Noć grabljivica

Jeremiah

JE SAINT 1a | 46 str.

U bliskoj budućnosti, Sjedinjene Države su razorene građanskim, međurasnim ratom katastrofalnih razmjera. U Bends Heču živi Džeremaja sa svojim tečom Lukasom i tetkom Martom. Slučajan izostanak iz utvrđenog sela u lovu na odbjeglu mazgu spasiće Džeremaju sigurnog pokolja ili ropstva iza kog stoji „Masnooki“ V.E.Birmingem, tiranin iz susjednog Langtona. Uz pomoć Kurdija Maloja i njegove snalažljivosti, potlačeni će pokušati „osloboditi“ svoj gradić od užasa ekcentričnog vlastodršca. Upoznajemo se sa prilikama u post-ratnoj Americi.

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 96%

Priča 10

Scenarij 9

Crtež 10

Naslovnica 9

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 82%

P*7

S*8

C*9

N*8

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Noć grabljivica - Usta puna peska - Divlji naslednici
    JE CARK 1
  • Noć grabljivica
    CS 1
  • Noć grabljivica
    CS 2
  • Noć grabljivica
    CS 3
  • Noć grabljivica
    CS 4
  • Noć grabljivica 1. deo
    PZ 1761
  • Noć grabljivica 2. deo
    PZ 1762
  • Noć grabljivica 3. deo
    PZ 1763
  • Noč ujed - Usta, polna peska - Divlji nasledniki
    JE RIS 1
  • Noć grabežljivica - Usta puna pijeska - Divlji nasljednici
    JE SAINT 1
  • Noć grabljivica
    STA 2
  • Stripteen #1
    STRT 1
  • Stripteen #2
    STRT 2
  • Stripteen #3
    STRT 3

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • La nuit des rapaces
    JE FLE 1

ZANIMLJIVOSTI

  • Nakon 13 punih godina bliske saradnje sa Greggom, Huppen se odlučuje na samostalni rad, pa mu je Jeremiah prvi autorski uradak, i nastaje 1977.godine.
  • Ovaj se strip po prvi put na našim prostorima pojavljuje u ediciji „Oslobođenja“ Strip Art (broj #2) u ljeto 1979.godine, zahvaljujući bliskoj saradnji tadašnjeg urednika Ervina Rustemagića sa Hermannom. Putem izdavačke kuće SAF u vlasništvu pomenutog Ilidžanca, Džeremaja je preveden na 24 svjetska jezika.
  • Umjetnička staza kojom je hodio Hermann je vrlo zanimljiva: od obučavanja za stolara, škole za arhitekte, tek kao 26-ogodišnjak debituje kao crtač stripova u magazinu Spirou. Rođen je 1938.godine pokraj Liježa.
  • Roman po kojem je autor dobio inspiraciju za stvaranje ovog remek-djela u svijetu stripa je Ravage od Renea Barjavela (1943). Na engleskom jeziku roman je preveden kao Ashes, ashes. Priča govori o grupi preživjelih nakon što je svijet potonuo u tamu 2052.godine, a grupa predvođena Fransoa Dešampom se uputila iz Pariza ka Provansi u cilju stvaranja patrijarhalne zajednice.
  • Holivud je 2002.godine bezuspješno pokušao da pokvari sagu o Džeremaji. Naime, emitovana je TV serija „Džeremaja“ u kojoj je lik Džeremaje glumio Luke Perry – a Kurdija Malcolm Jamal-Warner! Bezuspješno, ponavljam.
  • 405 vinjeta je na 46 stranica: Džeremaja i Ezra se pojavljuju prvi put na vinjeti #19, a Kurdi Maloj na #37.
  • Ko je zadivljen umirujućim načinom rada majstora Hermanna, sigurno je već posjetio ovaj link.

Kada jednom 12-ogodišnjaku (i to 1988.godine) iz Adidas sportske torbe izvalite hrpu StripArtova i Stripoteka u ponudi za razmjenu za Mikija i Marka, ne možete očekivati da se taj pubertetlija oduševi prilikom, a tek ako i prelista te revije pred vama, možete biti sigurni da od razmjene nema ništa. Možete mu nuditi kule i gradove, revije iz 80-ih, 70-ih, 60-ih...ali posao nećete zaključiti. Osim ako je taj pubertetlija jedna mazga koja i tada želi da čita što više i da što više nauči o tom fenomenu stripa. Jer ta će jadna mazga ubrzo sve napustiti, razmjeniti za Dilana i Martija, pa izgubiti sve, pa izgubiti čak i volju za čitanjem. Ta će mazga da postane čovjek naglo, preko noći takoreći, da prođe svakojake belaje i nesreće, pa u tim nesrećama će izgubiti volju za čitanjem stripova. A onda će ta mazga da postane stara raga, mazgurina od 40+ i oči će da mu zasijaju kada vidi hrpe (sad već starih) stripova. I na koncu, ta će mazga u pokušaju da otkupi svoje djetinjstvo u što snažnijem mirisu, naići na Džeremaju. Onog istog Džeremaju frljavog i nezgrapnog crteža, nerazumljivih dijaloga i situacija iz StripArta. E, ta mazga nije Ezra.

