Frankenstein 1986.

Martin Mystere

MM LIB 33 | 116 str.

Senzacionalno otkriće tajanstvenog dnevnika alkemičara Dippela nenadano otkriva pozadinu jedne od najpoznatijih horor priča – Frankensteinu! Mystére s Javom i Dijanom odlazi u Njemačku istražiti tragove tog paklenog eksperimenta, a uskoro dolaze i do prvih problema i tajanstvenih sukoba. U legendi o Frankensteinu dolazi do novih i neočekivanih obrata!

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 58%

Priča 8

Scenarij 5

Crtež 5

Naslovnica 4

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 63%

P*6

S*6

C*6

N*5

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Dvorac strave
    MM LIB 33
  • Sedma žrtva
    MM LMS 49
  • Zamak užasa
    MM LMS 50
  • Povratak čudovišta
    MM LMS 51

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • La follia di Martin Mystere
    MM SR 52
  • Frankenstein 1986
    MM SR 53
  • Ritorno a Lilliput
    MM SR 54

ZANIMLJIVOSTI

  • Castellijeva posveta Mary Shelley i njezinom čedu "Frankensteinu". Vidi i pojavu ovog literarnog čudovišta u tekstu Dr. Metrevelić predstavlja: Zagor vs. Universalova čudovišta. Kao i Castellijevu prvu verziju Frankensteina u serijalu Zagor (to je čak i Castellijev prvijenac!) - ZG EXT 22/23 "Molok".
  • Uvodni dio događa se u Ženeva 16. lipnja 1816., u vili Deodati gdje nekoliko kniževnika Percy Bysshe Shelley, Mary Wollstonecraft Shelley, Joseph William Polidori, Claire Claremont i G.G. Byron imaju književnu tematsku večer. Odnosno pišu horor priče! Byron "The vampyre" s radnjom na Balkanu koju je kasnije dovršio Polidori i nazvao vampira Lord Ruthwen, jednim od Byronovih nadimaka. Polidori piše o ženi koja je virila kroz ključanicu pa joj se lice pretvaralo u lubanju. Percy Shelley "Fragment of a ghost story" o ženi na milosti duha stvorenoga od pepela jednog preminulog. Mary je napisala "Frankensteina" ili "Modernog Prometeja" kojeg je kasnije objavio 1818. londonski izdavač Lackington, a djelo je odmah postalo uspješnicom. Vidi više o romanu Frankensteinu u članku.
  • Str. 28., "Eröffneter Weg zum Frieden mit Gott und allen Creaturen" napisao je Konrad Dippel Frankensteiner pod pseudonimom Christianus Democritus. Johann Konrad Dippel (10. kolovoz 1673. – 25. travanj, 1734.) bio je njemački teolog pietist, alkemičar i fizijatar. Bio je samoprozvani alkemičar, a stvorio je životinjsko ulje poznato pod nazivom Dippelovo ulje za koje se tvrdilo da je bilo alternativa alkemičarskom snu "eliksira života". U jednom trenutku, Dippel je pokušao kupiti Dvorac Frankenstein u zamjenu za svoju formulu eliksira života. Kako se bavio i anatomijom, za njega se pričalo i da se bavi vivisekcijom i eksperimentima s leševima – tu je možda došlo do povezivanja s Frankensteinom.
  • Frankensteinovo porijeklo u MM univerzumu: Frankensteinova krv zamijenjena je paracelsusovom otopinom, a tijelo je animirano pomoću energije munje. Nakon niza neuspjeha, Dippel je očito uspio s mladim tkivom adolescenta (jer bolje podnosi šok!), i potomci Frankensteinovog čudovišta kasnije su se razmiljeli Novim svijetom. Posljednji od njih bio je William Dippel, koji se nakon spoznaje svoj čudovišnog porijekla prepušta smrti u vatrenoj stihiji.
  • Lik Konrada Dippela u stripu zapravo jako sliči na Genea Wildera iz parodije Mela Brooksa "Mladi Frankenstein" iz 1979.
  • Dvorac Frankenstein nalazi se u Njemačkoj, na području Nieder-Beerbacha, na vrhu planine Magnet.
  • Str. 55., ostale dvije horor ikone MM je već sreo u #9 "Vampir u New Yorku" (vampir) i #31 "Druidov srp" (vukodlak).
  • Castelli će se još jednom vratiti Frankensteinu u almanahu novijeg datuma "Docteur Mystére i užasi prokletog dvorca".

