Apaš

Ken Parker

KP FB 40 | 96 str.

Apašima se opet crno piše. Ionako gorka sudbina biti će im još gorča, jer iz rezervata San Carlos, vojne i civilne vlasti odlučuju ih deportirati u jalove močvarne teritorije. Taj podmukli potez kojim su bijelci ponovno izigrali potpisivanje mirovnog sporazuma tjera nekoliko stotina apaških ratnika, žena, staraca i djece u zbjeg. Stari Kenov prijatelj Dashiel Fox, vojni izviđač i tragač, predvodeći jednu satniju konjaništva, pokušava uvjeriti poglavicu Chata i njegove ratnike da polože oružje i predaju se vojsci, ali istovremeno, nekoliko desetaka milja dalje, druga vojna satnija masakrira apaške starce, žene i djecu. Chato, željan osvete i tjeran mržnjom, uspijeva izbjeći deportaciju i kreće u svoj posljednji pohod.

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 97%

Priča 10

Scenarij 10

Crtež 10

Naslovnica 7

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 89%

P*9

S*9

C*8

N*8

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Apaš
    KP FB 40
  • Apač Čato
    KP LMS 597
  • Apaš - Dame sumnjiva morala - Sedam zlatnih gradova
    KP SA 14

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • Apache
    KP SR 40

ZANIMLJIVOSTI

  • Izvorno je priča objavljena u srpnju 1981. Dnevnik ju objavljuje 1984. u ediciji LMS, #597, ali s naslovnicom uzetom od izvorne priče #19 “Suvišan“ i izbačene dvije stranice; 78 i 88. Originalnu naslovnicu Dnevnik je upotrijebio za priču #674 “Igre sa smrću“. Fibra priču objavljuje u svibnju 2007.
  • U priči se pojavljuje Dashiel “Dash“ Fox, stari vojni izvidnik i Kenov prijatelj još od prve priče. Dashiela smo posljednji put vidjeli u priči #9 “Kitolovci“, kada se na početnim stranicama priče oprašta od Kena u San Franciscu i odlazi obitelji u Arizonu.
  • John Clum (1.rujna 1851. - 2. svibnja 1932.) bio je indijanski agent u rezervatu San Carlos u Arizoni, u vremenu 1874.-1878. Izuzetno je bio poštovan među Apašima zbog svog pravednog stava prema njima. Uspostavio je prvu indijansku policiju i formirao indijansku samoupravu u rezervatu, učio Apaše obrađivanju zemlje i uzgoju stoke. Dao je ostavku zbog neslaganja s vojnim časnicima, a zamijenjen je agentima sklonima korupciji. Zatim je bio urednik novina u kojima je oštro i beskompromisno kritizirao politiku i vojsku, a 1881. postao je gradonačelnik Tombstonea, postao prijatelj šerifa Wyatta Earpa. 1898. imenovan je poštanskim inspektorom za Aljasku gdje je u petomjesečnoj službi uspostavio nove pošte i urede. 1928. preselio se u L.A. gdje ječetiri godine kasnije preminuo.
  • Str. 9, prva vinjeta, fotografija Cluma i Apaša. Berardi se ovdje poslužio malom vremenskom anomalijom, jer je ta fotografija snimljena 1874., a vrijeme radnje priče je 1877.
  • Str. 35, prva vinjeta, još jedna povijesna fotografija prikazana Milazzovim crtežom. Ovaj je put fotografirana deportacija Apaša u rezervat San Carlos, na njoj je i slavni ratni vođa Geronimo (četvrti s lijeva u donjem redu). Fotka je snimljena u travnju 1877. pa po njoj možemo odrediti vrijeme radnje ove priče.
  • Str 39. reference na petu priču “Chemako“ o Belle McKeever koju su otele Hunkpape i postala je žena poglavice Ottawe, i Thebi, posvojenom Kenovom sinu.
  • Str 60, peta vinjeta, treća povijesna fotografija dočarana Milazzovim crtežom, a potaknuta Dashovim teškim ranjavanjem, u stvari je fotografija na kojoj je, od Čejena ubijen i skalpiran lovac na bizone Ralph Morris. Snimio ju je William S. Soule 1868. blizu Fort Dodgea u Kanzasu.

