Ibikus

Nick Raider

ORKA 54 | 525 str.

Semjon Ivanovič Njevzorov je loš čovjek, kukavica, zgubidan, malograđanin, psihopat, ništarija i sve čega se možete sjetiti kada probate opisati jednog gadnog crva u ljudskom obliku. Ali, njegova sposobnost prilagođavanja i preživljavanja prevazilazi svaku njegovu manu do te mjere da nas tjera da se upitamo: zaslužuje li takvo biće i trunku naše simpatije? I najvažnije: da li bi i mi postupili kao Semjon da se nađemo u sličnoj situaciji? Ibikus prati putešestvije samozvanog grofa od boljševičke revolucije i Petrograda do posleratnog Bosfora.

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 89%

Priča 9

Scenarij 8

Crtež 10

Naslovnica 8

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 92%

P*9

S*9

C*9

N*9

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Ibikus
    ORKA 54
  • Ibikus
    IBK SPCN 3

ZANIMLJIVOSTI

  • Pascal Rabate je francuski autor rođen u Toursu 1961.godine. Tek u 28.godini započinje svoju karijeru u svijetu stripova, kada mu kuća Futuropolis izdaje četiri prva albuma, Chretiens Dans le Diocese de St.Ettienne, Exode, Les Amants de Lucie i Vacances, vacances. Naše čitateljstvo se sa Rabateom prvi put upoznaje u prvoj Fibrinoj Kolorki, Potočići (Les petits ruisseaux). Jedan je od najcjenjenijih BD autora modernog vala, najprije zbog svog usavršenog ekspresionističkog stila crtanja.
  • Alexei Nikolayevich Tolstoy (1882-1945) ruski je pisac nevjerovatno zanimljivog životopisa. Od malih nogu, Aleksej se susretao sa nevoljama svih vrsta, pa se neke značajke iz njegovog života mogu uporediti sa životnim putem našeg Njevzorova: Aleksejeva majka Aleksandra, rođaka Ivana Turgenjeva, udala se za grofa N.A.Tolstoja – koji je opet bio član ugledne plemićke loze i dalji rođak Lava Tolstoja. Mali Aleksej je tvrdio da je grof N.A. njegov pravi otac, iako je Aleksandra i prije njegovog rođenja imala ljubavnika, što je njegovu tvrdnju donekle diskreditovalo. Čak postoje tvrdnje i nekih Aleksejevih drugara da je on nosio prezime Bostrom dok nije napunio 16, te je onda padao ničice pred grofa N.A. da ga ovaj prizna za sina. Naime, grof N.A. je nakon što su ga potjerali iz husarske službe prebačen u Samaru, gdje je upoznao Aleksandru i ona mu je rodila dva sina, Aleksandra i Mtislava, te kćer Elizabetu. Nevolje za pravog grofa Tolstoja tu nisu prestale, pa je iz Samare prebačen u Kostromu na Volgi, a tu je Aleksandra našla frajera i ostavila ga dok se grof mlatio i izazivao elitu na dvoboje. Tokom neke vrste brakorazvodne parnice, sud je Aleksandri zabranio da se ponovo uda i naredio da će djetetu koje očekuje dati prezime Bostrom. Tu je nastupio naš Aleksej/Semjon – i naravno da tu nije bilo dvojbe kakav će život imati to nedonošče. Nakon smrti grofa Tolstoja, Aleksej je naslijedio 30.000 Rubalja i dozvoljeno mu je da se vrati u Petrograd, gdje je i krenuo sa studiranjem. Oženio je Juliju Rožansku, provincijalku. Nakon razlaza sa njom, aktivira