Prolog iz nekog drugog vremena

Alfredo Castelli je u svojem prvom scenariju za Zagora priču temeljio na legendarnom romanu o zlosretnom Frankensteinovom čudovištu spisateljice Mary Shelley, iz istoimenog romana "Frankenstein, ili, Moderni Prometej" iz 1831. godine. U originalnom scenariju čak su i priča i likovi bili identični, no Sergio je intervenirao, primijenio svoj alkemijski postupak pretvaranja temeljnog motiva u zagorovski materijal i rezultat je sada preda nama. Temelj je također film "Frankenstein" iz 1931. godine u kojem ga je uprizorio poznati glumac čudovišta - Boris Karloff (i u sljedeća 2 nastavka). Inače, svakih par godina snimljen je neki film o njemu, tako da je sad negdje u ponudi tridesetak filmova! Fizički Molok nije sličan nijednom od portretiranih Frankensteina.

Alfredo Castelli je napisao sljedeće u pošti Tutto Zagora jedne epizode u vezi epizode "Molok": "Osim što sam bio mlad i zgodan, bio sam naivno uvjeren da je pisanje Zagora relativno jednostavan posao. Greška! Zagor je proizvod iskalkulirane alkemijske ravnoteže, u kojem je autor Nolitta/Bonelli uspijevao dozirati mnoštvo stvari (instinktivno ili hladnokrvno): avantura i humor, napetost i akcija, ambijent westerna i fantastike. Zamislite moje iznenađenje i sramotu, kad je moja priča izašla u 1971. Kad sam otkrio da je moja priča bilo stubokom promijenjena. Izvorno, Molok nije bio nitko drugi doli Frankensteinovo čudovište koje je osobno pobjeglo na Sjeverni pol, prema Shelleyinom romanu, sačuvano u bloku leda, i profesor Talbot nije bio nitko drugi nego Victor Frankenstein, ili bilo koji od njegovih najbližih rođaka. No, ovakav način citiranja (posvete, hommagea) nije bila dio Bonellijeve filozofije. Sergio je promijenio već nacrtanu priču, njegovom copy&paste metodom: deseci novih čudovišnih lica zamijenili su onu prethodnog čudovišta Borisa Karloffa, a bio je izrezan i dugi flashback koji je objašnjavao švicarsko-njemačke korijene stvorenja. " I tako godinama kasnije Castelli ponovno gradi priču o Frankensteinovom čudovištu u vlastitom serijalu…

Filmski Frankenstein i Molok

… i sad

Castelli je kod ove priče imao dvije otegotne okolnosti… Nije baš lako isplesti zaplet na jednom od remek-djela književnosti, te nečemu što je bilo već opetovano obrađivano, teoretizirano, kopirano i mijenjano skoro tri četvrt stoljeća. Legenda o Frankensteinu i Frankensteinovom čudovištu (odnosno modernom Prometeju) nadišla je vlastitog tvorca, Mary Shelley Wollstonecraft i postala glavna okosnica opće kulture. Tko se nije barem jednom susreo s, ako ne originalnom pričom, onda s barem jednom od njezinih brojnih filmskih ekranizacija. Isto je tako ovo Castelliju druga inačica mita o Frankensteinu, i svi oni koji se sjećaju Zagora i epizode "Molok", sjećaju se zapravo te njegove prve inačice. U tom slučaju Castelli je imao određene okvire koje je nametnuo sam Zagorov papà, Sergio Bonelli, pa se nije mogao razmahati (Castelli izvorno čak nije biti niti potpisan kao scenarist).