Džeremaju upoznajemo kao zalutalog seljanina iz Bends Heča u ratom razorenoj Americi, kako lovi zalutalu mazgu u obližnjim potocima. Džeremaja je naivni dječarac koji živi sa tečom i tetkom u tom svojevrsnom utvrđenom havenu, i ima pored sve svoje naivnosti i dovoljno sreće da u odsudnom trenutku upozna Kurdija Maloja, vragolastog lutalicu iz susjednog Langtona i spasi se od pokolja i ropstva. U prvom susretu sa ovim fenomenalnim stripom, upoznaćemo kako načelnik Langtona, gospodin V.E.Birmingem, „Masnooki“ („Fat Eye“), drži kompletan Langton u svojevrsnom ropstvu i kako upravljajući svojom milicijom teroriše okolinu, te sa suprotstavljenim kampovima (drugih rasa) razmjenjuje robove. Jedna od velikih značajki ovog stripa jeste poseban naglasak na razradu karakternih strana likova: naime, nošeni različitim ritmom odvijanja priče mi ćemo biti u mogućnosti da dovoljno dobro procjenjujemo sve antagoniste, statiste i propratne uloge u kompletnom serijalu. Tako ćemo u prvoj epizodi postepeno saznati koliko je ekscentričan dotični tiranin Masnooki, od prvog pojavljivanja i njegove elegantne gestikulacije kada pripaljuje cigaretu u muštikli – preko njegovog klovnovskog lika – do krajnje mjere, odnosno njegove opsjednutosti svojim mezimcima, orlovima i beskrupuloznog uklanjanja svih neistomišljenika u najprisnijoj blizini. Iz drugog ugla, hitro ćemo upoznati Džima Hagertija, Nelsona, Brusija, Nortona, Sonija i indijanca Džona Mahanija (iz „Crvene nacije“) kao predstavnike mnoštva propratnih likova u čitavom serijalu, a koji će imati po jedno pojavljivanje kao sporedni protagonisti. Tek će nekoliko sporednih likova imati više pojavljivanja tokom avantura naših veselih junaka.

Dakle, nakon što su se upoznali i jedan drugom spasili živote na vrlo neobične načine, Džeremaja i Kurdi se nađu u Langtonu (Džeri traži tetku Martu, koju su odveli u ropstvo) i spletom okolnosti u centru pobune naroda protiv Masnookog. Ovaj će se šablon protezati u većini avantura naših Džerija i Kurdija (i Ezre), jer je autor konstantno insistirao na postavci fabule gdje su jedinke u direktnom sukobu sa nasilno instaliranim „novim“ poretkom; tamo gdje će moći izbjeći nepravde i belaje – oni će ih zaobići, ali većinom, naravno neće moći. Amerika (tj.novi svijet) predstavljena je u zastrašujućem svjetlu, postapokaliptičnoj panorami koja je rezultat velikog sukoba, a koji je vjerovatno kulminirao upotrebom nuklearnog oružja, pa su preživjeli podijeljeni u tzv.“nove nacije“, potpuno teritorijalno odvojeni po rasnim granicama. Takva fatalistička vizija lako će osvojiti čitaoce širom svijeta krajem 1970-ih, te će Džeremaja postati popularan i voljen prije svega zbog te oštre i okrutne polarizacije u najkonkretnijem obliku, a tek onda zbog velikih napora uloženih u karakterizaciju likova i na kraju, zbog sjajnog crteža. Usudio bih se reći da Hermann i nije trebao CV odnosno takav background sa Bernardom Princeom i 13 godina saradnje sa Greggom, da je samo napisao i nacrtao Džeremaju, to bi mu bilo dovoljno za slavu. Kad se uzme u obzir da je ovaj strip ustvari premijerno djelo Hermanna kao scenariste, može se komotno reći da nije mogao bolje pogoditi metu.