se u socijal-demokratskoj partiji, te je ubrzo napušta pod pritiskom revolucije iz 1905.godine, kada bježi u Dresden. Tamo otima tuđu ženu, Sofiju (čija se sestra inače udala za Chagalla), i počinje da piše. U prvoj kreativnoj fazi ovaj deran piše dvije svoje jedine zbirke poezije (Lirika). Nakon povratka u Petrograd, Sofija ostavlja i njega i njihovo dijete, a on od prve žene Julije saznaje da mu je od meningitisa umro prvi sin. Nakon toga, ženi se treći put, a Natalya mu rađa troje djece. U bijegu od boljševika, Aleksej se preko Odese dočepao Istanbula, pa na kraju i Pariza. Nakon perioda rada u Berlinu, 1923.godine se vraća u Rusiju i ubrzo sarađuje sa Gorkim, te postaje i predsjednik ruske Udruge pisaca. Umro je u februaru 1945.godine u Moskvi. DOŽIVLJAJI NJEVZOROVA ILI IBIKUS su prvi put štampani 1925.godine.
  • Nakon nekoliko dana bezuspješnog traganja za poveznicom između tarot-karte sa lobanjom i LeNormand špila karata, utvrdio sam sledeće: u originalnom špilu koji nosi naziv po Mary-Anne LeNormand (koja izgleda jeste bila vidovnjakinja bliska francuskoj eliti u XIX vijeku, pa tako i Napoleonovoj gospođi) postoji 36 karata. Jedina čije značenje poklapa predskazanje sreće i blagostanja je Karta br.2: Djetelina (Clover), i ne postoji nijedna varijanta u istoriji štampanja lenormanovih karata u kojoj je postojala lobanja – a koju Tolstoj preko one Ciganke na Petrogradskom ostrvu i uličnog prodavača od kojeg Semjon kupuje karte povezuje sa Ibicusom. Ibicus je izvedenica Hibiskusa, poznate nam biljke, te Ibycusa, imena starogrčkog pjesnika. Kako su lenormanove karte bile popularnije od standardnog seta tarot-karata, naročito početkom XX vijeka, postoji velika mogućnost da je nasumično i proizvoljno štampani set tih karata i sadržao lobanju – a koju Tolstoj povezuje sa Kartom br.2.
  • Petrograd je pao u ruke boljševika 7.novembra 1917.godine.
  • Harkov je pao u ruke boljševika u februaru 1918.godine.
  • Odesa je pala u ruke boljševika takođe početkom 1918.godine, ali su ubrzo nakon potpisivanja mira u Brest-Litovsku u martu 1918.godine austrougarske jedinice protjerale boljševike i promovisale Odesu u dio Ukrajinske Narodne Republike. Nakon toga, Francuzi i Grci pomažu Beloarmejcima da uspostave kratkotrajnu kontrolu nad gradom, da bi Sovjetska Armija tek 1920.godine ponovo uspostavila svoju vlast nakon što su potukli Ukrajince i Beloarmejce. Tokom građanskog rata 1921-1922.godine, stanovnici Odese su pretrpili tešku glad – kao prva žrtva Sovjetske politike nazvane „prodrazvestka“ – otimanja ljetine od seljaka i hrane od građanstva. Takvoj strategiji nasilja nad sopstvenim stanovništvom su pandan masovne partizanske pljačke, konfiskacije i tzv.“nacionalizacije posjeda“ u zemljama bivše Jugoslavije nakon 1945.godine, koje su kao jedan od najeklatantnijih primjera brutalnosti komunističkog režima institucionalizovane i bezuspješno dovedene u nivo herojstva u KOS/UDBA propagandi nakon WWII.

