Jaguarova soba

Klara

DIX RIZBOM 1b | 130 str.

Pozivom da procijeni vrijednost primitivnih umjetnina iz kuće koju je naslijedila od strica Olsena, lijepa Karin van Esten uvlači Jana Dixa u brojne peripetije čiji su korijeni događaji koje je Olsen proživio u Amazoniji prije više godina, a koji graniče s magijom. Dojam je da Hekura, moćni duh jaguara, koji je Olsena svojevremeno vratio u život, sada izaziva smrt na ulicama Amsterdama.

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 66%

Priča 7

Scenarij 6

Crtež 7

Naslovnica 6

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 75%

P*7

S*7

C*7

N*7

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Soba jaguara
    DIX AGA 2
  • Jaguarova soba
    DIX DGD 2
  • Smrt jednog slikara - Jaguarova soba - Naša Gospa od Pčela - Trijumf smrti
    DIX RIZBOM 1

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • La stanza del giaguaro
    DIX SR 2

ZANIMLJIVOSTI

  • Priča je u Italiji objavljena u srpnju 2008. godine, a na našim prostorima ju je premijerno objavila srpska izdavačka kuća Dagda u listopadu 2012. godine.
  • Crtač Giulio Camagni (rođen 1973. godine) je u izdavačku kuću SBE ušao 1997. godine i kao Ambrosinijev učenik najprije se okušao na njegovom serijalu Napoleone. Osim ove, u serijalu Jan Dix nacrtao je još dvije priče (br. 8 „Pješčani horizont“ i br. 12 „Tintorettova kći“).
  • Yanomami su indijanski narod koji živi na području Venecuele i Brazila.
  • Kurare je zajednički naziv za brojne biljne ekstrakte podrijetlom iz Južne Amerike koji se, zbog paralize tijela i izazivanja smrti, najčešće koriste kao otrov kojim se podmazuju vrhovi strelica prilikom lova na životinje.

Ako nas je prvi broj ostavio u dvojbama oko toga kojemu žanru Jan Dix pripada i kakve novitete u odnosu na dotadašnje serijale nudi, s obzirom da je od početka naglašeno da je cilj autora u scenarije epizoda uključiti umjetnost, smatram kako ništa „prosvjećeniji“ nećemo biti ni nakon drugog broja. To nije nužno loša stvar jer jedan strip može biti mješavina krimića i umjetnosti s čestom upotrebom filozofskih razmišljanja i nadrealnih elemenata, ali je onda otvoreno pitanje kolika je bila potreba za njegovim stvaranjem. Tu je autor izložen razmišljanjima i dojmovima čitatelja, a nakon prvog broja, kako čitamo u uvodniku Agarthijeva izdanja, kritika nije nedostajalo. Razlog su, prema Ambrosiniju, pogrešna očekivanja čitatelja. Naime, neki od njih su isticali da je u prvom broju potencijal umjetničke ličnosti Johannesa Vermeera i sadržaja njegovih djela slabo iskorišten. Ambrosini je objasnio da cilj serijala nije baviti se životopisima umjetnika koji se u njemu pojavljuju jer bi u tom slučaju stripovi bili čisto didaktičko sredstvo zbog čega bi krimi priča ostala bez prostora, a glavni lik marginaliziran.

„Jaguarova soba“ učvršćuje dojmove formirane nakon prvog broja. Jan Dix ne može imati neku jaču prepoznatljivu karakteristiku osim činjenice da scenariji imaju dodirne točke s umjetnosti. Stoga ćemo se na odgovore oko vrste serijala morati referirati na nešto starije i definiranije serijale te uočavati sličnosti s, Ambrosiniju bliskim, Dylanom Dogom, ali i Martinom Mystereom. Djevojka koja ga traži radi savjeta i s kojom završava u krevetu, ljubomora i neuspješni pokušaji mirenja s partnericom, ali, opet, jezovite halucinacije, pucnjava, misteriozne smrti, surfanja internetom... Kad spomenem i duh jaguara te činjenicu da je radnja „pokrenuta“ svojevremenim događajima iz Amazonije, onda je teško ne prisjetiti se i legendarne Mister No-ove priče „Ananga“ ili istoimene priče iz Dylan Doga.

No, da krenemo malo i s radnjom u stripu. Osim u završnici, kroz priču pratimo dva scenarija u različitim vremenskim razdobljima: sadašnjosti, koja je vezana za Dixa, i prošlosti, gdje kroz brojne flashbackove pratimo sudbinu, odnosno otprilike zadnjih 20 godina života, izvjesnog Olsena koji se isprva nalazi u venecuelanskom dijelu Amazonije. Radi dojma, flashback iz prologa priče nije onaj iz najdalje prošlosti. Tu vidimo kako u selo južnoameričkih Indijanaca Yanomama, strahom praćenim pogledima, ulazi (duh) jaguar(a) te završava u točno određenoj kolibi nakon čega slijedi dugotrajan krik misteriozne bradate osobe.