Ono što me je uvijek impresioniralo kod ovog stripa, pored svih navedenih tehnikalija, jeste taj njegov ekstravagantni crtež. Interesantna stvar je, da recimo nikad – ni dan-danas nisam volio Komanču, dok mi je BP uvijek bio odličan. Ako se uzme u obzir takva ocjena, također ću se usuditi pa otvoriti pitanje kontradiktornosti: ako je Hermannov stil savršeno odgovarajući za ovakvu tematiku, sa naglaskom na kadrove opustošenih ruševina u pozadini i kojekakvih vukoyebina u pustarama, te idealno oslikane gestikulacije likova – kako to da mi slične pustare i ruševine i straćare ne odgovaraju u njegovom prikazu westerna u Komanči? A u isto vrijeme smatram da je Duke takođe odličan strip? Kako to da mi u BP pašu crteži močvara, džungli i stijena – a u Komanči ne? Jedino rješenje ovakve matematičke zagonetke je to da su stripovi u kojima je Hermann bio i scenarista (ili značajnije bio angažovan u pisanju scenarija) ustvari potpuno otkrili njegov genij. Da zaključim: kada se autor odlučio samostalno krenuti u stvaranje kompletnog stripa, oslobodio je svoj talenat u punom potencijalu, na identičan način kako su „građani“ oslobodili Langton, a Kurdi one orlove iz Birmingemovog kaveza. Pa kakav je to stil ako je pun kontradiktornosti – od osnove, suštih suprotnosti likova i pozadine, potpunih različitosti okoline i protagonista? Formulacija koju kritičari najčešće iznose jeste kako je Hermannov crtež (i u Džeremaji, ali i u većini ostalih djela) „skoro barokni“. Šta bi to trebalo da znači? Ako je crtež prema definiciji grafički prikaz oblika na nekoj površini, barokno razdoblje odiše naglašenim detaljima i pokretima koji proizvode veličinu, bujnost i napetost – pa zar se upravo to i ne traži, da se vjerodostojno opiše situacija u kojoj ćemo zateći glavne junake ovog stripa? Takva se kritika ne može smatrati utemeljenom, odnosno uzeti kao nedostatak u Hermannovom stilu crtanja, naprotiv, to je najbolji mogući sažeti opis načina na koji nam je autor ovog velikog stripa uljepšao živote.

U stvaranju ovog donkihotovskog dueta (ili trolista, nemojmo zaboraviti Ezru koja je neizostavan dio ove avanture), autor se posebno potrudio da otkrivanje glavnih karakternih crta osloni velikim dijelom na dijaloge između samih Kurdija i Džeremaje. Bez obzira o čemu i kad raspravljali, suprotstavljeni dječarac naivnih pogleda na svijet i luckasti vragolan potpuno prizemljen i svjestan užasa u kojem živi uvijek će i zauvijek dati sve od sebe da zadrže svoje stavove i razmišljanja, kud god ih ti stavovi odveli, pa makar i u vatru. U trenucima kada se mišljenja počnu preklapati i izjednačavati, neki će od njih namjerno izvrtati istinu – sve samo da bi zadržali različitost, pa je lako izvući zaključak da je Hermann na taj način želio da održi dualizam, baš kao primjer nepomirljivih suprotnosti u razmišljanju svakog pojedinca ponaosob, što ovo djelo čini još grandioznijim.


Tu nije kraj mom divljenju koje gajim prema ovom stripu: naprotiv, ovo je samo početak mojih osvrta. Na pitanje kako je autor stripa tako vješto uspio jednu ultimativno mračnu atmosferu u najgorem mogućem momentu za čovječanstvo pretvoriti u jednu vrstu bajke upravo smo dijelom odgovorili. A šta je sa propratnim dejstvima, odnosno masovnoj simpatiji koju je ovakva avantura proizvela kod čitalaca? To jednostavno mora biti suhi kvalitet u tehničkom smislu, ali i ideja da se civilizaciji na određenom moralnom vrhuncu ponudi mračna vizija budućnosti u kojoj ćemo se podijeliti na jedini način za koji se kunemo da je nemoguć. Zar ćemo tog prokletog dana jedni druge cijeniti po boji kože? Zar ćemo se spustiti na nivo primata? Pardon: JESMO LI?

Harmoničnost i neka vrsta rapsodije, melodije koja zvoni u svim epizodama/avanturama Džeremaje idealno je oslikana na kraju ove epizode, sa jasnom porukom šta nas čeka u narednoj i svim sledećim borbama: ne možemo spasiti ono što se spasiti ne može, ali sigurno da možemo i moramo spasiti sebe i sebi najbliže. A šta bi ovi naši jadni junaci jedan bez drugog u ovako okrutnoj zemlji, a šta bi mi bez da ne ugledasmo Džeremaju 1979.godine?

Naprijed

N/A

JE SAINT 1b Usta puna pijeska

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • drogsy

    Ukupna ocjena 78%

    7, 7, 9, 9

    Iako sam pomalo sentimentalno vezan za prvi album Jeremiaha, "Noć grabljivica" je tek solidan do dobar uvod u serijal čiji mi se početni koncept o apokalipsi nekako uvijek činio pretjeranim, ali koji nekim jako dobrim albumima opravdava famu koju uživa. Hermannov crtež je dakako odličan, ali još to nije onaj maksimum do kojega će doći kasnije.