Već smo naučili da u Kenovim epizodama kronologija radnje igra važnu ulogu, uvjetuje način pripovijedanja ponekad iznesen u povijesnim zbivanjima toga vremena, a ovdje je Berardi uradio priču sa zbivanjima koja imaju važnu ulogu u povijesti Chiricahua Apaša. Radnja priče je vremenski, lokacijom i zbivanjima smještena u doba Apaških ratova, preciznije u travanj 1877. kada se Geronimo sa nekoliko stotina svojih Chiricahua Apaša predao vojsci SAD-a uzdajući se u poštivanje potpisanog mirovnog sporazuma. Berardi ipak ovdje, za razliku od nekih prijašnjih priča, ne navodi vrijeme radnje, ali po povijesnoj fotografiji koju je vjerno dočarao Milazzo svojim crtežom na stranici 35, prva vinjeta, možemo ipak postaviti priču u okvirno vrijeme-travanj 1877 (vidi pod petu zanimljivost). Za mjesto radnje uzete su Dragoon Mountains u Arizoni, brutalan, krševit, teško prohodan, četrdesetak kilometara dugačak planinski lanac, dom Chiricahua Apaša.

O čemu nam Berardi pripovijeda u ovoj priči? O jednome od najslavnijih ratnih vođa, Geronimu? Ne. O tome poznatom apaškom ratniku nema niti slova u ovoj epizodi. Ovdje se radi o prljavim makinacijama kojima su se vlasti na svim razinama služile kako bi održavale konstantno stanje nemira i trzavica, jer rat donosi profit i puni njihove lakome džepove. Ovdje je riječ o tragičnoj sudbini jednog naroda koji je stoljećima odolijevao Španjolcima i Meksikancima u pokušajima da ih pokore i slome, a onda su, nakon 1850. kada su SAD stekle pravo na taj teritorij nakon Američko-meksičkog rata, u samo tridesetak godina slomljeni i stjerani u beznađa rezervata. Ovdje je riječ o pojedincu, usamljenom ratniku koji je uvidio svu zabludu ispraznih bijelčevih potpisanih riječi na papiru s pečatom i odlučio krenuti stazom smrti, po posljednji put.

Odlična Berardijeva manipulacija radnjom dojmila me se već na samome početku, gdje na tridesetak stranica pratimo tri paralelne radnje. Prve dvije nam dočaravaju konjaničke satnije u pohodu na Apaše, a tu majstorski razrađenu radnju gradi pomoću likova koji svojim reakcijama uvjetuju završetak pohoda, a oba pohoda završavaju tragično. Kroz treću isprepletenu narativnu liniju, koja je u biti prethodnica ovih događaja i uzrok apaškog zbjega, Berardi nam donosi sastanak lokalnih civilnih i vojnih glavešina koji odlučuju deportirati Apaše iz poznatog rezervata San Carlos, daleko od grada Tucsona, a sva tri isprepletena narativa karakteriziraju jaki likovi. U jednoj imamo starog Kenovog prijatelja Dasha i poglavicu Chata sa svojim ratnicima, u drugoj apaškog vojnog izviđača i vojnog časnika, a u trećoj imamo povijesnu ličnost Johna Cluma, koji je dobio malu, ali zapaženu i povijesno utemeljenu ulogu u ovoj Berardijevoj priči koja se zasniva na stvarnim događajima. Iako je i Apaš Chato povijesna ličnost, Berardi je svome Chatu namijenio drukčiju stazu sudbine od stvarnoga poglavice. Ulaskom Kena od druge trećine priče radi se prekretnica i radnja postaje linearna, odbacuju se povijesni fakti i ulazimo u fikcijski Berardijev svijet u kojemu je fokus na Kenu i Chatu, lovcu i lovini.

„Žalost je za Apaše počela prije mnogo proljeća, kada su stigli prvi bijelci! Onda smo ih primili kao prijatelje, ali njihova glad za žutim kamenjem nam je donijela mržnju i smrt. Zatim su htjeli zemlju, pa su došli vojnici, brojni poput topolina lišća, dok apaška žena rađa samo svake četvrte godine…jer legne li njezin muž s njom prije nego dijete navrši treću, ono će rasti bez snage i ostati slabo. Ubili ste naše najbolje ratnike, zatvorili ste nas u rezervate i prebrojali poput stoke. Potpisali smo vaše sporazume, a vi ste pljunuli na nas!“

