Smrt jednog slikara

Mandrake

DIX RIZBOM 1a | 130 str.

U Madžarskoj se pojavljuje "originalna" slika Vermeerove "Djevojke s bisernom naušnicom", a Jan Dix, stručnjak za umjetnička djela, poslan je radi preispitanja autentičnosti djela. No, pozadina ove priče znatno je kompliciranija, jer nadahnuta djela mladog slikara Kadra Resza savršeni su falsifikati; a to je dakako potencijalni basnoslovni izvor zarade za ljude bez skrupula…

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 61%

Priča 6

Scenarij 5

Crtež 7

Naslovnica 7

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 76%

P*7

S*7

C*8

N*8

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Smrt jednog slikara
    DIX AGA 1
  • Slikareva smrt
    DIX DGD 1
  • Smrt jednog slikara - Jaguarova soba - Naša Gospa od Pčela - Trijumf smrti
    DIX RIZBOM 1

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • Morte di un pittore
    DIX SR 1

ZANIMLJIVOSTI

  • Djevojka s naslovnice kopija je slike "Djevojka s bisernom naušnicom" nizozemskog slikara Johannesa Vermeera. Ta slika toliko je nadahnula autoricu povijesnih romana Tracy Chevalier koja je prema njoj napisala knjigu, po kojoj je opet snimljen 2003. istoimeni film. (Redatelj Peter Webber, glume Scarlett Johansson i Colin Firth.)
  • Serijal Jan Dix je Ambrosini izgurao u 14 brojeva od svibnja 2008. do srpnja 2010. Izlazio je dvomjesečno.
  • Uzori za glavne likove bili su Jeremy Irons i Julia Roberts, a junak se morao inicijalno zvati (i bio je reklamiran pod tim imenom) Jan Pollok. U početku su za Dixa bili razmatrani i Stanley Kubrick i Bill Murray. Jan Dix dobio je ime po američkom ekspresionističkom slikaru Jacksonu Pollocku kojemu je Ambrosini jako divi. Ime također dolazi i od Jana Sixa, našeg suvremenika i najvećeg kolekcionara Rembrandtovih djela.
  • Da ne zaboravimo i još jednog znamenitog lovca na umjetnine – Lovejoya! Od 1986.-1994. emitirala se britanska serija o pustolovina Lovejoya, prodavača umjetnina, simpatičnog lopova. Serijal je baziran na romanima Johna Granta.
  • Agarthi izdanje ima specijalni predgovor Carla Ambrosinija! (kao i inicijalni Bonellijev tekst koji prati svako novo izdanje)
  • Str. 9/10. na zidu Janove kuće vidimo sliku nacrtanu prepoznatljivim stilom Jacksona Pollocka.
  • U promotivnim materijalima za serijal Jan Dix "Edizione If" izdala je album "Making of…"
  • Str. 17., spominje se poznati danski falsifikator Hans van Meegeren koji se sam predao 40-tih godina prošlog stoljeća.
  • Sudac Hilman ima sve fizičke osobine umjetnika Friedricha Dürrenmatta, autora kojeg Ambrosini jako cijeni i čija su ga djela nadahnjivala više puta kod Napoleonea.
  • Mimeza (starogrčki (mīmeisthai) ili "imitirati") je kritički i filozofski termin raznih značenja, a uključuje i imitaciju odnosno oponašanje, reprezentaciju, mimikriju, prijemčivost, nekomparativnu sličnost, način izražavanja i prezentaciju sebe samog. Jedan je od osnovnih pojmova antičke estetike, odnosno teorije umjetnosti po kojem je stvaralačko oponašanje stvarnosti bit umjetničkog stvaranja. Mimetičku ulogu umjetnosti ističu Platon i Aristotel kao i mnogi kasniji teoretičari estetičari.
  • Ambrosinijev autorski strip koji je prethodio Dixu i s kojim dijeli dosta zajedničkog je - Napoleone.

