Legionari

La Bete Noire

LEG KOLORKA 24 | 48 str.

Na putu prema Sidi-Bel-Abbesu, domu Legije stranaca u Alžiru, napadnut je vod Legije. Hrabrom reakcijom Moreaua legionari uspijevaju razbiti zasjedu alžirskih patriota i izvući žive glave. Vod predvodi kapetan Desay, a repovi prošlosti između njega i legionara Moreaua vuku se još iz Velikog rata. Obojica će dobiti priliku riješiti međusobne razmirice duboko u pustinji, u utvrdi pod opsadom.

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 86%

Priča 8

Scenarij 9

Crtež 9

Naslovnica 8

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 67%

P*6

S*6

C*7

N*6

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Legionar
    KOLORKA 24
  • Legionar
    LEG TRAG 6

ZANIMLJIVOSTI

  • Strip album u boji izvorno je objavljen u siječnju 1977. godine u sklopu Cepimove edicije “Un uomo, un'avventura“ (Jedan čovjek, jedna avantura) kao treća priča pod naslovom “L'uomo della legione“. Fibra album objavljuje u ediciji Kolorka u svibnju 2013. godine.
  • Fibra je objavila tek dva albuma od izvornih trideset koji su izlazili u periodu od studenoga 1976. do studenoga 1980. Uz “Legionara“ objavljen je i Berardijev & Milazzov “Čovjek s Filipina“. Darkwood je neznatno bolji po tom pitanju, uz “Legionara“ objavljenog u veljači 2015., objavili su Battaglin album “Čovjek iz Nove Engleske“ u listopadu 2014., a u listopadu 2017. objavljuju integral pod naslovom “Odiseje spoznaje“ u koji su smjestili Castellijevu priču “Snježni čovjek“ i priču “Čovjek od papira“, nevezanu za ediciju, a koju je Milo Manara uradio za francuski časopis “Pilot“.
  • Dino Battaglia (1923-1983) sudjelovao je u ediciji s dvije priče; “Legionar“ i “Čovjek iz Nove Engleske“, izvorno objavljene u siječnju '77. i lipnju '79. Uz Battagliu, na projektu su sudjelovala mnoga renomirana imena toga vremena; Decio Canzio, Hugho Pratt, Gino D'Antonio, Berardi i Milazzo, Sergio Toppi, Renato Polese, Guido Nolitta, Guido Crepax, Aurelio Galleppini, Alfredo Castelli, Ferdinando Tacconi, Milo Manara…

“Un uomo un'avventura“ edicija je osmišljena od Sergia Bonellija, uređena od Decia Canzia i objavljivana pod okriljem Cepima u periodu između studenoga 1976. i studenoga 1980. Sergio za novi serijal kaže: “Cijeli serijal je napravljen da mi ugodi i obrađuje moje omiljene teme poput kolonijalnih ratova i gangstera iz '30-ih ... "Jedan čovjek, jedna avantura" rođen je za čistu zabavu i rad s dizajnera s kojima nisam mogao raditi jer su radili na engleskom tržištu. Ali kroz agenciju Roy D'Ami uspio sam okupiti mnoge od tih prekrasnih umjetnika koji su se rado posvetili ovoj maloj igri”.

U četverogodišnjem periodu objavljeno je trideset luksuznih albuma u boji nekih od najvećih umjetnika toga doba, a u svakoj kratkoj priči predstavljen je novi nositelj radnje, različiti povijeni događaji i zemljopisne lokacije zbivanja. Pa je tako Decio Canzio prvu priču smjestio u Sudan, u vrijeme osamdesetih godina 19. stoljeća i mahdističke pobune autohtonog stanovništva protiv kolonijalne britanske vlasti, u drugoj nas Gino D'Antonio, vodi u Južnu Afriku i Anglo-Zulu rat 1879., a u trećoj Dino Battaglia donosi sudbinu jedne male postrojbe Legije stranaca u vrijeme rata protiv alžirskih nacionalista koji se bore za neovisnost Alžira.