Ne može se baš reći da je Ibikus nakinđurena adaptacija jednog značajnog književnog djela koje predstavlja vrlo bitan period u ruskoj istoriji, isto kao što se ne može reći ni da je ovo suhoparni preslik osobnosti jednog „narodskog“ čovjeka u katastrofalnom okruženju, u još katastrofalnijem dobu; ali mora se priznati da je poštovanje prema genijalnoj ruskoj školi književnosti prevagnulo u korist tvrdnje da je ovo ipak vrlo, vrlo dobar strip.

...-vič, ime+dva prezimena, kupole, ozračje tipično za rusko/istočnoslavensko područje, neprestani ratovi, sukobi, previranja, sjenke, tajne službe, proste žene, prosti životi...sve navedeno mamci su za one koji nisu dali da ih u 14. ili 15.godini nastavnici razdvoje na gutače klasika koji ne mogu disati bez prosto nemoguće proširenih rečenica i na one koji to ne vole. Lično sam digao ruke kod Šolohova, ali nikad nisam odustao da po buvljacima za male pare kupujem rabljene knjige potpisane velikim imenima+dva prezimena, i to se neće nikad promijeniti. Nekad ću ih pročitati.

Ibikus predstavlja nešto rjeđu varijantu miješanja devete umjetnosti u književnost, ne možemo nabrojati mnogo slučajeva gdje je strip uspješno adaptirao neku novelu, roman, knjigu. Ta tvrdnja daje dodatnu pozitivnu ocjenu stripu, ali ta pozitivnija ocjena ne ovisi isključivo o rečenome. Ne, nije potrebno pročitati Tolstojevo štivo da bi potpuno razumjeli ovaj strip – ali ovaj strip se mora nekoliko puta pročitati da bi se dovoljno shvatio. Semjona upoznajemo kao običnog, prostog gradskog skorojevića koji nadolazeću crvenu revoluciju odbija prihvatiti u mjeri koja se tiče njegovog položaja u društvu: komunisti su banda koja nadire sa dna i pokušava da eliminiše prerogative buržoazije i slobode u kojima uživaju svi koji su se toj buržoaziji priklonili. Sticajem okolnosti, u stalnom strahu od prijetećih sjenki tog novog poretka, Semjon će naići na Ciganku koja će mu iz dlana pročitati sudbinu, i taj će momenat biti stub čitave ove priče, tj.čitavog Semjonovog života. Kada sve bude propadalo, kada rat, krv i bijeda prekriju zemlju, Semjon Njevzorov će postati bitan i imućan. I tu kreće taj nevjerovatni put jednog običnog čovjeka željnog života, kroz sve nedaće i nemire koje jedno življenje može ponuditi, u najmučnijoj mogućoj varijanti. Prvim ozbiljnijim krivičnim djelom koje čini, a to je neobično ubistvo jednog trgovca u Petrogradu, Semjon dolazi do novca koji će mu omogućiti lagodniji život, pa tako upoznaje slikarku Alu Grigorjevnu i zaljubljuje se u tu nesretnu ovisnicu. Nakon silnih peripetija i ponovnog bježanja od Crvenih, te susreta sa Rtiščevim, još jednim probisvjetom, Semjon će uspjeti da gologuz pobjegne u zadnji čas ka novom početku i novom životu – gdje će imati kome da se lažno predstavlja kao grof. Njegovim prvim gologuzim bijegom i odlaskom u Harkov otpočinje druga knjiga Ibikusa i novo poglavlje u nimalo nezanimljivom životu lažnog grofa Njevzorova.

Jasno je da autor ove novele zarobljava glavnog lika u okvire primarnih ljudskih poriva od trenutka kada saznaje „svoju sudbinu“ od Ciganke, te ga nizom (ne)sretnih okolnosti gura u situaciju gdje će munjevitom brzinom morati odlučiti da li da nastavi životarenje željan svega ili da počini zločin i otpočne uspinjanje u društvenom poretku. Samim tim postupkom poistovjećujemo se sa glavnim likom priče do krajnjih granica ispitivanja sopstvenog karaktera – svaka situacija u kojoj se Semjon nadalje nađe mjesto je gdje ćemo se morati upitati opet i nanovo: „Šta bih ja uradio u takvoj situaciji?“, i to je jedna od velikih kvaliteta ovog štiva. Drugi najznačajniji kvalitet ove priče leži u jednostavnosti karaktera glavnog lika, koji je na neki čudan način toliko prilagodljiv na današnje (ne)prilike u svijetu, da istog takvog Semjona možemo naći u mnoštvu likova koji danas troše tuđi zrak.

Karakter Semjona Njevzorova ogoljen je i pristupačan za svakoga, njegove namjere, razmišljanja, želje i dvojbe potpuno su reprezentativne boljke tipične ljudskoj rasi, pa je se lako naći u njegovom primjeru. Zanimljivo je to da mi je ovaj strip došao u ruke u vremenu gdje je lakše opravdati Semjonove postupke, nego da je to recimo bio slučaj prije nekih 20-30 godina, i siguran sam da vrijedi razmisliti o ovoj teoriji. Iako nosi notu „bezvremenosti“, Ibikus bi sa mnogo više poštovanja i uviđavnosti prošao kritike tadašnjeg čitateljstva u odnosu na današnje. Daleko od toga da smatram da među stripofilima ima skorojevića i prodanih duša, ali sam ubjeđen da bi danas, obzirom na svijet u kome živimo, mnogo značajniji broj ljudi ponovio Semjonova (ne)djela, nego što bi to bio slučaj prije dvije-tri decenije.