Ljepota umjetnosti, kaos i mimeza; i Jan Dix

S neke četiri godine zakašnjenja bosansko-hercegovački Agarthi počastio nas je ovim mini-serijalom novijeg datuma. Izvrsno! Negdje u glavi, priželjkivao sam odavno da će netko dati novu šansu meni jako zanimljivom autoru. Ambrosinijev prijašnji stripovski projekt Napoleone nije poživio dugo na našim prostorima, odnosno nije poživio dulje od prvog broja. No to su bila druga nestabilna vremena, nespremna na novitete i novije serijale. Ukoliko je kojim pukim slučajem do vas stigao primjerak Maverickovog Napoleona, ili ako Ambrosinija poznajete još iz njegove dylandogovske faze, siguran sam da ćete primijetiti i prepoznati autorov pečat u obliku omiljenih tema i karakteristika likova. Miješa se san i java, realno i avantgardno, lijepo i nakaradno; a glavni lik uvijek je na granici realnog i irealnog. Intimno vezan sa svijetom snova u obliku stalno ponavljajućeg sna u kojem preispituje sebe i traži svoju nestalu djevojku Anniku.

No, tko je zapravo Jan Dix? Kritičar i umjetnički konzultant, star četrdeset godina, živi u nestalnoj vezi s Annikom Hermans, direktoricom galerije (32 godine) jedne sekcije Rijksmuseuma u Amsterdamu. Profesionalan i stručan na svom polju djelatnosti, spreman na nekonvencionalne metode u njihovu obavljanju. S druge strane, njegov unutrašnji svijet također je bogat i kako mi se čini sve više ostavlja traga na njegovom stvarnom životu. Po mom dosadašnjem viđenju autodestruktivna je osoba, u potrazi za vlastitim identitetom, opterećen nestabilnom vezom sa svojom djevojkom Annikom. Njegov je asistent i potrčko mladoliki Gherrit, a dobri prijatelj i savjetnik sudac Hillman, čovjek velikog iskustva i mudrosti.

Ekipa Jana Dixa

Smrt jednog slikara

Ambrosini nas u radnju uvodi C/B splash kadrom koji neodoljivo priziva atmosferu Hitchcockovih horor-napetica Ptica i Psiha, a našeg junaka zatičemo u sumanutoj potrazi za nestalom Annikom. Tko je Annika? Trenutak kasnije zavirujemo u kolibu na osami nastanjenu neprijateljski nastrojenim divom. Prisustvujemo zagonetnom razgovoru naslovnog lika i nepoznatog skrivenog glasa. Tema je umjetnost. Snolika reprezentacija sna potvrđuje se scenom buđenja iz sna glavnog lika koju stranicu kasnije. Reprezentativan san; pun paranoje, naizgled nesuvislih pitanja - „Tko si ti? “ - zatim, potraga za svojim identitetom i za izgubljenom (otetom?) djevojkom Annikom. Dixov san koji zorno prikazuje stanje njegovog unutrašnjeg duha navodi nas na dubokoumniji svijet koji Ambrosini želi prikazati. U prologu sam autor direktno kroz Dixov lik progovara o preispitivanju temeljnih postavki života, tko smo mi, što je umjetnost, što je ljepota? I istodobno kroz rebus Pollockove slike prikazuje od koga (i za što) je zapravo Jan Dix stvoren… Trebamo li shvatiti ta pitanja kao temeljnu problematiku serijala?

Glas: „Mogu li znati što vidiš u šaranju tog slikara? Što nalaziš u tom formalnom kaosu?
Dix: „Svi smo u tom kaosu. On je znao iz njega izvući ljepotu.
Glas: „Ljepota je odličan argument. Pričajmo o ljepoti. Postoji li ljepota?

Trenutak kasnije radnja nastavlja u istraživačkom/detektivskom stilu, svijetu trgovine umjetninama i potrage za Vermeerovom slikom „Djevojka s bisernom naušnicom“, slikovito prozvanom „danskom Mona Lisom“. "Lovejoy"? Počinju se redati ubojstva, podmetanja i više-manje šaroliki likovi. Hladni i beskrupulozni odvjetnik Ughnij, prodavač slika Demetrio Soyolos i njegova mrzovoljna žena, patuljasti barun Stemaria i njegov divovski šofer, te genijalni falsifikator i Vermeerova "reinkarnacija" Rezso Kadar. Dosad nam je možda bilo jasno kakav je ovo tip stripa, rekli bismo ukratko krimić s dodirom eksploatacije umjetnina i ludila koje stvara pohlepa. No, sam vrhunac radnje prekinut je irealnom i oniričkom scenom, dijalogom na razini detektiv Jan Dix i (umrli slikar) Johanness Vermeer?! Rasplet i epilog bave se prirodom umjetnosti i smislom imitacije/falsificiranja ili jedinstvenošću genija. Dakle, jesmo li uistinu shvatili kakav je ovo tip stripa? ;)