Kasnije otkrivamo da je to bio povratak iz mrtvih utjecajnog trgovca drvetom Olsena, a koji je ishodio veliki plemenski medicinar Paca Tuba, na nagovor unuke Ebheete. Naime, Olsen je već bio mrtav nakon što ga je strelicama natopljenima u otrov kurare izranjavala nezadovoljna grupa Indiosa, ali je Ebheeta smatrala da se već dokazao kao prijatelj plemena pa je djeda uvjerila da dozove Hekuru, moćnog duha jaguara, te mu predloži da oživi Olsena i, zauzvrat, uzme njen život, a sve u cilju da on, kao bogati trgovac drvetom, kupi ogromne površine oko nastambi plemena Yanomami te tako onemogući njihovo uništavanje koje bi, zbog gradnje brojnih cesta i eksploatacije nafte, bilo izvjesno ukoliko bi zemljište kupio netko drugi.

Olsen i Ebheeta

Ipak, duh jaguara u zamjenu za Olsenov nije uzeo Ebheetin život. Kada je on ispunio svoj zadatak i izgradnju ceste preselio u brazilski dio Amazonije te tako, naizgled, osigurao mirnu budućnost plemenu, Ebheeta je pristala napustiti pleme i sa znatno starijim muškarcem pošla u Europu, dijelom i zbog toga da mu bude svojevrsni podsjetnik da se radnici ne približavaju šumi.

U sadašnjosti, pak, Dixovo harmonično jutro s Anikkom prekida lijepa Karin van Esten čija je želja da joj, kao poznavatelj umjetnosti, u kući naslijeđenoj od strica Olsena pomogne odvojiti umjetnički vrijedne predmete od onih beznačajnih. Razlog za selekciju je činjenica da Karin ne želi gubiti vrijeme i samo dva mjeseca nakon smrti strica i Ebheete, izazvane trovanjem kurareom, namjerava prodati kuću agenciji za nekretnine čiji je plan zemljište iskoristiti za gradnju modernog centra za relaksaciju.


Tijekom Janovog promatranja kuće prisutni su nadnaravni elementi, pa mu se za vrijeme dok ostaje zatvoren u sobi u kojoj je Ebheeta obavljala vjerske rituale materijaliziraju crteži jaguara sa zidova, a sumnje u nadnaravno pojačava i činjenica da je uskoro, tijekom rušenja kuće, jedan radnik poginuo dok je preživjeli tvrdio da je na gradilištu vidio jaguara. Protekom vremena napetost sve više raste, a kulminira nakon što tijekom vožnje ulicama Amsterdama Jan i Karin izbjegnu pokušaj ubojstva od strane, kako je utvrđeno, dvojice venecuelanskih mafijaša. Motivi njihovoga djelovanja, koje ovdje neću spominjati, se čine pravno neutemeljenima, pa stoga i nelogičnima, ali očito su u funkciji priče, a autor bi sve mogao opravdati činjenicom da Venecuela kao država ne blista kada je u pitanju vladavina prava.


Sada ću se vratiti na kompleksni pakt koji je sklopljen između Paca Tube, Olsena, Ebheete i duha jaguara. Dakle, duh jaguara, posredstvom Ebheete, spašava Olsenov život kako bi zaštitio amazonski teritorij. Od tog trenutka Olsenov život ovisi o očuvanju teritorija Yanomama i Ebheeti koja je, kako napisah, bila „ponuđen na dar“ duhu jaguara, ali ju je on poštedio. Paca Tubin i Ebheetin život ovise o Olsenu, kao jamcu očuvanja teritorija, ali Ebheetin također i o duhu jaguara koji ju je zadržao na životu te tako raspolaže njime.

Kada je venecuelanska vlada u zamjenu za novčane naknade raskinula ugovore o kupoprodaji državnih zemljišta sklopljene sa strancima i stranim kompanijama, duh jaguara je oslobođen i, kako je napominjao Paca Tuba, prostorno neograničenog djelovanja te može naplatiti svoj kredit od Olsena i Ebheete. Njihovo se zdravlje vremenom pogoršava i posljednjih godina života uzimaju morfij kako bi ublažili bolove koje osjećaju, a za koje vjeruju da su posljedica djelovanja duha jaguara koji traži osvetu zbog kršenja pakta i rušenja nastambi plemena Yanomami.