Već kroz ove prve tri avanture jasan je smjer serijala. U priče, na razini kratkih formi, ubačeni su ratovi, ustanci i revolucije iz bliže i daljnje povijesti kao temelj radnje na kojem počiva sudbina glavnog lika priče. Recimo, u jednoj nas priči D'Antonio amfibijski desantira na Iwo Jimu 1945. godine i pratimo vojnika Joea u akciji, pa nas Canzio vodi u 1914. godinu i Meksičku revoluciju s Villom i Zapatom, Toppi u drugu polovicu 19. stoljeća i rat protiv Seminola, D'Antonio u Peking, u vrijeme Bokserskog ustanka gdje pratimo američkog inženjera Regana, Pratt u vrijeme Kubanske revolucije… Zanimljive povijesne teme u koje su uklopljene sudbine pojedinaca srž su edicije, a nije izostavljena ni mafija, poput Castellijeve priče “Čovjek iz Chicaga“.

“Legionar“ je treća priča iz ove znamenite Bonellijeve edicije u kojoj je Battaglia scenarijski i crtački, uz asistenciju supruge Laure koja je imala zadaću koloriranja, uspio povijest jedne elitne vojne postrojbe, koja je u vrijeme nastajanja ove priče imala gotovo 150 godina vojne i ratne tradicije, ispričati kroz 48 stranica. Legija se nije proslavila svojim pobjedama već porazima. Malobrojni protiv mnogobrojnih, još od kapetana Danjoua i njegovih 65 legionara u hacijendi Camerone, do opsade kod Dien Bien Phua. Između ta dva najpoznatija Legijina poraza smještena je ova priča, preciznije u 1921. godinu. Mjesto radnje je alžirska Sahara, a povijesnu ulogu Legije u suzbijanju ustanka autohtonog stanovništva protiv kolonijalne francuske vlasti Battaglia uzima za temelj priče.

Battaglina priča nekim elementima odudara od romansiranih i slavljenih prikaza Legije iz raznih filmova, radnjom većinom smještenih u vrijeme kolonijalnih francuskih interesa u Sjevernoj Africi, a često se kroz filmove protezao romantični legionarov odnos sa ženom, kao u Strenbergovom “Maroku“, Goodmanovu klasiku “Marširaj ili umri“, ili MacDonaldovom “Legionaru“. Nekako, gledajući te filmove, obuzme vas želja da se nađete u ulozi posljednjeg preživjelog, kao npr. legionara Marka (Terence Hill) i postanete reinkarnacija čvrstog i nemilosrdnog kapetana Fostera (Gene Hackman), sjajna sekvenca na kraju filma. Ili legionar Alain LeFevre (Jean-Claude Van Damme) u maloj legionarskoj utvrdi sred pustinje i ovjenčate se slavom posljednjeg preživjelog koji se vraća voljenoj ženi. Međutim, Battaglia nas vodi u gorku stvarnost legionara. Nema romantičnih odnosa sa ženama (prostitutke su legionareva utjeha), a jedini randevu koji legionar može imati je onaj sa smrću.

U fokusu radnje su dva legionara; vojnik Moreau i zapovjednik mu, kapetan Desay. Njihov put isprepleo se u Velikom ratu, u bitci kod Verduna, kada Moreau zajedno sa svojim suborcima biva osuđen na godinu dana zatvora zbog kukavičluka u borbi. Međutim, već na samom početku priče vidimo da tu nešto ne štima. Jer vojnik koji je postupio hrabro i snalažljivo kao Moreau u zasjedi koju su im pripremili alžirski nacionalisti, ne može biti kukavica. Glavno pravilo kada se pristupa Legiji glasi da svaki kandidat svoju prošlost ostavlja iza sebe. Kapetanu Desayju je to uspjelo, zaboravio je svoj kukavičluk kod Verduna kada je bez borbe podigao bijelu zastavu, a cijenu su platili njegovi vojnici, među njima Moreau, odrobijavši godinu dana. Novi početak obojica su potražila u Legiji, ali Moreau nije uspio zaboraviti prošlost i svako malo koristi priliku podsjetiti kapetana na mračnu mrlju kukavičluka, a kapetan uvjerava Moreaua da se promijenio, da više nije kukavica, ali Moreau se vodi starom poslovicom “zec ne može postati lav“. Prošlost dvojice vojnika provlači se kroz cijelu priču što će ih dovesti do različitih tumačenja moralnosti i junaštva.