A ljepota umjetnosti? Pitanje koje je Ambrosini postavio na samom početku? Dosad je umjetnički genij i umjetničko djelo donijelo samo propast i negativne posljedice svim uključenima u aferu. Genij donosi ludilo i opsjednutost, komercijalni element umjetnine donosi pohlepu, pa i ubojstvo. Iako je on nasilno ubačen na samom vrhuncu, sviđao mi se kontemplativni element dijaloga o imitaciji. Vermeer se obraća Dixu i razlaže imitaciju iliti mimezu. „Mimeza“, kaže Vermeer, "za filozofa znači biti „kao“ priroda i zato sposoban za kreaciju. Svaki umjetnik je u osnovi imitator. Neki umjetnici imitiraju gledajući prirodu, neki gledajući umjetnost…"

Barun Stemaria, ekscentrični kolekcionar umjetnina jedan je od onih koji se brinu o redu i ravnoteži, i interveniraju u slučaju pojave kaosa. Isto tako, otvoreno je protiv tog imitatorskog pojma (kopiranja umjetnika) mimeze - "Reszo je bio uzurpator, agent kaosa. Vermeer nije mogao postojati dva puta. " S tim se dakako slaže i u svom inicijalnom otvaranju prema Dixu - "Vjerujem u ideja da je svaki pojedinac jedinstven, da je svaki umjetnik vlasnik svoga genija. "

Tko je u pravu? Vermeer ili barun Stemaria? Može li čovjek uopće pojmiti ultimativnu istinu o nečemu toliko apstraktnom i diskutabilnom? Može samo teoretizirati, analizirati, proučavati kako se sustav ponaša, no nikad ne može, a možda niti ne bi smio dokučiti ono ultimativno. Jer ipak na kraju, čovjek usprkos svom geniju, ipak je ograničeno biće, na pola puta do božanstva, na pola puta do prosječnosti. Niz motiva koji su spomenuti iznad, Ambrosinijevi su lajtmotivi - svijet snova, nakaradni likovi, introspekcija, kaos, balans, dualnost…

Dojmovi o vizualnom i narativnom

Prva i zadnja epizoda nacrtana je od Ambrosinijeve ruke, dok su ostale radili crtači koji su surađivali s njim na prijašnjem serijalu. Ima distinktivan crtež i nije ga teško prepoznati. Kadrovi kojima se Ambrosini koristi više-manje su klasična rešetka, no česta je uporaba kraćih i dužih kadrova. Iako je napomenuto prema kojim filmskim glumcima (Jeremy Irons i Julia Roberts) su temeljeni glavni likovi, izgled lica im je dostatno primijenjen te tako zajedničke crte možemo prepoznati tek u nekim pozama, ali i u figuri. Ambrosini je meni uvijek bio interesantniji sa scenarističke strane…Tehnički je Agarthijevo izdanje izvedeno savršeno, od papira, prijevoda i tiska, i samo tako naprijed. Nedostajalo je stripova kod ovih susjeda.

Što se tiče ukupnog dojma za ovu prvu, takoreći pilot epizodu u kojoj upoznajemo likove, atmosferu i tematiku serijala; ostavlja me pomalo – indiferentnim? Ljutim? Zbunjenim? Punim pitanja? Teško je reći na temelju ove epizode s obzirom na stalnu promjenu poimanja situacije i težišta motiva kojim će se smjerom kretati daljnja radnja. Hoće li težište biti na istraživačko-kriminalističkom dijelu ili će se preispitivati temeljni umjetnički termini, sprega umjetničkog djela sa stvarnošću, proučavanje ljepote i kaosa. Ili će pak serijal biti Dixova potraga za samim sobom, njegov psihički uspon ili pad?! Gledajući relativno-visoke ocjene talijanskih kolega za epizode koje slijede, ovaj serijal kako odmiče očito postaje sve bolji. Zasigurno nastavljam sa serijalom, tako da ćemo vidjeti! S obzirom da je smisao Dixova borba protiv kaosa, za ovu epizodu mogli bismo reći da je u većem dijelu podlegla kaosu. Scenariju fali malo balansa i koherentnosti, a Ambrosiniju definitivno nedostaje humora; tmurna i depresivna atmosfera istječe iz svakog aspekta priče. Čak niti detektivski dio priče nije nešto zanimljiv. S druge strane, opet, strip je nekonvencionalan i mislim da je priča (kao i serijal) ipak puna potencijala i da bi iz nje nešto za sebe mogli izvući i oni zahtjevniji čitatelji…