Završnicom epizode Ambrosini nam, barem naizgled, ostavlja na procjenu je li mogućnost djelovanja duha jaguara u svrhu svojevrsne osvete samo mit i zatim, ako nije, na koji se način ta osveta manifestirala u smrti Olsena i Ebheete? Koliki je u svemu udio realnog, a koliki nadnaravnog? U svakom slučaju, od autora ne dobivamo odgovore „crno na bijelo“ i to je jedna od odlika serijala, a sve će kulminirati u njegovoj završnici.


Ovaj broj je okrenut primitivnoj, indijanskoj umjetnosti, kako onoj južnoameričkih, tako i sjevernoameričkih Indijanaca. Osim što Jan Dix na početku razgleda predmete u bivšoj Olsenovoj kući s posebnim osvrtom na freske iz tzv. jaguarove sobe, cijelo vrijeme priče u pozadini je i Anikkino organiziranje izložbe totema sjevernoameričkih Indijanaca u Rijksmuseumu koje dogovara s muzejem u Ottawi. Ako „umjetničkim objektom“ nećemo smatrati hiroviti duh jaguara, dosta tanko. Međutim, Ambrosini je dosta vjerno prikazao običaje Yanomama, a najupečatljiviji je svakako činjenica da se nakon smrti člana plemena njegovo tijelo spali, a preostale kosti pretvore u prah koji kasnije posluži kao sastojak za pravljenje kruha kojega ožalošćeni konzumiraju.


Anikka i sudac Hilman prije službenog otvaranja izložbe totema

Zanimljiv je i odnos Anikke i Jana. Pomalo neočekivano, u ovoj epizodi Jan se ponaša kao Dylan Dog, a Anikka je ljubomorna Martyjeva Diana „na kvadrat“. Tako Anikka napušta Jana čim mu na vrata pozvoni Karin, s kojom Jan poslije bez problema vodi ljubav. Kasnije pokušava „izgladiti“ odnos kao da se ništa nije dogodilo, dodavši da smatra da je ljubav samo bajka i da ga Anikkina ljubomora guši. Očito želi neki tip otvorene veze ili Anikku bez prava na veto kad god poželi u avanturu s nekom drugom.


I upravo u vezi sa zadnjim, Camagnijev crtež je idealan. Jan Dix je malo drukčije nacrtan od Ambrosinijeva, ali za ovu epizodu potpuno u skladu sa svojim ponašanjem: nekako neodlučan i rastresen, tupasta izraza lica... Crtež nije idealan, ali upotreba mastila svakako odgovara trenucima napetosti i mračne atmosfere, a pohvalio bih još i u nekoliko situacija dobro kadriranje. Jednu scenu bih posebno izdvojio za kritiku, a to je način na koji je nacrtano „naguravanje“ automobila (str.73-76). Teško je na osnovi nacrtanog zaključiti kako je automobil mafijaša završio u provaliji.

Iako je imala pregršt filozofskih misli, nadrealnih scena i, kao prva epizoda svakog serijala, bila u službi upoznavanja s glavnim likovima serijala, „Smrt jednog slikara“ je na mene ostavila bolji dojam. Ako vam se ona nije svidjela, a ono što očekujete niste pronašli ni u ovoj epizodi, razmislite da prije „raskida“ sa serijalom date šansu još trećem broju.