Rođenje Frankensteina

Spomenuo sam i drugu otegotnu okolnost, a to je odabir crtača za epizodu! Svi ste se susreli sa strahotom koja se isprva skrivala pod pseudonimom Henry (dok ga horda "obožavatelja" nije prokužila da je to Enrico Bagnoli ;). Omražen i dandanas. Henry se ovdje čak i trudi, no otkriva se njegova lošija strana svako malo… Sposoban je napraviti fotografski savršeno repliku panorame ili anatomskog spisa, pružiti fantomsku atmosferu nabijenu tminom i užasom, no njegova boljka su likovi. Prepoznatljiv je po lutkarskim pokretima likova, neprirodnim gestikulacijama i lamatanjem ruku. Pohvaliti ga se može najviše po izrazito mračnoj atmosferi, što se savršeno uklapa s tamnijim tonom epizode. Ipak je ovo tragična priča o tragičnom čudovištu, stvorenom ne svojom voljom i nesposobnom uklopiti se u društvo živih.

U potrazi za Frankensteinom

Glavni lik priče je naizgled obični sredovječni profesor William Dippel. Njegovo prezime je njemačkog porijekla, ali već je naraštajima američko. Prvi Dippel, Franz, u Ameriku je stigao 1736. godine, i usprkos tome što su se Dippeli razmiljeli Amerikom, on je posljednji od Dippela! Za početnu poziciju, Castelli je uzeo stvarnu povijesnu ličnost Konrada Dippela, srednjovjekovnog nadriznanstvenika i alkemičara koji ima više dodirnih točaka s romanom o Frankensteinu prema nekim teorijama i na svoj ga način povezao s cijelom rodbinskom linijom Dippela. Kao i uvijek, pseudopovijesne činjenice u Castellijevim rukama postaju stvarnost u MM univerzumu! Originalni Dippel je bio samoprozvani alkemičar, a stvorio je životinjsko ulje poznato pod nazivom Dippelovo ulje za koje se tvrdilo da je bilo alternativa alkemičarskom snu "eliksira života". U jednom trenutku, Dippel je pokušao kupiti dvorac Frankenstein u zamjenu za svoju formulu za eliksir života. Kako se bavio i anatomijom, za njega se pričalo i da se bavi vivisekcijom i eksperimentima s leševima. Sve ovo na indirektan ga način povezuje sa začetkom mita o Frankensteinu, a koji dio mita je istina, a koji laž vjerujem da je izgubljen u maglama vremena. Dippelovo čudovište, kako bi ga zapravo trebalo nazivati, tragična je žrtva nehumanog eksperimenta. Stvoren od mrtvoga, vraćen u život, nešto je što prkosi prirodnim zakonima. Žrtva svoje nemrtve prirode, žrtva mračnih nagona. A onaj tko prkosi prirodi (i bogovima) prije ili poslije biva kažnjen. Nejasno je na samom kraju je li posljednji Dippel žrtva mita o čudovištu ili samo čudovište…

Boris Karlof kao Frankenstein u izvedbi Enrica Bangolija (klikni na sliku)

Henry (klikni za Frankensteinov kraj)

Najbolji momenti Castellijevog scenarija kod većine epizode su poduži uvodi u samu tematiku i problematiku epizode. Prikazuje se tajanstveni događaj s kojim ćemo tek biti upoznati kasnije, svjedoci smo lijepe epizode iz života trojke obitelji Mystére, da bi tome slijedio opsežni razgovor s klijentom popraćen zanimljivostima vezanim uz temu priče. I dok još zna biti ugodno upoznavanje sa zanimljivostima vezanim uz zemlju u koju odlaze istraživati, zaplet/vrhunac koji slijedi zna biti prosječno odrađen. Slično se dešava ovdje, momenti istraživanja u Njemačkoj prespori su i banalni. Rasplet izvuče opet scenarij ako je obrat zanimljiv… Ovu ćete epizodu sigurno zapamtiti najviše prema posveti Frankensteinu i nakaradnom "frankensteinovskom" crtežu koji ga prati. I sudbina se eto našalila s Bagnolijem. ;)

