da i nema (za razliku od, recimo, suvremenika mu – Hermannovog Jeremiaha) .Takav svijet zahtijeva i junaka novog doba pa Segura stvara apsolutno prilagodljivog „junaka“ čiji ethos počiva na nekoj vrsti prirodnog prava („Ja imam svoj zakon i ravnat ću se samo prema njemu“) iako donekle ublaženog povremenim „romantičarskim“, pred-apokaliptičkim postupcima. Koristeći takvog junaka, Segura iz priče u priču varira teme preživljavanja testirajući granice korijenske iskvarenosti čovjeka prepuštenog samome sebi. Od klasnog rata, preko dekonstruiranih, satiričkih „posveta“ Oliveru Twistu i Mojsiju , pa sve do potpunog nepovjerenja prema „velikim pričama“ svih predznaka (od konvencionalnih religija do njuejdžerskih ideologija) Segura iz stranice u stranicu potkopava sve temelje „pozitivnih junaka“ koji su dominirali svjetskim stripom prethodnih razdoblja.

Nema nikakve sumnje kako Segurin Hombre ne nastaje kao puka filozofska apstrakcija „što bi bilo kad bilo“ tipa. U stranice ovoga stripa podjednako je utkano i iskustvo Francove Španjolske (Segura prve scenarije piše u ranim osamdesetima, kao već odrastao čovjek, u vrijeme obnove španjolskog stripa – tridesetak godina života u Francovom režimu moralo je ostaviti traga) i iskustva Drugog svjetskog rata. „Seljenje problema“ u neodređeno, apstraktno vrijeme nekog nadolazećeg post-civilizacijskog razdoblja poslužilo je tek kao hiperbolizacija prezentnog stanja. Iako Hombre nije pravo dijete post-moderne (filozofsko-politički zamah post-moderna će dobiti tek nakon pada Berlinskog zida) na njegovim stranicama nailazimo na sva ključna obilježja „post-modernog stanja“. Dok je post-moderna iz filozofske perspekrive razarala „velike priče“ stvarajući „slobodnog“ čovjeka bez ideološke prtljage prethodnih razdoblja (čovjeka koji će postati glavni „junak“ suvremene post-apokalipse - od Fallouta i njegovih „apsolutnih sloboda“ do Živih mrtvaca i naglašene retorike preživljavanja), Hombre je tu istu priču, reduciranu na formu zanastveno-fantastičnog podžanra, širio naokolo manje kao „opomenu“, a više kao trezveno suočavanje s iskustvom svijeta. Stoga nije ni čudno da ni danas, tridesetak godina nakon nastanka, na vrhuncu liberalnog društva, Hombrea doživljavamo kao dobro poznatog druga. Iz relativno udobne pozicije hrvatskog kauča ponekad se i može učiniti kako je riječ o pretjerano ciničnom viđenju svijeta. No, dovoljno je pomaknuti se parsto kilometara, recimo do Sirije, za korjenitu promjenu vizure.

Naprijed

N/A

N/A

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • Gru

    Ukupna ocjena 76%

    7, 6, 10, 7

    Nedavno pročitao, i nisam baš nešto previše oduševljen. Prvo, tu su ti formati mini priča, koji baš i ne dozvoljavaju neki razvoj priče (ovaj način mini epizoda puno bolje funkcionira kod "Alvara Mayora"), zatim nedovoljna iskorištenost sve te postapokaliptične ikonografije. Dakle u ovoj špageti western postapokalipsi izvrsno funkcionira Ortizov crtež, čista desteka, barem što se mene tiče. I naravno, za recezenta također - desetka!

    22.12.2015
    00:28:00 sati
    Gru
    uredi
  • Oki

    Ukupna ocjena 81%

    8, 7, 9, 9

    Ljepa,surova postapokaliptična tematika prikazana u lako čitljivim kratkim pričicama.

    Scenarij pomalo nesiguran,a pod time mislim na ono bijeg iz grada nemoguć, pa odjednom sasvim normalan(nekoliko pričica izvan grada i na selu).
    Čini mi se da je ona jedna priča ("Ljudska ostavština" ili tako nešto) crtana drugim stilom jer je namjenjena boji. Ortizov crno bijeli crtež je odličan, a moje pretpostavke za njegov crtež u boji je taj da će biti još bolji,t.j. za čistu 10-ku.

    22.12.2015
    00:42:00 sati
    Oki
    uredi
  • Ukupna ocjena 68%

    6, 6, 8, 8

    Ja isto nisam nešto previše oduševljen. Ove kratke priče mi baš i ne djeluju jake kao što je to slučaj kod Alvar Mayora. Puno toga je več viđeno i pokupljeno iz filmova slične tematike, recimo iz Outlow Josey Walles, Escape from New York... Niti jedna priča me nije stvarno oduševila. Crtež i naslovnica su odlični.