Nakon tih Chatovih riječi upućenih Dashu i Kenu ne možete ostati ravnodušni, jer svaka mu je na mjestu. Pozicije su sada zamijenjene, čitatelj se stavlja u Chatovu ulogu, osjeća empatiju prema usamljenome vuku, bodri ga u istrajnosti njegova posljednjeg pohoda, čak i kada puca u trbuh Dashiela, pobije bijelu obitelj, ili kada hladnokrvno puca bijeloj ženi u glavu, a u tim krvavim sekvencama Milazzo je posebno efektno dočarao Chatov neumoljivi, hladnokrvni i nemilosrdni izraz lica, kao i raniji Chatov bijeg iz vagona, gdje je tamnim, masnim tonovima prikazao zbivanja u vagonu, naglašavajući tako mračnu budućnost Apaša nabijenih i prevoženih poput stoke. Milazzov neuredan i mračan crtež savršeno se uklopio u ovoj tmurnoj priči o izdaji, mržnji i usamljenom osvetniku, gdje prijatelj puca u trbuh prijatelju, pokazujući tako svu tragičnost i uzaludnost borbe usamljenog Apaša, a Berardi ipak na neki način mora završiti ovu priču, jer usud usamljenih vukova i osvetnika odavno je zapisan, a ishod je samo jedan.

Ken je stavljen u ulogu bijesnog lovca na odmetnutog Apaša zbog ranjavanja starog prijatelja. Iako mogu opravdati Kenov razlog zbog kojeg lovi Chata i želi ga ubiti, ovaj put ne navijam za našega starog prijatelja, ne želim mu uspjeh u lovu. Čak i Berardi to zna i ne može si dopustiti da Ken okrvavi ruke ubojstvom Apaša već mu namjenjuje drukčiji kraj.

Najveća tragedija dočarana je na početku priče, u liku vojnog apaškog izvidnika na strani bijelaca, i zadnjoj tabli ove brutalno iskrene priče. Tragedija je iskazana u vječnom neprijateljstvu i mržnji između istog naroda, a različitih plemena. Tu podijeljenost i mržnju bijelci su znali odlično iskoristiti u svoje svrhe, novačiti Indijance kao vojne izviđače, huškati ih jedne na druge. Neočekivan i šokantan kraj ove priče najbolje dočarava najveći uzrok poraza ne samo Apaša, već svih Indijanaca. Da su Indijanci u tim vremenima bili složni i jedinstveni, da su uspjeli premostiti međuplemenske višestoljetne nesuglasice i mržnju i udružiti se u ratu protiv vojske i doseljenika, možda bi njihova povijest bila drukčije ispisana.

Naprijed

KP FB 37 Kronika

FB KP 41 Dame sumnjiva morala

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • acestroke

    Ukupna ocjena 96%

    9, 10, 10, 9

    Brutalna epizoda, ali bogami i veoma uvjerljiva i nezaboravna.  Onaj Apas Chato je odlican lik: ponosan, mudar a i opasan.  Scena gdje ubija sve clane one bijele familije je dosta okrutna; neke stvari su me ovdje podsjecale na pricu "Nemilosrdni Butch", gdje smo isto tako dobili grube scene, pogotovo one kad indijance bacaju malu bebu u zrak, i onda pucaju na nju.  Ovi politicki tonovi, o tome kako su se mocni bijelci ponasali prema ovim slabim indijancima (u ovom slucaju Apasima) su tezki, ali u glavnom su istiniti.  Kraj price je veoma dobar, zato sto je veoma neocekivan i nepredvidljiv.  Jos jedna famozna epizoda iz serijala koji je skoro perfektan iz epizode u epizodu.

    20.02.2018
    03:07:00 sati
    acestroke
    uredi
  • velka031

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Jedan od najboljih Kenova.

    20.02.2018
    07:18:00 sati
    velka031
    uredi
  • Combatrock

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Lepo su to spakovali. Čato Apaš je dobra epizoda.

    20.02.2018
    08:30:00 sati
    Combatrock
    uredi
  • Ukupna ocjena 99%

    10, 10, 10, 9

    odlična epizoda

    20.02.2018
    08:39:00 sati
    toni2017
    uredi
  • hrvoje23

    Ukupna ocjena 82%

    8, 8, 8, 10

    Još jedna tema iz indijanske povijesti, koja očito nije ni mogla biti drugačije obrađena. Iznenadio sam se sa crtežom Milazza, nekako mi nije baš za ovu epizodu, dok je u ostalima odličan!

     

    20.02.2018
    08:56:00 sati
    hrvoje23
    uredi
  • Ukupna ocjena 59%

    8, 8, 2, 5

    Apač Čato urađen jako tanko, loš scenario, a pogotovu je loše izveden crtež Sve u svemu osrednje.

