Komandant Mark relativno je nezahtijevan strip koji, prvenstveno, nudi svekoliku razinu opuštenosti i ugode u čitanju pa čak i onda kada bi scenaristi odlučili staviti naglasak u ediciji na nešto ozbiljnije teme. Ipak ovo je nešto “tamnija faza“ u Markovoj kronologiji jer odudara od standardnih i uvriježenih stereotipa o već svima znanim postavkama ovog strip junaka. “Gorka istina“ stoga predstavlja samo svojevrsni 'vrh ledenog brijega' koji je započeo nekoliko brojeva ranije, a u kojima se mogu uočiti neki elementi vezani uz tu tamniju fazu Komandanta Marka. U njoj su scenaristi pokušalo progurati nešto ozbiljnije teme u nekakvoj seriji epizoda. Na taj način pokušali su razbiti tu rutinu i razinu očekivanja čitatelja, koje je već u to vrijeme već bilo teško ičime iznenaditi. Sve je počelo s epizodom “Omča za nevinog“ (KM ZS broj 864) koja je tematizirala svojevrstan legalan lov na čovjeka protkan zamjenom identiteta. U epizodi nije bilo strano ni postrojavanje aktera pred streljačkim vodom koji je trebao sprovesti vlastito viđenje pravde. Nastavilo se s posebno teškom epizodom “Jozafatove hijene“ (KM ZS broj 868) u kome pripadnici Jozafatove razbojničke skupine ubijaju nedužno dijete. Njima taj čin predstavlja tek običnu poruku lokalnom stanovništvu, što ih čeka u slučaju neposluha. Teška i mučna scena u stripu.
Sve je kulminiralo u ovoj epizodi, jer “Gorka istina“ nudi čitav niz istoimenih saznanja koja kod prosječnog čitatelja ostavlja određenu razinu nelagode. S te strane scenaristi su polučili željeni rezultat jer su čitateljima itekako pojačali razinu sveukupnog dojma. Progovorimo stoga malo o nekima od takvih gorkih istina.
Gorka istina br.1
Ljudi se prodaju. Posebno u ratnim vremenima kada je često mijenjanje strana, ideologija i ostalih uvjerenja. Mnoge od takvih promjena uvjetovane su tek običnom materijalnošću. Kupovina i prodaja. Zakon ponude i potražnje. No, neke od takvih prodaja u ratnim sukobima uvjetovane su nikad saznatim informacijama. Ili teško uočljivim ucjenama. Upravo Komandant Mark mora saznati zbog čega im je njihov dojučerašnji saveznik Furel okrenuo leđa. Kako li su se u njihovom suodnosu stvari dramatično promijenile, svjedoči i Markovo prerušavanje u njemačkog znanstvenika, kako bi se lakše uvukao u kuću u kojoj znanstvenik obitava.
Gorka istina br.2
Furelova djeca su najveći stradalnici ove tragične priče. Furelov sin izgubio je život boreći se protiv Engleza kao američki rodoljub. Mark to zna, ali teško mu je uopće i zamisliti zbog čega je stari znanstvenik, sasvim otvoreno, promijenio stranu, ali jedno neobično društvo u čamcu na jezeru krije tajnu takvog ponašanja.
Gorka istina br.3
U ratu je sve dozvoljeno. Baš sve. Bilo kakvi potezi koji odudaraju od nestvarnih romantičarskih ratnih priča, u kojima se namjerio junak na junaka, u poštenom dvoboju s istovjetnom vrstom oružja. Ratna stvarnost izgleda potpuno drugačije. Često presuđuje ne samo nečija hrabrost, nego i inteligencija, smisao za improvizaciju ili puka zloća. Tako su Englezi pribjegli lukavstvu i lažnim identitetom uspješno držali u zatočeništvu znanstvenika Furela. Žena u čamcu nije Grejs Furel, nego neka druga. Grejs je mrtva. Još jedna gorka istina u ovoj emocionalno snažnoj epizodi.