    22.12.2015
    10:31:00 sati
    tekumze
    uredi
  • Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Bez komentara. Izvrsno. Posebno crtež.

    22.12.2015
    12:26:00 sati
    žalosna_sova
    uredi
  • velka031

    Ukupna ocjena 91%

    9, 9, 10, 7

    Skoro pa savršeno, s tim da je crtež i više nego savršen.

    22.12.2015
    20:40:00 sati
    velka031
    uredi
  • DeeCay

    Ukupna ocjena 75%

    8, 7, 8, 6

    Odličan strip i još odličnija recenzija... Walking dead, Fallout, Hermannov Jeremiah, Hvalospjev za Leibnitza, sve sami postapokaliptički klasici u raznim medijima, kao i Hombre.

    23.12.2015
    01:11:00 sati
    DeeCay
    uredi
  • Ukupna ocjena 64%

    6, 5, 7, 10

    31.12.2015
    21:38:00 sati
    Tintilinic
    uredi
  • Villain

    Ukupna ocjena 91%

    8, 9, 10, 10

    Jednostavno "ovaj" svet mi odgovara. Forma priča je sasvim ok. Nekada fali koja strana, ali se toleriše.

    Crtež ne bih komentarisao, čista 10ka.

    03.01.2016
    21:42:00 sati
    Villain
    uredi
  • gombi

    Ukupna ocjena 83%

    8, 7, 10, 8

    07.01.2016
    20:49:00 sati
    gombi
    uredi
  • bonjovi4ever

    Ukupna ocjena 74%

    8, 7, 8, 5

    Inače mi baš ne odgovara ovakav format kratkih priča jer se taman uživim u jedne likove i onda odmah preskok na druge... Ali ove sve priče ipak imaju zajednički lik Hombrea pa je dojam bio bolji, mada bih volio da su barem neki sporedni likovi ostali u narednim pričama, previše mi je to izmjena. Većina priča uspijeva ostaviti neki dojam i postići jasnu poruku, dok su neke pomalo zbrda-zdola napravljene, dosta zbrzane, možda i previše ograničene brojem stranica. Hombre je upečatljiv lik, a osobno najbolja je mi je posljednja dvodijelna priča , s dosta neočekivanim preokretom.

    Možda najveća mana stripu jest da je previše likova provedeno kroz radnju i dosta priča pušteno nedovršeno ili nedorečeno. Makar u ovom izdanju to čak i nije toliko vidljivo jer su priče malo prerazmještene, što je bila i dobra zamisao.

    Ortiz sveukupno vrlo dobar. Na trenutke mi nije odgovarao njegov omjer tamnih i svijetlih tonova (osobito u priči "Mojsije" gdje je sve previše zacrnjeno), a i njegov prikaz akcijskih scena povremeno mi nije baš bio uvjerljiv, nerijetko nedovoljno efektan ili čak i nejasan. Ostalo je odlično.


    Naslovnica zapravo ni nije naslovnica, samo je točno prekopiran dio početne vinjete s Hombreovim likom iz priče "Lovac".

    Uglavnom, vrlo dobar strip, Seguira i Ortiz su jedan od ponajboljih (bonnelijevih) tandema.

    10.01.2016
    21:23:00 sati
    bonjovi4ever
    uredi
  • Ukupna ocjena 69%

    7, 6, 8, 6

    Set kratkih priča koje govore o post-apokaliptičnom svijetu i čovjeku. Kao što se može i očekivati, ima boljih i lošijih priča, ali uglavnom sve funkcioniraju, prikazujući nam krhkost civilizacije i morala. Problem je što je sve to više-manje viđeno u mnogim knjigama, filmovima, pa i drugim stripovima. Naravno, treba uzeti u obzir i vrijeme kada je strip nastao, dakle 80-e godine 20. stoljeća, ali čini mi se da ni tada mnogo toga nije bilo novo. Hombre je dobar strip, stvarno dobar, no nažalost, unatoč vrlo dobrom Ortizovom crtežu, ne i više od toga.