Ovu priču o vojničkoj časti, hrabrosti i kukavičluku Battaglia iznosi u vremenu težnje alžirskog naroda za neovisnošću i zbog toga dva glavna protagonista ispadaju paradoksalno postavljena, jer dok ih za vrijeme Velikog rata možemo smatrati ratnicima koji se bore za slobodu domovine, ovdje ispadaju agresori i tlačitelji, a Alžirci, iako nemamo uvid u njihove međusobne odnose, tek akvarel linija kojima su dočarani sinovi pustinje bez ijednog dijaloga među njima, tek krici umirućih i ranjenih, a Battaglia zauzima neutralnu stranu u ovome ratu. Legija je bila brutalno represivni čimbenik suzbijanja bilo kakva pokušaja alžirske neovisnosti i često su pri tome stradavali civili (i alžirski ratnici nisu se libili zločina prema civilima), ali Battaglia nije išao u tom pravcu, već je dao naglasak na ratnike protiv ratnika, izražavajući tako poštovanje i Legiji i Alžircima.

Pripadnici Legije i njihovi protivnici dva su različita svijeta. Legionari su prikazani kao izvježbani i prekaljeni ratnici čvrstog vojnog hijerarhijskog ustroja i u tome je ključ odnosa Moreaua i kapetana. Čitatelj se u jednome trenutku počinje pitati mrzi li Moreau kapetana dovoljno jako i duboko da nasrne na njega fizički, ali baš zbog čvrstog vojnog ustroja to se ne dešava, tek verbalna provociranja, a Legija kao postrojba fokusirana je na očuvanje teritorija, i kroz takav prikaz, kao i prikaz njihovih protivnika, alžirskih patriota, vidi se Battaglin studiozni pristup temi. Od opreme, naoružanja i odora legionara, vojne strukture, do porijekla pojedinca. Među njima zasigurno ima kriminalaca, avanturista, marginalaca i romantičara pristiglih s raznih strana svijeta, ali se autor nije upuštao u generaliziranje pojedinca već ih prikazuje ih kao cjelinu; ratnike koji ovise jedan o drugome. Ta ratnička, bratska povezanost, prisutna je tijekom priče, a posebno dolazi do izražaja na kraju, u utvrdi pod opsadom Alžiraca, ali tragičan epilog razotkriva dvojicu protagonista kao žrtve vlastitog izbora. Ponavlja se situacija iz Verduna, a posljednji ispaljeni metak ima dvojako interpretiranje. Je li ispaljen iz osvete ili milosrđa? Još jedno pitanje je ostalo visjeti u zraku: je li Moreau preživio? Male su šanse ali moguće je, ako ćemo uzeti u obzir da pobjednici poštuju iskazanu hrabrost pobijeđenih, a toga dana među legionarima nije bilo kukavica, tek jedan.

Alžirci su posebna priča. Prikazani su kao nadiruće horde bez ijednog dijaloga među njima. Battglia ih je prikazao hladno odbojne, ali zastrašujuće neumoljive, u kaosu bitke donoseći njihovu fanatičnost u stilu trčanja pred cijev puške ili bacanja na bajunetu u svrhu višeg cilja. Poanta koju nam posljednjom vinjetom autor šalje je jasna; nijedna sila nije dovijeka. Iako će Alžir morati sačekati još 41 godinu do neovisnosti.