Završavam legendarnim riječima Henryja Frankensteina u ključnom momentu filma…
"Look! It's moving. It's alive. It's alive...
It's alive, it's moving, IT'S ALIVE!"
"Frankenstein", 1931.

Naprijed

MM LMS 48/49 Sedma žrtva

MM LMS 51/52 Povratak u Liliput

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • delboj

    Ukupna ocjena 67%

    6, 7, 7, 7

    Ova epizoda je bila idealna za Henrija. U to vrijeme su i lošije epizode bile bolje od nekih danas najboljih.

    08.12.2011
    21:09:00 sati
    delboj
    uredi
  • velka031

    Ukupna ocjena 67%

    8, 8, 5, 4

    Jedan od najdražih MM iz djetinjstva!

    08.12.2011
    22:17:00 sati
    velka031
    uredi
  • PAJDO

    Ukupna ocjena 66%

    7, 7, 7, 3

    Priča slabašna, ali izrazite atmosferičnosti i horrora. Henry mi nije toliko loš u ovoj epizodi....ili je to nostalgija:))

    Naslovnica očaj!!!

    08.12.2011
    23:11:00 sati
    PAJDO
    uredi
  • King Warrior

    Ukupna ocjena 58%

    7, 5, 6, 4

    Otprilike negdje od ovog broja poceo je da pada moj interes za MM serijal. 

    09.12.2011
    11:14:00 sati
    King Warrior
    uredi
  • supermike

    Ukupna ocjena 64%

    8, 5, 6, 7

    Mislim da je kvalitet ovog serijala počeo opadati još nekoliko brojeva prije ovog. Stari problem strica Martina je i ovdje prisutan a to je onaj da priča ima najviše ocjene.

    09.12.2011
    16:31:00 sati
    supermike
    uredi
  • acestroke

    Ukupna ocjena 65%

    6, 7, 7, 5

    Ova epizoda mi je ipak malo bolja od vecine MM prica.  Atmosfera je dobra, pogotovo prvih 30 ili 40 stranica, kad onaj Dippel prica Martiju o Frankensteinu, i Mary Shelley.  Scene u onom malom Njemackom selu su bile, makar meni, dosta zanimljive, i podsjecale su me na Dylanovu epizodu "Noci Punog Mjeseca".  Onaj twist na kraju, kad smo saznali ko je u stvari ubica, nije bas najbolje smisljen, ali ostali elementi nisu bas tako losi.  Ja nisam fan ovog serijala, i iskreno, uopste mi se ne svidja oko 80% epizoda Martin Mystere, ali ova mi nije bila toliko dosadna; stavise, procitao sam je bez prekida, a to nije uvijek slucaj.

    10.12.2011
    20:09:00 sati
    acestroke
    uredi
  • Zagor-te-nay

    Ukupna ocjena 80%

    8, 8, 8, 8

    Meni ova epizoda skroz ok, pogotovo prvi dio.

    15.12.2011
    22:49:00 sati
    Zagor-te-nay
    uredi
  • drogsy

    Ukupna ocjena 65%

    6, 7, 7, 5

    Nije loše. Solidna posveta kako književnom, tako i filmskom djelu Frankensteina uz dobru atmosferu dodatno poboljšanu dobrim Bagnolijevim crtežom.

    Namjerno kopiran kraj sa seljaciam koji imaju baklje i vile nekako mi nije najbolje legao.