Naprijed

DIX RIZBOM 1a Smrt jednog slikara

N/A

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • Jocko

    Ukupna ocjena 76%

    7, 8, 8, 7

    Ovde se već vidi da je Diks ''mešavina'' Martija i Dilana. Bari ženske kao Dilan, a opet je očito da je u neprestanom ljubavnom koštacu sa Anikom, kao što je i Marti sa Dianom. Pritom je naučni tip poput Martija. Vozi Volva karavana koji me asocira na Dilanovu Bubu pre nego na Martijev Ferari, a prikaz njegove umetnički orijentisane i kako Anika reče improvizovane gajbe u Amsterdamu umnogome podseća na Krejven Roud 7 vajb. Sudija poput Blocha. Rekao bih da se sličnosti ovde ne završavaju. Završnica ove epizode definitivno vuče na neke Dilane.
    S druge strane, ovde me Diks podseća izgledom i na Mister Noa a ovaj bi crtač odlično pasao serijalu Mister No. Tražio sam na Wikipediji ''Mister No albi'' da vidim jel crtao Noa i izgleda da nije. Šteta, jer bi se stilski veoma uklopio. I tematika ove epizode je Misternoovska, sa Indiosima, kurareom, egzotikom i sl...
    Listajući epizode Diksa i Napoleona dalo se uvideti da je Ambrozinijev kvartet sastavljen od trojice saradnika: Camagnia, Bacilieria i Ornigottia, između ostalog (a koji su radili i na Napoleonu). Iako je onaj Bacilieri najkreativniji a ujedno i najegzotičniji stilom, te samim tim i kontraverzan za tzv standarde nemalog broja bonelijevaca uskih vidika, moram reći da mi je na prvo listanje ipak Camagni nekako stilski najdraži. Ostaje da iščitam epizode i preostale dvojice (kako u ovom serijalu tako i u Napoleonu), pa da formiram konačan utisak, ali mislim da će mi i Bacilierijev stil odgovarati.
    Što se same epizode tiče, nastavlja se miks krimića i umetnosti (ovoga puta 'primitivne', što je prijatan ali nagli otklon od poznatih umetnika poput Vermera, već u drugoj epizodi) a ovde ni filozofije ne manjka, ima više jako inteligentnih razmišljanja, koji odliučno funkcionišu u sklopu priče. Ova priča je još mračnija nego prva. Ideja s jaguarom u velegradu i zlim duhom je Dilanovsko-Martijevska, a egzotika Misternoovska, poruka priče je gorka , ne bih ni rekao da je priča revolucionarna, ali je lepo ispričana i mrtva trka mi je po kvalitetu između između prve i druge epizode.
    Ono što svakako jeste prednost kod Diksa i generalno novijeg Bonelija (npr Jedno doba jedna priča) jeste veoma dobro kadriranje i 'nEme scene' - čitave table bez oblačića. To čini epizode još kvalitetnijim. Npr ovde mi se svidelo kako su scene drogiranja morfijumom prikazane diskretno, nema prikaza bođenja igle u venu, već Ambrozini simpatiše sa likovima i pošteđuje nas tog prizora tako što crtač kadrira na način da se bođenje i ne vidi - jer nije lepo i jer njih dvoje to nisu zaslužili. To je neki vid poštovanja prema sopstvenim likovima, i to nepažljivom čitaocu lako promakne.

    24.08.2021
    03:05:00 sati
    Jocko
    uredi
  • Koresh

    Ukupna ocjena 80%

    9, 8, 7, 8

    24.08.2021
    07:53:00 sati
    Koresh
    uredi
  • Hercule Poirot

    Ukupna ocjena 72%

    6, 8, 7, 9

    Ima li SBE junaka bez  tema jaguara i sličnih divljih mački, preobrazbi i sličnih stvari? Meni je Jan Dix dobra edicija, unatoč podneblju odvijanja radnje, iako su epizode kvalitetno šarolike. 

    24.08.2021
    09:47:00 sati
    Hercule Poirot
    uredi
  • goghy

    Ukupna ocjena 73%

    7, 7, 8, 7

    24.08.2021
    19:31:00 sati
    goghy
    uredi

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Izdaja mrtvaca
    Kod: KM ZS 426
    Ocjena: 78%
    Vrijeme: 3.12.2021. 0:09:00
    Autor: Hercule Poirot
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 918
  • Čovjek iz Baltimorea
    Kod: TX LIB 62
    Ocjena: 82%
    Vrijeme: 1.12.2021. 1:21:00
    Autor: tex2
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 977
  • Velika iluzija
    Kod: MM LIB 86
    Ocjena: 76%
    Vrijeme: 29.11.2021. 0:48:00
    Autor: drogsy
    Broj komentara: 7
    Broj pogleda: 1016
  • Crna ljubav
    Kod: DDJP DRKW 8
    Ocjena: 76%
    Vrijeme: 27.11.2021. 19:48:00
    Autor: Koresh
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 948
  • Korijeni
    Kod: ZG KRJNUB 1/6
    Ocjena: 82%
    Vrijeme: 25.11.2021. 0:11:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 11
    Broj pogleda: 1864

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Žrtve i krvnici
    Kod: NN LIB 71c
    Ocjena: 96%
    Vrijeme: 9.11.2021. 0:20:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 2408
  • Crne suze
    Kod: ZG LU 321
    Ocjena: 34%
    Vrijeme: 3.11.2021. 0:10:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 11
    Broj pogleda: 2303
  • Povratak u kuću strave
    Kod: ZG LUSP 41
    Ocjena: 36%
    Vrijeme: 12.10.2021. 1:13:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 2260
  • Vigilanti
    Kod: ZG LU 316/317
    Ocjena: 41%
    Vrijeme: 28.10.2021. 0:17:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 8
    Broj pogleda: 2030
  • Oči sudbine
    Kod: ZG PRIDA 1
    Ocjena: 80%
    Vrijeme: 2.10.2021. 8:38:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 10
    Broj pogleda: 2010

Aukcije

Forum