Što se same realizacije adaptiranja novele tiče, ovaj strip je dotegnut na vrlo disciplinovan način. Stil pripovjedanja direktno je u pogledu ritma oslonjen na Tolstojevo djelo, a najočigledniji primjeri takve tvrdnje su kafanski razgovori, nadmudrivanja u dijalozima i naravno, vrlo razvučen takt odvijanja događaja. U ključnim situacijama koje predstavljaju putokaze za daljnja dešavanja, svjedočimo trošenju po nekoliko tabli stripa na osluškivanje, iščekivanje, skrivanje po ćoškovima, tj.kreiranje napetosti na tipično ruskoklasicistički način. Kada se u kreiranju stripa zaokruže i podvuku napori i sve stavi na vagu tokom pažljivog posmatranja, uvijek postoji nedoumica koji je aspekt više pripomogao stvaranju atmosfere, da li je to manipulisanje u naraciji ili nešto drugo. U ovom slučaju, pošto je strip multiinstrumentalni medij prenošenja poruka, teret naglašavanja atmosfere u kojoj Semjon neprestano proklinje svoju sudbinu i nikad nije zadovoljan dobijenim nosi vizuelni dio. Osim pomenutih momenata „tišine“, u tom se smislu Rabate smjelo koristi vrlo preciznim iscrtavanjem likova koji na prvi pogled izgledaju jako sablasno, beskrvno, ispijeno, masno ili premršavo, ali svakako upečatljivo i nezaboravno. Gestikulacija likova u Ibikusu je prije svega groteskna i sablasna, jer je, ruku na srce i čitava priča nekako sablasna ispod površine zanimljivog i donekle podrugljivog. Drugi zanimljiv aspekt u vizuelnom dijelu ovog stripa je međuodnos pomenutih likova sa sredinom u kojoj se nalaze. Preovladava tmurna, maglovita i turobna atmosfera koju je Rabate stvorio fantastičnim laviranjem do nevjerovatnih razmjera modelacije u klasi srednjeg molskog valerskog ključa. Najbolji primjeri takve tehnike su sjajni kadrovi tokom bježanja iz Odese, požara koji zahvata vilu u Harkovu, a sa druge strane skale i mnogobrojne scene iz kafana, te intimni momenti među čaršafima.


Gledajući ovo djelo iz ugla autorovih kompetencija, mora se napomenuti da je Pascal Rabate prije Ibikusa zaista izbrusio svoj ekspresionistički stil kojim je homogenizirao i pripovjedanje i crtež do krajnjih granica, ali je nesporna činjenica da je upravo Ibikus bio njegova odskočna daska na sami vrh BD sindikata. U kojoj mjeri se inventivnost oslonjena na formu adaptacije može odmjeriti naspram autorskih stripova koje radi kasnije, na procjeni je svakom čitaocu. Takođe je nesporan i kvalitet kojim ovaj autor raspolaže, ali od čistih desetki za ovaj projekat ga dijeli upravo to – što je u ovaj oblik pretočio nešto što njemu izvorno ne pripada i nije njegova ideja.
Svijet se i dalje okreće.

To je osnovna poruka ovog stripa, koliko god to isprano zvučalo: bez obzira na minimalizme koje živimo i u kojima uživamo, jedinka je nesposobna promijeniti ono što je zacrtano. Da, ogledanje u ovakve primjere služi i to je nesporno, ali je isto tako očigledno da bez obzira koliko se praćakali i okretali, svi smo ponaosob upleteni u sopstvene niti sudbine. Možemo se mi „zgražati“ do mile volje, ali Semjon i njemu slični uvijek će imati veće šanse od ostalih da prežive nedaće. Jedino što običnom, razboritom čovjeku koji zna šta je ispravno a šta nije preostaje, je da stvari i ljude poreda tamo gdje pripadaju.