    20.02.2018
    14:23:00 sati
    gogowins
    uredi
  • Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    20.02.2018
    19:08:00 sati
    žalosna_sova
    uredi
  • Ukupna ocjena 87%

    8, 9, 9, 9

    Več poznata priča je odlično odrađena. Pravi wetern. Kraj me iznenadio. Nisam očekivao, da je klinac iz drugog plemena i da traži osvetu. I tu je neka tragika indijanskog naroda. Umjesto, da se ujedine protiv bijelaca još se i međusobno bore.

    20.02.2018
    19:57:00 sati
    tekumze
    uredi
  • Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    20.02.2018
    23:50:00 sati
    feniks74
    uredi
  • Ukupna ocjena 85%

    8, 10, 8, 7

    21.02.2018
    18:47:00 sati
    Rapidaš
    uredi
  • Ukupna ocjena 99%

    10, 10, 10, 9

    Jedna od TOP FIVE epizoda tandema BERARDI & MILAZZO, na svim razinama od narativne do grafičke. Opora i surova priča koja u samo par digresija pokazuje zašto su pravi junaci Zapada poput Dasha, Kena i Chata, pored korumpiranog Mr. Kapitala beznadno osuđeni na odstrel... I da, eventualno, prežive tek na stranicama bezvremenog stripa kao što je KEN PARKER-   

    21.02.2018
    23:31:00 sati
    Godot
    uredi
  • Drazenko

    Ukupna ocjena 94%

    9, 9, 10, 10

    Odlična recenzija za odličan strip!

    23.02.2018
    19:28:00 sati
    Drazenko
    uredi
  • Barker

    Ukupna ocjena 91%

    9, 10, 9, 7

    Izuzetna prica, koja u meni po ko zna koji put kad citam neke kenove epizode, budi prezir prema ljudskoj "civilizaciji" i onoga sto smo postali umesto onoga sto smo mogli. I tu naravno nisu krivi samo belci osvajaci, ljudska priroda je ta koja nam nikad nece dozvoliti dostici "bozanske" visine, jer bogovi naravno ne postoje- posebno nakon citanja ovakvih prica. Valjacemo se u sopstvenom jadu i blatu dok jednom konacno ne nestanemo i oslobodimo ovu planetu nesnosnog tovara.

    24.02.2018
    16:36:00 sati
    Barker
    uredi
  • logo111

    Ukupna ocjena 92%

    10, 9, 9, 8

    30.06.2018
    20:05:00 sati
    logo111
    uredi
  • Hercule Poirot

    Ukupna ocjena 98%

    10, 10, 10, 8

    Vrhunski! Ostavlja dojam. Priča za više čitanja.

    04.07.2019
    09:02:00 sati
    Hercule Poirot
    uredi
  • Ukupna ocjena 81%

    7, 9, 8, 9

    01.09.2019
    08:37:00 sati
    coszinus
    uredi
  • Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    29.11.2019
    14:21:00 sati
    benx40
    uredi
  • doktor78

    Ukupna ocjena 89%

    10, 10, 7, 8

    Odlična priča koju nažalost nije pratio dobar crtež. Milazzo se jako pokvario nakon prvih epizoda koje je bilo milina čitati.