Naprijed

N/A

DIX RIZBOM 1b Jaguarova soba

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • Deers

    Ukupna ocjena 75%

    7, 6, 9, 9

    Odlična recenzija! Strip koji ostavlja čitatelja s upitnikom. Što zbog priče i pitanja postavljenih u njemu što o samoj prirodi stripa. Teško je definirat i ukaluplit Dixa u određeni žanr budući da skokovito prelazi iz jednog u drugi. Za nekog tko ima za sobom serijal od 50+ epizoda očekivao se nešto manje konfuznosti u pripovjedanju. Da li je to slučajno ili namjerno vrijeme će pokazati. 

    11.08.2012
    14:58:00 sati
    Deers
    uredi
  • MisterYES

    Ukupna ocjena 81%

    8, 7, 9, 9

    Strip mi je skroz OK.

    Crtež mi se mnogo više sviđa nego njegov u DD. Čak je i jako dobar generalno. Paše za ovaj tip stripa.

    Priča i scenario jesu malo neobični za Bonelli, ali nisu ni toliko drugačiji, nekako su me na momente podsjetili na Dan Browna, ne znam ni zašto, uglavnom prvi dojam je dobar, priča me je držala do kraja (za razliku od prvog broja Skrivenog Lica recimo koji sam jedva iscitao do kraja, a tek kasnije mi se svidio serijal u brojevima 3&4) tako da ovdje možda opet naredni brojevi ne budu na nivou prvog, ko zna...za sada definitivno vrijedi davanja šanse.

     

     

    11.08.2012
    15:07:00 sati
    MisterYES
    uredi
  • SarajevoFORD

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    11.08.2012
    15:25:00 sati
    SarajevoFORD
    uredi
  • bjelolasica

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Priča i scenario jesu pomalo neobični, ali mi se sviđaju. 

    11.08.2012
    17:46:00 sati
    bjelolasica
    uredi
  • drogsy

    Ukupna ocjena 87%

    8, 9, 9, 9

    Scenarij i prica su pomalo neobicni? Preciznije, scenarij i prica su unatoc pomaloj neoriginalnosti u pocetnoj ideji toliko dobro izvedeni da je Smrt jednog slikara gotovo zasjenio prvi broj Skrivenog Lica, a ukazuje na to da bi mogao zasjeniti i cijeli spomenuti serijal. Sto se crteza tice, nadam se da ce i drugi radovi biti ovako lijepi poput Ambrosinijevog. Jan Dix itekako odskace od bonellija, i to na odlican nacin.

    11.08.2012
    20:22:00 sati
    drogsy
    uredi
  • Oki

    Ukupna ocjena 60%

    6, 6, 6, 6

    Hitchcockovski početak Jan Dix sage...ali se nažalost odmah ispostavilo da se radi o snu. Za moj ukus,glavni junak previše sanja(bar u ovoj prvoj epizodi) i samim time ga doživljavam ko' "mekušca",a ti njegovi snovi su u isto vrijeme i najgori i najbolji dio ove prve epizode. Inače sama forma serijala mi podosta vuče na MM-a,samo bez fantastike,što bi značilo žanr krimi-triler(sf možda u snovima). Nadam se da će u ovih 14 epizoda biti više kadrova Amsterdama. Ako su Ambrosiniju uzori za Jana i Anniku bili Jeremy Irons i Julia Roberts moram reći da ih i nije baš najbolje nacrtao jer mu glavni likovi baš i nemaju neku osobnost t.j. na mene nisu ostavili neki dojam kod prvog pojavljivanja.
    11.08.2012
    21:17:00 sati
    Oki
    uredi
  • Ajkula

    Ukupna ocjena 94%

    10, 9, 9, 10

    Odlična recenzija Dee, za svaku pohvalu. Meni je strip sasvim u redu, i kao što sam negdse napisao, drago mi je što je strip donekle krimi-triler, jel ne volim umetnost kao takvu (sem sedme i, naravno, devete). Nastavljamo da kupujemo Dixa, nadajući se sve boljim epizodama, shodno kritikama u Italiji!