    27.12.2011
    22:04:00 sati
    drogsy
    uredi
  • Ukupna ocjena 67%

    8, 5, 7, 7

    23.05.2012
    17:02:00 sati
    tekumze
    uredi
  • bjelolasica

    Ukupna ocjena 59%

    9, 5, 4, 5

    Ovaj crtež je loš.

    21.06.2012
    16:58:00 sati
    bjelolasica
    uredi
  • chris.tower

    Ukupna ocjena 75%

    8, 7, 7, 9

    Zanimljiv pocetak ali se poslije prica razvodnila sa totalno bezveznim krajem.

    11.01.2013
    11:13:00 sati
    chris.tower
    uredi
  • marko15532

    Ukupna ocjena 79%

    8, 9, 7, 7

    Bilo mi je lepo da pročitam ovu priču. Dosta je zaokružena i čvrsta struktura. Sama ideja je takođe dobra, i lepo razrađena.

     

    Henrijev crtež je prestao da mi smeta. Bilo mi je sasvim prijatno da gledam ličnosti i predele kroz njegovo sočivo. Možda je tome doprinelo to što je sama priča ubrizgala sloj izopačenosti u svakodnevne predele, ljude i građevine. Jedino moram da ga kaznim što Dijana uopšte ne liči na sebe i prolazi kroz neprekidne metamorfoze.

     

    Istorijski početak mi se učinio malo forsiranim. Možda je Marti neke od tih činjenica mogao da izloži tokom trans-atlantičkog leta tako da zajedno sa njim uranjamo u zagonetku. Međutim, sve u svemu, scenaristički mi se jako svidela priča.

     

    Kastelijeva insinuacija da su samotnjaci neljudski mizantropi mi se učinila malo prejakom.

    19.01.2013
    19:01:00 sati
    marko15532
    uredi
  • grofica Varga

    Ukupna ocjena 68%

    7, 7, 6, 8

    Nije loš scenario i priča ali crtež je stvarno u banani. Aj još nekako te geste bi progutala ali ti njegovi likovi imaju neki prokleto prazan pogled, neke odvratne staklene oči za koje ne znaš gdje gledaju. (Eh da, ne znam je li netko primjetio - Diana je tu prvi put nacrtana gola.)

    02.07.2013
    14:44:00 sati
    grofica Varga
    uredi
  • Ukupna ocjena 66%

    7, 7, 6, 6

    05.04.2014
    21:48:00 sati
    BS
    uredi
  • hrvoje23

    Ukupna ocjena 60%

    7, 3, 8, 6

    Solidni dramski triler. Crtež Henry-a odgovara ovakvom tipu priče. Ali završetak sa nekim podsvjenim nasljednim ludilom nikako mi se ne sviđa.

    19.06.2014
    21:54:00 sati
    hrvoje23
    uredi
  • Stripmen

    Ukupna ocjena 41%

    4, 4, 4, 5

    Zašto je toliko teško napraviti priču o Frankenštajnovom čudovištu?Molok u Zagoru je odlično izvedenna priča.Zašto je to toliko teško napraviti tamo gde je F. čudovište na domaćem terenu?Pritom mislim na DD i MM.

    03.10.2014
    10:01:00 sati
    Stripmen
    uredi
  • jvucica3

    Ukupna ocjena 78%

    9, 8, 7, 6

    Strašno mi se svidio početak gdje se pobliže upoznajemo sa mitom Frankensteina i njegovom nastanku. Kasnije dolaskom u selo radnja fino teče polako ali sigurno, zadržavajući pritom jezovitu atmosferu koja se provlači kroz cijeli strip. Kraj je po običaju dosta lošiji od ostatka priče ali opet mi nije toliko smetao niti ubio prethodni doživljaj čitanja.

    Bagnoli sa svojim tipičnim boljkama u crtežu ali ipak i sa fino dočaranom mračnom atmosferom, ovdje mi je čak donekle i solidan za razliku od ostalih nesretnih mu uradaka.