Dojmila me se ova priča prvenstveno zbog istinitog prikaza Legije, tek jedna crtica iz njihove burne prošlosti, a autor kao da nam je ispričao sve o njihovoj povijesti i još k tome savršeno je scenarij zaokružio svojim crtežom, a Laurino koloriranje samo je šlag na cjelokupni dojam. Da nije bilo njenog akvarela priča bi ostavila slabiji dojam, ovako je igrama bojama smjenjivala fantastične scene borbi u pustinji i igre sjenama po gradu, a poseban efekt ugođaja daju noćne scene u pustinji i legionar na straži. Perfektno.

Možda najbolji opis legionarske sudbine, dojmljiviji i gorko stvarniji od svakog filma ili stripa, izrekao je jedan stari legionar: “Vrijeme nije bitno, mi smo zvjezdana prašina, nismo ništa. Za tisuću godina neće biti bitno jeste li umrli s 15 ili 70 godina. Smrt je naša ljubavnica i supruga.”, a američki pjesnik Alan Seeger je to dočarao u svojoj glasovitoj poemi.

I have a rendezvous with Death
At some disputed barricade,
When Spring comes back with rustling shade
And apple-blossoms fill the air—
I have a rendezvous with Death
When Spring brings back blue days and fair.

It may be he shall take my hand
And lead me into his dark land
And close my eyes and quench my breath—
It may be I shall pass him still.
I have a rendezvous with Death
On some scarred slope of battered hill,
When Spring comes round again this year
And the first meadow-flowers appear.

God knows 'twere better to be deep
Pillowed in silk and scented down,
Where Love throbs out in blissful sleep,
Pulse nigh to pulse, and breath to breath,
Where hushed awakenings are dear ...
But I've a rendezvous with Death
At midnight in some flaming town,
When Spring trips north again this year,
And I to my pledged word am true,
I shall not fail that rendezvous.

Seeger se odazvao na randevu. Poginuo je kao pripadnik Legije u borbi kod Belloy-en-Santerrea 4. srpnja 1916.

Naprijed

N/A

N/A

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • Zagor-te-nay

    Ukupna ocjena 53%

    5, 5, 6, 5

    Strip se brzo pročita, al ništa posebno, za jedan put. Ko se poželija legionara neka pročita AF 39 "Dobra stara vremena".

    14.12.2018
    20:24:00 sati
    Zagor-te-nay
    uredi
  • Jocko

    Ukupna ocjena 67%

    6, 6, 8, 7

    Ni na mene ovaj strip nije ostavio neki jači utisak. Možda tek nešto jači od Čoveka iz Nove Engleske, ali, kao što rekoh na komentaru na DW forumu za Čoveka iz NE, ovi bi albumi ostavili bolji utisak da su izdavani u Omnibusima od po 5 ili još bolje 10 priča. Kao delovi veće celine, zaista deluju zanimljivo, jer prikazuju različite ljudske sudbine na različitim lokacijama, ali ovako posmatrani kao one shotovi su dosta slabi, a kada se na to doda i jača cena za pojedinačni album...  
    Na primer Topijev Solitudinis morbus: Topijeve priče, iako variraju kvalitetom, posmatrane zasebno uopšte ne odaju osrednji utisak kao ove Bataljine. Jer Topi često ima neku poentu, neki obrt, ume da oživi likove, dok Bataljini likovi kao da su za jednokratnu upotrebu u oba stripa koja sam čitao - jedan od nekoliko razloga je što likove u licu crta mračno i depresivno, bez emocija. 

    Ovde mi je najupečatljivija scena kada se legionaru priviđa devojka noću. Sve ostalo skoro i da sam zaboravio a čitao sam u junu ove godine.
    Ne sviđa mi se kako su Alžirci prikazani, kao zveri, neljudi... Skroz promašeno i bezveze. Naravno, nije bilo puno mesta za razradu njihovih likova, ali autor nije pokazao ni mrvu želje da ih prikaže kao ljude, a ne besne životinje...