    11.08.2012
    23:55:00 sati
    Ajkula
    uredi
  • karven

    Ukupna ocjena 50%

    5, 4, 6, 5

    Osrednji početak, moglo je i bolje. BTW Tracy Chevalier (pisac romana "Devojka sa bisernom minđušom") iz zanimljivosti je zapravo žensko

    12.08.2012
    00:46:00 sati
    karven
    uredi
  • krem

    Ukupna ocjena 87%

    9, 7, 10, 9

    12.08.2012
    01:01:00 sati
    krem
    uredi
  • Ukupna ocjena 68%

    7, 5, 8, 8

    15.08.2012
    22:40:00 sati
    Imrahil
    uredi
  • mpavin

    Ukupna ocjena 68%

    7, 6, 7, 8

    Ambrosinija nikako ne volim još iz doba Dylana Doga što zbog lošeg crteža (Kanal 666), što zbog glupavih scenarija (Iza zavjese) tako da od ovog stripa nisan očekiva puno. Ipak na kraju nije ispalo toliko loše, jedino su ti dijelovi sa snovima nekako višak zasad(Ambrosini baš ne more bez ovakvih stvari) a i stil pripovijedanja je pomalo zbunjujući, pogotovo na kraju. Likovi su zasad neupečatljivi uključujući i one glavne, a Juliju Roberts nikako ne podnosim što mi je dodatni minus serijalu. Od svih tih glumica on uzme nju, srića što ova i ne liči toliko puno na nju, barem u ovom broju.

    01.11.2012
    09:21:00 sati
    mpavin
    uredi
  • Maki_Mostar

    Ukupna ocjena 74%

    7, 8, 7, 8

    Potpuno novi žanr za mene, zanimljiva epizoda. Očito strip u koji se pri čitanju baš treba "unijeti" i nastavit ću pratiti.

    01.03.2013
    22:07:00 sati
    Maki_Mostar
    uredi
  • hrvoje23

    Ukupna ocjena 90%

    8, 9, 10, 9

    Sasvim solidno i zadovoljavajuće, još i volim likovne teme, pogotovo slike. Kao da gledam neki film, iako koliko se sjećam, ima jedan slične tematike s Pierceom Brosnsom kad falsificira slike i na kraju ne može dokazati da nije falsificirao. Ugodan serijal. Na prvu- bolje mi izgleda od Brendona...

    28.06.2013
    16:58:00 sati
    hrvoje23
    uredi
  • King Warrior

    Ukupna ocjena 23%

    1, 1, 4, 5

    Los i konfuzan prvi broj, izgleda kao da se autor pomalo pogubio dok je pisao scenario. Uopste ne znam cemu ova prica, tema i glavni junak su dosadni do bola. Crtez izgleda kao nedovrsen, sto se u vise navrata moze primijetiti kod sjencenja. Ocigledno da su na crtezu radila najmanje dva crtaca, u drugom dijelu stripa je djelimicno vidljiv drugi stil od pocetnog Ambrosinijevog.

    14.08.2013
    09:37:00 sati
    King Warrior
    uredi
  • Ukupna ocjena 55%

    5, 4, 7, 7

    06.02.2017
    19:32:00 sati
    dylan_dog12
    uredi
  • allessi

    Ukupna ocjena 80%

    8, 8, 8, 8

    Osobno nebih rekao da je strip nešto posebno kompliciran i zbunjujuć.. Čak štoviše, mislim da su ovi sitni zapleti odlično legli i dobro se razvili.. Jan Dix je u svojoj prvoj epizodi zaintrigirao i to je ono najbitnije.. Mene je svakako uspio privući..