    18.01.2016
    23:03:00 sati
    Shaner
    uredi
  • Tonto

    Ukupna ocjena 81%

    7, 8, 9, 9

    31.01.2016
    20:53:00 sati
    Tonto
    uredi
  • Ukupna ocjena 84%

    7, 8, 10, 9

    09.02.2016
    11:32:00 sati
    trolodtroje
    uredi
  • Ukupna ocjena 51%

    4, 3, 7, 9

    14.02.2016
    10:09:00 sati
    verab
    uredi
  • Unngenant

    Ukupna ocjena 68%

    7, 7, 6, 8

    Daleko je meni Ortiz od kultnosti koji ima na ovim prostorima. Da se ne lažemo on jeste statusni autor svoje ere i možda je zapravo Ombre najbolji reper toga. Ali poput i nekih drugih "kultnih" autora i njihovih priča i njega iz ove perspektive "gricka" vreme. Tako nekako, funkcioniše i ovo izdanje. Scenarija se kreću od odličnih do solidnih ili nešto lošijih. Srećom, iako ova forma od nekoliko strana uglavnom ne funkcioniše kod mene, ovde lepo radi posao i generiše želju za još, još... Priča je manje više generička distopija, ali ja sam sucker za njima.

    Crtež takođe zna da varira veoma...Međutim definitivno izdanje za must read i must have. 

    17.02.2016
    23:22:00 sati
    Unngenant
    uredi
  • Ukupna ocjena 82%

    8, 7, 10, 7

    neloša,dapače vrlo dobra stripčina.a polazeći od tematike imala je potencijala i za puno više-propast civilizacije,apokalipsa,opstanak najjačih.sam lik hombrea odlično je stvoren i genijalno uklopljen u apokaliptični svijet budućnosti,lišen bilo kakve nade i sveden na golo preživljavanje.hombre je sposobna,prepredena lisica koja izvrsno pluta u anarhiji novonastalog svijeta utonulog u ruševine.reklo bi se na prvu da je egoist i samoživ(što u nekim trenucima i nije mana) no kao i svaki junak i on nije cjepljen protiv suosjećanja i empatije.crtež je jednostavno genijalan i odlično odgovara mračnoj atmosferi i karakterizaciji likova.ono što je meni najviše zasmetalo je banalizacija i nelogičnost nekih priča,kao da se seguri nije dalo razmišljat pa je išao linijom manjeg otpora..ali u konačnici vrlo interesantan strip textualno i vizualno,obavezno proučit

    18.02.2016
    10:54:00 sati
    ken_parker
    uredi
  • konj87

    Ukupna ocjena 70%

    7, 6, 8, 7

    Post-apokaliptična okolina u koju je smještena radnja stripa je interesantna i grafički vrlo dobro izvedena, no zagrebemo li malo dublje otkrit ćemo poprilično jednostavne, a ponekad i naivne priče. Sve u svemu, prosječan strip vješto upakiran.

    20.04.2016
    16:41:00 sati
    konj87
    uredi
  • igor 12

    Ukupna ocjena 93%

    10, 8, 10, 9

    Odlično,uzbudljivo,napeto,groteskno,tragikomično na trenutke i mučno za čitati.Postapokaliptični svijet upakiran u niz kratkih priča koje ne nude optimističan prikaz budućnosti ljudske civilizacije.Glad,kuga,štakori,borba za preživljavanje,ljudi koji bauljaju kroz ruševine nekad  poznatih velegradova sada bez imena i starog sjaja i poput zombija tražeći i ubijajući za zalogaj hrane,pri tome nerijetko koristeći i male bebe i djecu kao mamac .Ni traga nekadašnjoj slavnoj i sjajnoj ljudskoj civilizaciji,ljudska vrsta je ogoljena do kosti.Vratilo se ono iskonsko u čovjeku koje je stoljećima mirovalo u njegovoj nutrini.Borba za preživljavanje i ubijanje za komadić hrane.U svemu tome iskače jedan čovjek.Ime pravo mu ne znamo,to nije ni važno,Hombre ga svi zovu.Ionako prava imena u takvom svijetu ništa ne znače,samo nadimci.Anti heroj koji sam kroji svoju sudbinu.On je u ovom nizu priča i vodič i krijumčar i ljubavnik i osvetnik  pa čak i farmer,poput revolveraša Shanea ali ipak odbija takvu ulogu jer kuži koliko je uloga pozitivca koštala Shanea.Jedinu privrženost pokazuje prema svome konju kojeg bi ljudi bez imalo krzmanja pretvorili u odreske i pojeli i jednookom psu kojem je spasio život,a i on njemu.Također je tu hrpa sporednih likova,Prorok Mojsije,bogomoljka Eva,Matica i njena košnica,ludi doktor Hurtado i mnoštvo drugih odličnih i upečatljivih likova.Ima tu i obitelj ajmo ih nazvati pacifista,otac,majka i sin,prepuni ljubavi prema bližnjem svome.Gnušaju se Hombrea iako im je on živote spasio pobivši nekoliko ljudi.Kako su oni preživjeli u tom svijetu sam Bog zna.Na kraju svega pročitanog čitatelju ostaje samo dva pitanja.Da li vrijedi živjeti u takvom svijetu i otkud preživjeli crpe snagu?Na kraju krajeva ne treba nam strip,ovakva sranja i realne surovosti se događaju upravo sada u Siriji,Yemenu,Africi...Ali to su samo  vijesti stavljene uzmeđu dvije exkluzive o sisama nives celzijus i dupetu kim kardashian.