    Naslovnica ima sve prikladne elemente - Frankenstein sa ženom u naručju,dvorac,magla oko njega...ali ipak nije toliko mistično nacrtana koliko bi trebala biti.

    13.02.2017
    19:07:00 sati
    jvucica3
    uredi
  • Dwayne_Looney

    Ukupna ocjena 58%

    7, 5, 5, 7

    Zanimljiva epizoda u kojoj se Castelli potrudio da smisli događaj ili, gledano iz kuta Mary Shelley, legendu koja je bila pravi motiv autorici da napiše "Frankensteina". Stvari je lijepo postavio i solidno vodio radnju iako za mene tu nije bilo misterije oko pitanja tko je ubojica, nedostajao je samo motiv. Nikako mi ne drži vodu to Dippelovo ludilo, ponašao se kao čudovište punog mjeseca, čas bistar, čas obuzet ludilom, ubija okolo a sve to da spriječi... što? Da se ne bi saznalo da je Konradov pokus svojevremeno uistinu uspio i da je njegov "produkt" emigrirao u Ameriku i da je on zapravo njegov potomak? Taj motiv za ubojstva ne drži vodu, pa zar nije platio Martyja upravo da sazna istinu? Čini mi se da Castelli tu nije znao šta hoće.

    Bagnolijev crtež loš ali bar u određenim dijelovima pristaje atmosferi. Naslovnica osrednja. 

    01.05.2017
    14:51:00 sati
    Dwayne_Looney
    uredi
  • Hercule Poirot

    Ukupna ocjena 24%

    2, 2, 3, 3

    Za zaborav.

    13.07.2019
    15:38:00 sati
    Hercule Poirot
    uredi
  • karuro

    Ukupna ocjena 67%

    7, 6, 7, 7

    Prica je posveta frankenštajnu. Bila bi cak dosta dobra da kraj nije totalno zbrzan i bezvezan.

    30.08.2020
    20:11:00 sati
    karuro
    uredi

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Voštana maska
    Kod: KT LU 9/10
    Ocjena: 65%
    Vrijeme: 25.9.2020. 14:03:00
    Autor: Kila Banana
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 284
  • Prvi ciklus: Iza i Oel
    Kod: NV STKON 1
    Ocjena: 97%
    Vrijeme: 22.9.2020. 15:07:00
    Autor: koze123
    Broj komentara: 5
    Broj pogleda: 523
  • Seminole
    Kod: TX SA 17
    Ocjena: 83%
    Vrijeme: 18.9.2020. 16:48:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 9
    Broj pogleda: 859
  • Zamak ludila
    Kod: DRGN LIB 13b
    Ocjena: 84%
    Vrijeme: 17.9.2020. 10:50:00
    Autor: kandraks
    Broj komentara: 5
    Broj pogleda: 456
  • Posljednja bitka?
    Kod: AF SS 418
    Ocjena: 71%
    Vrijeme: 17.9.2020. 0:17:00
    Autor: Kila Banana
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 343

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Put za raj
    Kod: ZG VCSP 32
    Ocjena: 50%
    Vrijeme: 3.7.2020. 23:14:00
    Autor: Djole
    Broj komentara: 15
    Broj pogleda: 2766
  • Povratak Zimske Zmije
    Kod: ZG VCZS 20
    Ocjena: 91%
    Vrijeme: 7.8.2020. 17:10:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 14
    Broj pogleda: 1870
  • Povratak samuraja
    Kod: ZG VEC 155/157
    Ocjena: 81%
    Vrijeme: 31.8.2020. 23:37:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 9
    Broj pogleda: 1438
  • Plamen nad Merivelom
    Kod: ZG VEC 143/144
    Ocjena: 76%
    Vrijeme: 18.8.2020. 0:16:00
    Autor: going going
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 1272
  • Proteus
    Kod: TX ZS 33/984/985
    Ocjena: 76%
    Vrijeme: 10.7.2020. 15:34:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 7
    Broj pogleda: 1193

Aukcije

Forum