    Ambrosini je crtež odradio jako dobro.. Ova tmurna atmosfera mi odgovara i moram priznati da sam se zahvaljujući tome baš uživio čitajući strip.. Naslovnica je solidna, zanimljivo je umetanje slike iz stvarnog života na naslovnicu na taj način..

    17.02.2017
    16:43:00 sati
    allessi
    uredi
  • Koresh

    Ukupna ocjena 77%

    8, 7, 8, 8

    18.01.2018
    19:04:00 sati
    Koresh
    uredi
  • DODSFERD

    Ukupna ocjena 80%

    9, 7, 8, 8

    Više nego dobra priča, bolja nego što bi se moglo očekivati za prvi broj nekog serijala. Mada ispočetka može djelovati pomalo konfuzno, s vremenom taj osjećaj nestaje kako radnja odmiče pa na kraju sve sjeda na svoje mjesto. Glavni lik je dobro okarakteriziran, oni njegovi snovi ističu određene probleme i strahove iz privatnog života, dok je zadnji imao zadatak da prikaže svu genijalnost jednog slikara. Ambrosini pametno vodi radnju, po potrebi se vremenski vraćajući unatrag kako bi čitatelj dobio što jasniju sliku stvari od neophodne važnosti za razvijanje priče. Jest da je time unio i dozu predvidljivosti, ali svejedno nije umrtvio neizvjesnost kada je u pitanju konačno rješenje. Međutim, to ne znači da je sve odradio ne visokom nivou, jer baš kod raspleta i u samoj završnici ima nekih zamjerki. Kada je potrebno maknuti sa scene određeni predmet postoje razne opcije kojima se to može napraviti, a ovdje je Ambrosini izabrao najveći mogući klišej. Koliko sam se puta u stripovima nagledao kako vatra uništava stvar velike vrijednosti samo da ista ne dospije u krive ruke. Završetak je na silu razvučen i nema važnosti za glavnu radnju, a nije ni smiješna scena sa onim luđakom kako to inače zna biti u takvim situacijama. 
    Crtež Ambrosinija bolji od onoga što sam od njega viđao na Dylan Dogu, svaka čast kako je nacrtao ženu onog Soyolosa, prava pravcata vještica. 

    13.06.2018
    16:28:00 sati
    DODSFERD
    uredi
  • Jocko

    Ukupna ocjena 80%

    8, 8, 8, 8

    Fin početak, i dosta dobra epizoda. Dve dream sekvence su mi se svidele, kao i sama tematika. Nema puno proseravanja o Vermeru i umetnosti, kao što bi bilo u stripu poput Martija Misterije. Tačnije, ima umetnosti taman koliko treba, a da ne guši, što Martiju veoma zameram. Lepo je što strip odlazi u više navrata u filozofske vode, ali na onaj diskretni način, tako da to ne zvuči kao da autor iznosi svoje stavove kroz usta likova, već naprotiv, kao da to likovi zaista misle, što je veoma dobro. Sama tematika epizode, šta je stvarnost a šta kopija i da li umetnik (i zapravo čovek kao jedinka) može da bude unikatan.. Vrlo dobro. Završnica mi se nije naročito dopala, dosta je odužena i pomalo ubija u pojam epizodu. Čak ni scena sa dekicom na krovu nije izazvala neki jači efekat. Daleko od toga da je loša...
    Epizodni likovi su dosta dobro odrađeni, naročito slikar Reza i kepec (kod koga mi se najviše sviđa što nije polarizovan: nije ni dobar ni loš. Zavisi kako se posmatra.) Sporedni likovi i Diksovi pajtosi su mi onako... onaj Gerit tipičan sajdkik, sudija je neka varijanta inspektora Bloha, glas razuma koji pomaže Janu da ne odluta previše u fantastiku, Anika mi je posle dve prčitane epizode sasvim ok i sviđa mi se ta ljubavna komplikacija koja ne jenjava, samo se nadam da neće da udavi autor s tim u kasnijim epizodama.
    Nadrealnog ima ali ne previše,a tu spadaju i oni snovi... Ipak je ovo najvećma krimić, s primesama nadrealnog i preko potrebne filozofije. Strip je po atmosferi dosta ozbiljan, slažem se sa onima koji tvrde da su Ambrozinijevi scenariji zaista ozbiljni. Sklavi je u tom pogledu mnogo versatilniji.
    Crtež je mnogo bolji nego u npr. epizodi Jednog doba jedne priče ''Još jedna cigareta'', koji je stvarno bedno nacrtao. Sve mi se čini da je ovaj Ambrozini ljigavac: kada crta po tuđim scenarijima onda otaljava, a kada je njegovo čedo, onda se trudi. Ne volim takve tipove. Ovde mu je crtež iznenađujuće dobar, malo je izmenio stil u odnosu na raniju i srednju Dilanovu fazu (šrafira i ima više linija), ali ipak mi se čini da je u prvim epizodama Dilana bio najbolji.