    27.02.2020
    19:50:00 sati
    doktor78
    uredi
  • Jocko

    Ukupna ocjena 92%

    10, 10, 8, 8

    Prva polovina stripa je jako gusta radnjom i dešavanjima, pa sam zaspao sinoć oko 50. strane i nastavio danas. To je znak ili lošeg scenarija - koji te uspava od dosade, ili kvalitetnog scenarija - kada te natera da angažuješ vijuge, pa je samo čitanje sporije i pažljivije. U slučaju Apaša reč je o drugom. Igor je lepo spomenuo tri narativna toka, koja odlikuju prvu trećinu stripa (i ovo nije prvi put da se Ken pojavljuje tek na 30 i nekoj strani). Sva tri toka su fantastično odrađena, i to ne bez kvalitetnog humora! John Clum mi se naročito dojmio, i stekao sam utisak da će imati istaknutu ulogu u stripu, što se nije dogodilo. Da li zato što sam glup ili nepažljiv, ali nisam provalio da je stari vodič Fox zapravo Kenov prijatelj Dashiell Fox - delom jer se poslednji put pojavio davno, delom jer je u ovom stripu stariji, iskusniji i ciničniji nego što ga pamtim. Drago mi je (ako je verovati Kenu na kraju) da je stari lisac preživeo (iako je njegovo ranjavanje i ''smrt'' prikazana na standardni berardijev patetični način sa belom vinjetom i malim likovima).
    Clumova uloga je mala ali zapažena, stari Dash je važna karika ali druga polovina stripa otvara prostor za lik Chata, koji podseća na Butcha po brutalnosti. Odnos između onoga što kaže i što radi (krvoločno ubija) je u raskoraku. Zanimljiv lik, pun oprečnosti. Smatram da to što je upucao prijatelja, koliko god odvratno bilo, jeste za neki vid strahopoštovanja - malo ko bi imao muda uraditi tako nešto (isto tako smatram da za samoubistvo treba neviđena hrabrost - naročito određene vidove samoubistva). A kada je Chato odlučio za taj potez, to je znak da je već pukao, revoltiran sistemom i lažima. Chato nije loš čovek, ali su okolnosti od njega stvorile zloću. On zna da može verovati Dashu, ali je Dash vezivno tkivo između njega i ostalih belaca. Slikovito rečeno - belci su gangrena na Chatovoj nozi, a Dash je koleno. Chato seče nogu od kolena. Ako bude žalio za nogom, gangrena će ga izjesti cela. Chato zna da je Dash njegova slabost i odlučuje se za očajni potez. Iako kasnije govori klincu kako ubijanje nije rešenje, to ga nije sprečilo da nešto pre toga masakrira prolaznika te celu porodicu. Licemerno.
    Sve u svemu, priču otvaraju jedni likovi, zatim se fokus pomera na druge - Kena i Chatoa, te malog indijanca. To je odlika odličnog scenarija - konstantna dinamika u naraciji. Meni se nekad posle pročitane epizode Kena čini da su dešavanja s početka priče zapravo deo neke prošle epizode. Toliko je strip slojevit i pun zanimljivih detalja, dijaloga, dešavanja... Što je takođe zanimljivo, strip počinje brojnim likovima i dešavanjima, a završava se sa trojicom u pustinji. Bilo je i drugačijih priča do sad, koje počnu sa Kenom u nedođiji a završe se epskom borbom. Berardi zaista zna da unese živosti u scenarije i napiše dinamičnu priču. 
    Što se kraja tiče, za trenutak sam očekivao da će dva indijanca zapravo otići u Meksiko, a da će Ken ostaviti Chatoa i nastaviti svojim putem. Što se klinca tiče, od početka mi je bio sumnjiv, ali onda me je Berardi zavarao relacijom otac-sin koja se počela javljati. 
    Priča ima odličnu političku pozadinu i bogata je kvalitetnim dijalozima. Izdvojio bih Barkerov komentar koji pogađa u suštinu, a suština serijala je da prikaže SVA ljudska bića kao nižu vrstu sklonu konstatnim nesavršenostima u razmišljanju i delovanju. Ken Parker je moćna studija karaktera, ali i pored gorčine koju čitalac oseti razmišljajući o nesavršenoj ljudskoj prirodi, ipak ima toplih i lepih, pa i duhovitih momenata.  
    Milacov crtež delom zbrzan, a vidi se da je neke kadrove crtao Ambrosini - prepoznajem face njegovih likova.
    Greota mi je da dam manje od dve desetke za priču, jer ima sve što jedan vestern mora da poseduje: od kritike društva, jakih i kvalitetno profilisanih likova, akcije, prevrata, moralnih dilema, humora, kvalitetnih dijaloga, sitnih zanimljivosti (bunar zatrovan ubijenim psom, apaške žene rađaju decu na 4 godine, konj sa prekrivenim kopitama, čitanje tragova, tinejdžerka koja gleda veličinu svojih grudi u ogledalu, general zatvara prozor jer redovi prisluškuju glumeći da čitaju nešto, Kenov susret sa starim prijateljem, Kenove dileme oko posinka, Kenov 'strah' od porodice i porodičnog života, Kenovi većinski neosnovani kompleksi niže vrednosti, Kenova referenca na književnost koja mu je već neko vreme hobi, Kenova i Dashova promišljanja o vojsci, Chatova promišljanja o pismenosti i borbi protiv belaca znanjem, Chatoovo pokrivanje klinca...) - sve to lepo upakovano i teče.