    17.05.2023
    17:33:00 sati
    drogsy
    uredi
  • hrvoje23

    Ukupna ocjena 76%

    7, 8, 8, 7

    Dobar početak odličnog stripa. Tu je Jeremiah još dijete, a Kurdy već iskusni lisac! Crtež ok, ali boje nikako ne odgovaraju mnogim slikama. Davno davno crtež Hermanna me oduševljavao, a onda se s vremenom pročita puno ostalih stripova i vidi raznih crteža. Naslovnica ovisi koje izdanje se čita. Pročitao sam dosad 2-3 puta ovu priču, ok mi je ali nisam nikad pretjerano ostao oduševeljen. Zadovoljan da, ali ne i oduševljen.

     

    18.05.2023
    09:15:00 sati
    hrvoje23
    uredi
  • corto33

    Ukupna ocjena 84%

    8, 8, 9, 9

    18.05.2023
    09:23:00 sati
    corto33
    uredi
  • Ukupna ocjena 83%

    8, 7, 10, 8

    drzim do toga da dzeremaja nije nesto, cak sta vise... al prve tri epizode imaju neki svoj smek, to dok se nije lik definisao ima mi neceg zanimljivog

    19.05.2023
    09:46:00 sati
    kasper
    uredi
  • Ukupna ocjena 81%

    6, 8, 10, 9

    Pomalo arhaična epizoda. 

    21.05.2023
    00:08:00 sati
    14act3
    uredi
  • Ukupna ocjena 88%

    6, 10, 10, 10

    U ovoj solidnoj epizodi se Hermann još traži i tek definira likove. Najbolje epizode Đeremaja serijala su narednih desetak epizoda koje su meni osobno vječni uzor sto se tiče stvaranja atmosfere, kadriranja i crteža. 

    26.05.2023
    17:46:00 sati
    luks22
    uredi
  • Ivan Liverpool

    Ukupna ocjena 84%

    7, 8, 10, 9

    Tokom citanja nisam imao dojam kao da je radnja smjetena u buducnosti, mozda zbog toga sto svi putuju konjima, a zanimljivo prva tabla koja prikazuje rat nakon kojeg je postavljen serijal mi je isto tokom citanja prosla ispod radara i tek naknadno kad sam se vratio na nju sam skuzio sto u biti prikazuje. Veoma dobra prica kod koje je mozda na pocetku malo teze pohvatati konce, ali kraj je odlicno odraden. Jako dobra karakterizacija likova koji su zivopisni. Crtez mi se bas svidio, a i originalna naslovnica je odlicna.

    25.06.2023
    21:01:00 sati
    Ivan Liverpool
    uredi
  • tex2

    Ukupna ocjena 79%

    8, 7, 9, 7

    Neobičan je Jeremiah, ali dobar. Ovaj prvi broj je možda i malo ispod nivoa serijala. Zanimljiv i dobar strip u svakom slučaju! Crtežodličan, scenarij uvijek maštovit!

    11.07.2023
    20:48:00 sati
    tex2
    uredi
  • Spock

    Ukupna ocjena 86%

    9, 9, 9, 5

    Jeremiah je jedan od stripova koji se ne zaboravljaju nakon prvog čitanja, a ta ga činjenica najviše izdiže iznad prosjeka, koliko god se može raspravljati o kvaliteti pojedine epizode.

    Ovom premijernom albumu su upravo ti nezaboravni elementi najveća prednost.

    30.10.2023
    21:40:00 sati
    Spock
    uredi

Najnovije

Vijesti

    Magazin

    Recenzije

    Aukcije

    Forum

    Najčitanije

    Vijesti

      Magazin

      Recenzije

      • Poltergeist!
        Kod: DD LEX 132
        Ocjena: 83%
        Vrijeme: 8.5.2024. 11:33:00
        Autor: Ivan Liverpool
        Broj komentara: 2
        Broj pogleda: 1782
      • Stijena koja se miče
        Kod: KM LU 8b
        Ocjena: 82%
        Vrijeme: 17.5.2024. 9:45:00
        Autor: Ivan Liverpool
        Broj komentara: 12
        Broj pogleda: 1757
      • Cesta
        Kod: ALBUM ORKA_SP 57
        Ocjena: 94%
        Vrijeme: 29.6.2024. 0:16:00
        Autor: paro
        Broj komentara: 3
        Broj pogleda: 1756
      • Planina tajni
        Kod: TX ALM 3b
        Ocjena: 76%
        Vrijeme: 21.6.2024. 15:51:00
        Autor: tex2
        Broj komentara: 4
        Broj pogleda: 1748
      • Put za Serenity
        Kod: TX SAK 7
        Ocjena: 94%
        Vrijeme: 10.6.2024. 0:09:00
        Autor: Ivan Liverpool
        Broj komentara: 9
        Broj pogleda: 1729

      Aukcije

      Forum