     

    Ocene svih epizoda Jana Diksa (na forumu s.com su i osvrti):

    1. Smrt jednog slikara: 8 8 8 8 - 80%

    2. Jaguarova soba: 7 8 8 7 - 76%

    3. Naša Gospa od Pčela: 8 8 9 5 - 80%

    4. Trijumf smrti: 7 7 7 7 - 70%

    5. Američka tragedija: 5 6 8 8 - 65%
    6. Zaboravljene staze: 8 7 8 8 - 77%

    7. Rat: 7 7 9 9 - 78%

    8. Peščani horizont: 6, 8, 8, 6 - 72%

    9. Dvostruki zločin: 8, 8, 10, 4 - 82%

    10. Kuća obešenog: 8, 9, 9, 9 - 87%

    11. Čovek koji je ubio Van Goga: 9, 8, 6, 9 - 78%

    12. Tintoretova kći: 8, 8, 9, 7 - 82%

    13. Duboko crno: 8, 7, 7, 9 - 75%

    14. Slep pogled: 10, 9, 8, 10 - 91%

    25.07.2018
    18:41:00 sati
    Jocko
    uredi
  • Dwayne_Looney

    Ukupna ocjena 76%

    8, 7, 8, 7

    Solidan početak serijala i epizoda koja dosta govori o njegovim postavkama. On je zapravo krimi-triler s određenim, pažljivo "odvaganim" dozama fantastike i filozofije koje su u stripu ovakve tematike potrebni i logični. No, ovdje ih je Ambrosini koristio da prikaže Dixa kao kompleksnu ličnost koja se preispituje te dadne posvetu Vermeeru i otvori filozofska pitanja tipa što je zapravo kopija, možemo li neku definiciju kopije koristiti baš u svim granama umjetnosti (jer nije isto prepisati tekst nekog književnog djela i nacrtati potpuno istu sliku) te da li i koliko šteti originalu i umjetniku koji je stvorio original.

    Tematika epizode mi se sviđa a radnja je dobro vođena, drži nas zainteresiranima a flashbackovi su pažljivo ubačeni. Ipak, slažem se s Dodsferdom, završnica je klišej i sliči na one iz onih Martyja Mystera kada treba ukloniti neki dokaz postojanja Atlantide pa se upotrijebi potres, požar ili nešto slično. Uglavnom, Kadarova "Djevojka" nije mogla "preživjeti".

    Epizodni likovi su jako dobri. Barun Stemaria je, po svojoj retorici, kao neki od vodećih "ljudih u crnom" koji smatraju da neke stvari ne smiju izaći na vidjelo jer bi unijele kaos. Reszo Kadar je baš nevina umjetnička duša, čovjek koji je živio na kredit i radio što je volio bez želje da se obogati. Onaj debeljko sa ružnom suprugom je prljavi ucjenjivač dok je glava hobotnice naravno netko malo pametniji, odvjetnik Ugnij, čovjek koji ima ali želi više, isto tako tipična pojava u suvremenom svijetu. Odvjetnici su se totalno iskompromitirali diljem svijeta.

    Što se tiče sporednih likova i radnje, kako ste primijetili ima dosta poveznica sa par likova koji su već stvoreni u ovoj izdavačkoj kući i Hitchcockovim filmovima. Tako je Anika ljubomornija Diana a sudac Hilman neka verzija inspektora Blocha, racionalan tip i glas razuma. Gerita ne mogu usporediti ni s kim ali zato vjerojatno nikad neće dobiti važniju ulogu osim da bude Dixova desna ruka, prva pomoć u obavljanju određenih zadataka izvan posla kojim se bavi.