    EDIT: Jedini zbunj momenat mi je scena sa pećinom. Konfuzno je odrađeno. Igor u recenziji kaže kako je vojna grupa pobila žene, starce i decu u pećini, ali ja nisam stekao takav utisak. Čulo se nekoliko ''aaaaah'' i to je to. Pedesetoro žena, dece i staraca bi mnogo više urlalo, a koja je šansa da odbijeni meci ubiju toliku količinu ljudi u pećini?? Stekao sam utisak da ih je pobio neko pre toga?! Ali ko je onda pucao iz pećine? Ne kapiram. Mislio sam da su odbijeni meci ubili tih nekoliko indijanaca koji su bili blizu ulaza u pećinu i pucali na vojnike, te da su ti indijanci urlikali. Otkud pedesetak mrtvih ljudi u pećini??? Kasnije se u stripu šturo spominje taj događaj, ali ne mogu iz konteksta da provalim ŠTA se zapravo desilo.

     

    EDIT 2: Iz gore napisanog ispada kao da branim Chatoa. Zapravo je ubistvo prijatelja (tj pokusaj ubistva) nenaoruzanog i koji dolazi u miru, cin za najvecu osudu, ali mi je Chatov um fascinantan spoj krvolocnosti i razuma, i kao sto Ken kaze, treba ga razumeti i shvatiti kako se isto ne bi ponovilo. Chato je tim pucnjem otisao na put bez povratka - ranjavanjem prijatelja simbolicno je objavio rat svim ljudima bele koze i poslao jasnu poruku svom narodu. Iako osudjujem takav potez, ima logike u tome. On stavlja svoj narod ispred prijateljstva sa belim covekom i cini radikalnu stvar. Rec koju sam upotrebio gore, 'strahopostovanje' mozda je malo preterana (narocito postovanje), ali posmatrano u sirem kontekstu, Chatova zelja za opstankom sopstvenog naroda fascinira. Kad su mu rekli da se preda, rekao je da mora prvo da pita svoj narod. Malo koji belac bi i onda i sada rekao i postupio tako. Ironija je sto je umro od ruke maltene svog naroda. Sudbina je strpljiva. 

    Tako da, glavni krivac za Dashovu 'smrt' nije Chato, vec okolnosti izazvane debelim pohlepnim gmazovima iz fotelja, koji su svojim ugovorima i odlukama doveli do toga da prijatelj upuca prijatelja, a sto se, verujem, nikada ne bi dogodilo da nad Apacima nije vrsena represija i proterivanje.

    28.02.2020
    20:27:00 sati
    Jocko
    uredi
  • luxi68

    Ukupna ocjena 57%

    7, 7, 3, 6

    Priča je ok, ali crtež mi je užasan, mutan, zbunjujuć. Shvaćam ja umjetnički izražaj, ali mi se jednostavno ne sviđa, uništio mi je sveukupni dojam. 

    17.04.2020
    21:47:00 sati
    luxi68
    uredi
  • viki_ri

    Ukupna ocjena 86%

    9, 9, 8, 8

    25.04.2020
    19:32:00 sati
    viki_ri
    uredi

Najnovije

Vijesti

    Magazin

    Recenzije

    Aukcije

    Forum

    Najčitanije

    Vijesti

      Magazin

      Recenzije

      • Poslije apokalipse
        Kod: NN LIB 55
        Ocjena: 100%
        Vrijeme: 23.5.2020. 17:54:00
        Autor: Jerry Krause
        Broj komentara: 4
        Broj pogleda: 3005
      • Put za raj
        Kod: ZG VCSP 32
        Ocjena: 50%
        Vrijeme: 3.7.2020. 23:14:00
        Autor: Djole
        Broj komentara: 12
        Broj pogleda: 2518
      • Hellgate u plamenu
        Kod: ZG LU 275/276
        Ocjena: 87%
        Vrijeme: 23.6.2020. 1:11:00
        Autor: igor 12
        Broj komentara: 16
        Broj pogleda: 1540
      • Gradske bande
        Kod: NN LIB 57/c-58/a
        Ocjena: 82%
        Vrijeme: 13.6.2020. 19:59:00
        Autor: Jerry Krause
        Broj komentara: 0
        Broj pogleda: 1243
      • Rendžeri, zbogom!
        Kod: KT LMS 690/691
        Ocjena: 77%
        Vrijeme: 3.6.2020. 15:58:00
        Autor: Spock
        Broj komentara: 8
        Broj pogleda: 1153

      Aukcije

      Forum