    Video sam Bataljine crteže u crno-beloj varijanti (Priče tajanstva i mašte), i iako mu ovaj kolor leži dosta dobro, ipak mi je c/b draže. Ovde generalno odlično leže kolor jer je strip smešten u Saharu - sve priče smeštene u pustinju, džunglu i sl. su mi po pravilu bolje u koloru. Kod Čoveka iz NE je kolor na par mesta delovao razmrljano, ali ovde to kolko se sećam nije bio slučaj. Svakako, crtež i kolor su najbolji aspekti ovog stripa, valja pročitati samo zbog toga.


    DW naslovna za 7-8, Fibrina sa bezveznim oblačićem za 6, da se nađemo na pola puta.

    15.12.2018
    00:56:00 sati
    Jocko
    uredi
  • hrvoje23

    Ukupna ocjena 53%

    6, 5, 5, 5

    Kratko. Ne znam čemu uzvik na naslovnici. Tema o legionarima odlično je odrađena u filmu s Gene Hackmanom i Terence Hillom.

    17.12.2018
    15:45:00 sati
    hrvoje23
    uredi
  • Ernie Pike

    Ukupna ocjena 84%

    8, 9, 9, 6

    Dobar strip i krasan crtež. 

    01.01.2019
    21:30:00 sati
    Ernie Pike
    uredi
  • drogsy

    Ukupna ocjena 80%

    7, 7, 10, 8

    Kratki, ali ipak dobro tempiran strip s dobrim karaketrizacijama. Crtež je jednostavno prekrasan, mada više preferiram Battagliu u crno-bijeloj tehnici.

    02.01.2019
    16:07:00 sati
    drogsy
    uredi

Anketa

Što vam je najinteresantnije na stripovi.com?

Rezultati

Arhiva

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Ledeni pakao
    Kod: MN LIB 43
    Ocjena: 82%
    Vrijeme: 12.1.2019. 0:06:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 638
  • Sablasti za Digging Billa
    Kod: ZG KOZA 6
    Ocjena: 80%
    Vrijeme: 6.1.2019. 21:38:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 17
    Broj pogleda: 1253
  • Ludnica u ludnici
    Kod: AF BO 13
    Ocjena: 91%
    Vrijeme: 31.12.2018. 18:11:00
    Autor: Spock
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 865
  • Magla
    Kod: DD LU 124
    Ocjena: 99%
    Vrijeme: 31.12.2018. 17:53:00
    Autor: Dexters
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 954
  • Pripovijesti iz Darkwooda
    Kod: ZG MX 31
    Ocjena: 77%
    Vrijeme: 31.12.2018. 0:39:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 14
    Broj pogleda: 1367

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

Aukcije

  • ZAGOR lms br. 4
    Vrijeme: 24.01.2019 22:05:04
    Prodavač: oggy
    Cijena: 577 kn
    Broj ponuda: 5
    Broj pogleda: 439
  • ZS 13
    Vrijeme: 25.01.2019 22:46:00
    Prodavač: strip1973
    Cijena: 7000 kn
    Broj ponuda: 0
    Broj pogleda: 398
  • ZS 39
    Vrijeme: 25.01.2019 22:39:58
    Prodavač: strip1973
    Cijena: 7000 kn
    Broj ponuda: 0
    Broj pogleda: 312
  • ZS 256 CRNI ŠEIK - ZAGOR (5)
    Vrijeme: 16.01.2019 19:44:23
    Prodavač: lmszs
    Cijena: 650 kn
    Broj ponuda: 0
    Broj pogleda: 282
  • Alan Ford - LOT
    Vrijeme: 24.01.2019 20:27:56
    Prodavač: Dalen
    Cijena: 338 kn
    Broj ponuda: 18
    Broj pogleda: 240

Forum