“Gorka istina“ je jaka epizoda, ako se u obzir uzme dovoljna količina empatije prema nesretnom znanstveniku Furelu. Ona počiva na nekoliko razina gorkih istina, koje ne ostavljaju mjesta sumnjama, ali to samo po sebi nije sasvim dovoljno za takvu priču. Ona je ojačana Sterlingom, koji je odani suradnik Engleza. Ne radi se o nikakvom kokošaru ili razbojniku proizišlom iz više sile ratnih zbivanja. Sterling je inteligentan i obraća pažnju na detalje, a kako se radi o osobi iz tog kraja, Englezi su dobili i odličnog suradnika koji jako dobro poznaje lokalno stanovništvo te njihove navike i sklonosti. Voli razmišljati svojom glavom, a ponuđene istine ne prihvaća kao svoje, sve dok o njima ne stekne osobni sud.
Još jedno odudaranje od tolikog broja sličnih Markovih protivnika vidi se i po tome što Sterling ne odustaje. Ne priznaje poraz ni onda kada bi većina njemu sličnih razbojnika spas potražila u bijegu. Ne priznaje poraz ni nakon što od Marka dobije batine u obračunu. Svaki put se vraća i svaki put s nekim novim rješenjima koja bi trebala predstavljati njegovu dobitnu kartu u rukama. Poput potjere jezerom u čamcima, ali je Mark ipak imao jače karte. U obliku El Ganchova broda i iskusnih morskih topnika.
Kao zanimljivost spomenimo i to kako nije tajna da naš junak ponekad nesmotreno reagira kada su lijepe žene u pitanju. Za njih i njihove postupke ima nekako više razumijevanja, čak i u postupcima koja se teško mogu označiti nesmotrenima ili slučajnima. Poput takvog kada je lažna Grejs navodno slučajno udarila Marka kamenom u glavu.
Priča je odlična, dramatična i s velikom dozom tragedije. Profesor Furel je izgubio i sina i kćer pa mora da se i samim scenaristima to učinilo previše mračnim. Stoga su na kraju ubacili tobože još jednog sina, koji je tamo negdje tko zna gdje. Zbog njega bi stari znanstvenik još predanije trebao raditi za “američku stvar“. Melodrama kakve se ne bi posramili ni najplaćeniji filmski scenaristi iz Hollywooda. Crtež je na standardno visokoj razini, dok naslovnica to baš i nije. Ne u crtačkom, nego u usko tematskom smislu. Izdavački gigant “Dnevnik“ više je puta kroz svoju povijest, na brojnim epizodama, iskazao vlastitu kreativnost u osmišljavanju naslova epizoda. “Gorka istina“ u naslovu jednostavno nema dostojnu konkurenciju. To nije ni približno originalni talijanski naziv ove epizode “Il prigioneiro dell'isola“ (u slobodnom prijevodu: „zatočenik otoka“). Baš zbog toga nipošto nisam zadovoljan naslovnicom. Kao da autorima nije bilo bolje da su umjesto postojeće, na naslovnicu istaknuli znanstvenika Fulera, kako kroz prozor zabrinuto gleda jezero. A kraj njega prerušeni Mark, primjerice, nekakvim teleskopom promatra obzor… Baš to jezero postalo je znanstvenikov smisao života. Svakog utorka u deset sati. Kada je na čamcu trebala biti njegova kćer. Koja je već tada bila mrtva. Gorka istina i ritmično ljuljanje valova na jezeru doprinijeli su da profesor nije mogao prepoznati da se ne radi o njegovoj kćeri. Ili je tu, još jednu, gorku istinu nastojao ne razmatrati i ne razmišljati o njoj, pored tolikih drugih koje su ga opterećivale. Baš je ucjena otetim ili zarobljenim djetetom jedna od najstarijih povijesnih ucjena. Još jedna u nizu gorkih istina u ovoj snažnoj epizodi Komandanta Marka.