    30.10.2016
    11:02:00 sati
    igor 12
    uredi
  • Zagor-te-nay

    Ukupna ocjena 70%

    7, 7, 7, 7

    Solidno! 

    03.12.2016
    00:20:00 sati
    Zagor-te-nay
    uredi
  • mpavin

    Ukupna ocjena 76%

    6, 7, 10, 7

    Očekiva san puno od ovog stripa ali to je splasnulo čim sam vidio da su kratke priče u pitanju. Zna san da nije to to i kao što je rečeno u nekim od prijašnjih komentara to je i meni ovdje najveći problem. Osjeti se taj Segura/Ortiz šmek koji smo imali priliku viditi u Tex maxijima ali većina priča je jednostavno prekratka i kronološki nepovezana (stalna izmjena lokacija), likovi (iako ima par dobrih) su tek prolazni i površno razrađeni... Stekao sam takav dojam da bi mi ovo bio jedan od najjačih stripova ikad da se radilo o jednoj cjelovitoj priči... Crtežu manjka pozadina i detalja tu i tamo ali likovi su fenomenalno nacrtani.

    31.12.2018
    19:40:00 sati
    mpavin
    uredi
  • karuro

    Ukupna ocjena 63%

    7, 5, 7, 6

    Nisam ljubitelj koncepta kratkih prica. Jednostavno se nemrem uzivit u ono sta citam jer taman kad pohvatam likove, prica zavrsi. Ali ipak sam kupio za kolekciju jer volim postapokalipsu tematiku.

    09.07.2019
    13:13:00 sati
    karuro
    uredi
  • mikikiki

    Ukupna ocjena 71%

    7, 7, 7, 8

    28.08.2019
    08:38:00 sati
    mikikiki
    uredi
  • Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    remek delo devete umetnosti

    28.08.2019
    09:47:00 sati
    kasper
    uredi

Najnovije

Vijesti

    Magazin

    Recenzije

    Aukcije

    • ALAN FORD 140 - FICTION - KORPUS
      Vrijeme: 09.07.2020 19:49:02
      Prodavač: osmo
      Cijena: 10 kn
      Broj ponuda: 0
      Broj pogleda: 0
    • JEŽEV HUMOR 15
      Vrijeme: 09.07.2020 19:49:02
      Prodavač: osmo
      Cijena: 15 kn
      Broj ponuda: 0
      Broj pogleda: 0
    • JEŽEV HUMOR 14
      Vrijeme: 09.07.2020 19:49:02
      Prodavač: osmo
      Cijena: 15 kn
      Broj ponuda: 0
      Broj pogleda: 0
    • STRIPOTEKA 260/61
      Vrijeme: 09.07.2020 19:49:02
      Prodavač: osmo
      Cijena: 18 kn
      Broj ponuda: 0
      Broj pogleda: 0
    • KEKEC 179
      Vrijeme: 09.07.2020 19:49:02
      Prodavač: osmo
      Cijena: 16 kn
      Broj ponuda: 0
      Broj pogleda: 0

    Forum

    Najčitanije

    Vijesti

      Magazin

      Recenzije

      • Izgubljeni svijet
        Kod: ZG VEC 107/109
        Ocjena: 95%
        Vrijeme: 14.4.2020. 23:55:00
        Autor: igor 12
        Broj komentara: 17
        Broj pogleda: 2531
      • Poslije apokalipse
        Kod: NN LIB 55
        Ocjena: 100%
        Vrijeme: 23.5.2020. 17:54:00
        Autor: Jerry Krause
        Broj komentara: 1
        Broj pogleda: 2424
      • Svijet Nancy Porter
        Kod: NN ALM 7a
        Ocjena: 61%
        Vrijeme: 21.4.2020. 18:47:00
        Autor: Jerry Krause
        Broj komentara: 0
        Broj pogleda: 1557
      • Bokser Pat
        Kod: TX ZS 370/371
        Ocjena: 57%
        Vrijeme: 11.4.2020. 0:26:00
        Autor: tex2
        Broj komentara: 6
        Broj pogleda: 1376
      • Dame sumnjiva morala
        Kod: FB KP 41
        Ocjena: 96%
        Vrijeme: 23.4.2020. 22:05:00
        Autor: luxi68
        Broj komentara: 12
        Broj pogleda: 1230

      Aukcije

      Forum