Naprijed

N/A

N/A

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • naker

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Oktobarska revolucija je uzela maha i aristokratija nek se snalazi kako zna i ume jer nastupa vreme crvenih boljševika, okruženje kao idealno za kvarne likove koji ne propuštaju priliku da se lako obogate. Reč je o svojevrsnom haosu u kojem mnogi vide priliku i merdevine ka penjanju ka višem društvenom poretku. Njevzorov kao jedan od najodvratnijih likova u literaturi, jedna ljiga od čoveka koji kroz komične dogodovštine dolazi do ostvarenja svog sna, dok cela Rusija krvari on se kupa u novcu iako ga žig Ibikusa neumoljivo prati. Slika i prilika paradoksa slovenskih naroda gde se bogatstvo zgrće samo kroz laktanje i gaženje po drugim ljudima, ovo delo nikada neće izgubiti na vrednosti. Omiljeni momenat mi je kada se brod sa ruskim izbeglicama iskrcava u Istanbulu i dozvoliću sebi jedan citat (izdanje Besne kobile) jer gađa u suštinu tvari:

     

    dve nedelje kasnije i već se društvo razmestilo kako je i pre bilo
    na vrhu brda, štab i vojska
    na padinama krupni kapitalisti kojima nije manjkalo para
    a dole u bednim stanovima, obični beli rusi, radnička klasa

     

    Džabe revolucija džaba sve kada se prirodni poredak sam od sebe uspostavio jer ovce su navikle da budu šišane. Rabate je vrhunski adaptirao Ibikusa, odličan strip. Apsolutna preporuka za Ibikus.

    17.09.2023
    20:34:00 sati
    naker
    uredi
  • Ukupna ocjena 90%

    9, 9, 9, 9

    17.09.2023
    22:16:00 sati
    Simon87
    uredi
  • ZoranM

    Ukupna ocjena 81%

    8, 9, 7, 9

    21.09.2023
    00:03:00 sati
    ZoranM
    uredi
  • night

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Vrhunski strip koji je i daleko više od toga. Kao da sam čitao nekoga od ruskih klasika. Što je najgore u svemu, ili najbolje - kako se uzme, niko ne može da sa sigurnošću tvrdi kako bi se ponašao u takvim situacijama. Dubok naklom od mene za autora.

    30.09.2023
    21:47:00 sati
    night
    uredi

Najnovije

Vijesti

    Magazin

    Recenzije

    • Grupna terapija
      Kod: KOLORKA 264
      Ocjena: 88%
      Vrijeme: 15.7.2024. 0:15:00
      Autor: night
      Broj komentara: 0
      Broj pogleda: 24
    • Rat na pašnjacima
      Kod: TX LIB 30
      Ocjena: 92%
      Vrijeme: 12.7.2024. 23:24:00
      Autor: tex2
      Broj komentara: 5
      Broj pogleda: 1167
    • Falange crnog reda
      Kod: KOLORKA 77
      Ocjena: 80%
      Vrijeme: 10.7.2024. 21:58:00
      Autor: Salkan
      Broj komentara: 3
      Broj pogleda: 1069
    • Landersovi plaćenici
      Kod: TX SAGK 34b/35a
      Ocjena: 73%
      Vrijeme: 9.7.2024. 23:39:00
      Autor: Ivan Liverpool
      Broj komentara: 4
      Broj pogleda: 1205
    • El Shatt - Fragmenti
      Kod: ALBUM UOJPS 1
      Ocjena: 69%
      Vrijeme: 8.7.2024. 12:47:00
      Autor: Paka01
      Broj komentara: 0
      Broj pogleda: 940

    Aukcije

    Forum

    Najčitanije

    Vijesti

      Magazin

      Recenzije

      • U tami
        Kod: TX SAK 6c
        Ocjena: 94%
        Vrijeme: 16.4.2024. 10:06:00
        Autor: Ivan Liverpool
        Broj komentara: 8
        Broj pogleda: 1798
      • Poltergeist!
        Kod: DD LEX 132
        Ocjena: 83%
        Vrijeme: 8.5.2024. 11:33:00
        Autor: Ivan Liverpool
        Broj komentara: 2
        Broj pogleda: 1771
      • Planina tajni
        Kod: TX ALM 3b
        Ocjena: 76%
        Vrijeme: 21.6.2024. 15:51:00
        Autor: tex2
        Broj komentara: 4
        Broj pogleda: 1717
      • Put za Serenity
        Kod: TX SAK 7
        Ocjena: 94%
        Vrijeme: 10.6.2024. 0:09:00
        Autor: Ivan Liverpool
        Broj komentara: 9
        Broj pogleda: 1713
      • Stijena koja se miče
        Kod: KM LU 8b
        Ocjena: 82%
        Vrijeme: 17.5.2024. 9:45:00
        Autor: Ivan Liverpool
        Broj komentara: 11
        Broj pogleda: 1692

      Aukcije

      Forum