    Crtež korektan, nemam što puno za zamjeriti, ne kvari radnju, scene su jasne.

     

    14.08.2018
    21:50:00 sati
    Dwayne_Looney
    uredi
  • going going

    Ukupna ocjena 89%

    9, 9, 9, 8

    Ambrozini me je u potpunosti kupio sa Janom Diksom. ,,Smrt jednog slikara" je vrhunski odradjena epizoda i samo na osnovu prvog broja Jan Diks je za sad mnogo bolji od prvih 7 brojeva Napoleona, takodje Ambrozinijevog ceda.

    Dok Napoleon postaje zamoran zbog toga sto je isuvise nepovezan, konfuzan, bez jasnog toka i pravca razvoja radnje i s nedostatkom karakterizacije likova , Jan Diks je sve suprotno od toga. Originalan, zabavan, mastovit i ispripovedan s ogromnom lakoćom sto se vidi i u neopterecenoj i jasnoj ambrozinijevoj naraciji i u pitkosti ambrozinijevog crteza koji od kad je promenio stil i poceo da šrafira i ima više linija ume da bude zamoran i neprivlacan. Iako sam licno veci ljubitelj njegovog stila koji je pokazao u DD pricama kao sto su Metamorfoze, Dugacki pozdrav, Paklovi i Bela Rada (Margharita u hr prevodu).

    Posebno mi se svidela nadrealna scena na vrhuncu zapleta kada se pojavio Vermer i otpoceo filozofsku raspravu sa Diksom o tome sta je umetnost, originalnost i lepota. To je ono sto najvise ocekujem od ovog stripa. Umetnost i filozofija su tesno povezane i dve moje omiljene teme za razmisljanje, jer po meni nema umetnosti bez filozofije.

     

    06.09.2018
    18:42:00 sati
    going going
    uredi
  • Hercule Poirot

    Ukupna ocjena 82%

    8, 8, 8, 10

    Iznenađujuće dobro. Općenito, pozitivni dojmovi za cijelu ediciju.

    09.08.2019
    10:47:00 sati
    Hercule Poirot
    uredi

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Ljudi Urijela
    Kod: KM ZS 369
    Ocjena: 95%
    Vrijeme: 20.10.2021. 0:05:00
    Autor: Hercule Poirot
    Broj komentara: 7
    Broj pogleda: 1018
  • Kafa Zombo
    Kod: MIMA GLE 4
    Ocjena: 100%
    Vrijeme: 18.10.2021. 0:32:00
    Autor: Lord Vader89
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 1076
  • Veliki Džeronimo
    Kod: TX ZS 862/863
    Ocjena: 88%
    Vrijeme: 16.10.2021. 0:28:00
    Autor: tex2
    Broj komentara: 7
    Broj pogleda: 1215
  • Novi Kanton
    Kod: KT VG 39/40/41
    Ocjena: 68%
    Vrijeme: 14.10.2021. 1:02:00
    Autor: Spock
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 1125
  • Povratak u kuću strave
    Kod: ZG LUSP 41
    Ocjena: 36%
    Vrijeme: 12.10.2021. 1:13:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 10
    Broj pogleda: 1746

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Zombiji u Darkwoodu
    Kod: ZG VCZS 28
    Ocjena: 85%
    Vrijeme: 8.8.2021. 9:30:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 2705
  • Bez budućnosti
    Kod: NN LIBSP 19
    Ocjena: 74%
    Vrijeme: 20.8.2021. 7:19:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 2050
  • Otmica Ikara La Plumea
    Kod: ZG KOZA 11
    Ocjena: 49%
    Vrijeme: 26.8.2021. 0:37:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 1807
  • Povratak u kuću strave
    Kod: ZG LUSP 41
    Ocjena: 36%
    Vrijeme: 12.10.2021. 1:13:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 10
    Broj pogleda: 1746
  • Witiko!
    Kod: ZG KOZA 10
    Ocjena: 62%
    Vrijeme: 6.9.2021. 0:29:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 11
    Broj pogleda: 1685

Aukcije

Forum