Prokletstvo u Sahari

Martin Mystere

MM LIBG 4 | 224 str.

Nakon što mu australski arheolog Andrew Gorman pokaže putopis jednog beduina iz 12. stoljeća, Martin biva uvučen u borbu između dvije frakcije Ljudi u crnom, koje se pokušavaju domoći misterioznog Crnog Grada, koji bi se navodno trebao nalaziti u Ténéréu, pustinji u južnom dijelu središnje Sahare…

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 68%

Priča 5

Scenarij 7

Crtež 8

Naslovnica 8

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 74%

P*6

S*7

C*8

N*8

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Prokletstvo u Sahari
    MM LIBG 4

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • Maledizione del Sahara
    MM GI 4

ZANIMLJIVOSTI

  • Gigant je prvi put objavljen u Italiji u rujnu 1998. Kod nas ga objavljuje hrvatski izdavač Libellus u Studenom 2006.
  • „Prokletstvo u Sahari“ je prva priča koju je Vincenzo Beretta napisao za MM serijal i to kao probni scenarij za upad u MM staff, međutim Eugeniju Sicomoru je trebalo pet godina da je nacrta. Inače, Berettina prva objavljena priča za serijal Marin Mystere je MM SR 158/159 „Otok bogova“ iz 1995. dok mu je prvi objavljeni rad za Bonelli ikad bila druga priča u osmom broju Martinovog spin-off serijala Zone X 1994.
  • Prema Beretti povijest ovog giganta ide ovako: Posjetio je Washington Mews 3 u New Yorku za inspiraciju, pa je 1992. poslao dvadeset probnih stranica za upad u MM staff. Alfredo Castelli mu je tada rekao da će proći mjeseci dok ne dobije pozitivan ili negativan odgovor. Šest mjeseci poslije nazvala ga je Bonellijeva sekretarica rekavši mu da je crtač već nacrtao dvadeset tabli i da mu hitno treba nastavak priče. Kao što kaže u jednom intervjuu: „Praktički sam bio prihvaćen u staff bez i da sam to znao, a već sam kasnio s pisanjem i imao crtača na standby-u.“
  • Ovo je premijerni rad Eugenija Sicomora za Bonelli i jedini za MM serijal. Kasnije je prebačen u staff Magičnog Vjetra.
  • „Prokletstvo U Sahari“ je trebao biti treći Martijev gigant, ali je zbog već spomenutih Sicomorovih kašnjenja s rokovima prebačen na broj 4. Umjesto njega kao gigant broj 3 objavljena je Berettina i Castellijeva epizoda „Ljudi u crnom“ koja je originalno trebala izaći u redovnoj seriji.
  • Radnja epizode odvija se u afričkoj zemlji Niger, odnosno u pustinji Ténéré i gradu Agadezu, kojeg su podigli Tuarezi nekad prije 14. stoljeća. Grad se doslovno nalazi na pustinjskom pijesku i izgleda kao arheološko nalazište, pa stoga nimalo ne čudi da je pod zaštitom UNSECO-a.
  • U priči se ponovno pojavljuje krijumčar Kramer koji je Martinu dva puta pomogao da dođe do Grada Prozirnih Sjenki (1979. i 1983.) kao što je ispripovijedano u istoimenoj epizodi MM SR 17-19.
  • Epizoda sadrži flashback na epizode MM SR 26-27 „Susreti bliske vrste“ i MM SR 35-36 „Povratak Kundingasa“ u kojima vanzemaljci Kundingasi, Aboridžinski bogovi i neslužbeni arhitekti ljudske civilizacije, imaju svoje premijerno pojavljivanje. Gigant „Prokletstvo u Sahari“ je tek njihovo treće službeno pojavljivanje. Iduće je u epizodi MM SR 268 „Pietra caduta dal cielo“.
  • Kundingasi su u ovoj epizodi po prvi put jasno prikazani kao vanzemaljska rasa koja je utjecala na razvoj čovječanstva, što se kosi s njihovim prvim pojavljivanjem u epizodi MM SR 26-27 „Susreti bliske vrste“ gdje su prikazani kao naivni sakupljači pustinjskog pijeska.
  • Kundingasi se također neslužbeno pojavljuju u prvome gigantu „Tajna Svetog Nikole“ kao neidentificirana vanzemaljska rasa koja je prije 100 milijuna godina na Zemlju donijela tzv. heksagone, mistične artefakte velike moći koji su utjecali na razvoj ljudske civilizacije. Međutim, u ovome gigantu nema spomena o heksagonima.
  • Martin se na početku priče nalazi u Firenci u svojem stanu u ulici Anguillara 2 gdje je proveo dvije godine života od 1993. do 1995. (period serijala poznat kao „Talijanski misteriji“)
  • Str. 47: Martin opet ima san u kojem mu se obraća Kunanjun, odnosno njegov otac, baš kao i u epizodi MM SR 35-36 „Povratak Kundingasa“.
  • Str. 192: spominje se Amon, čarobnjak s Atlantide, koji je zajedno s još nekoliko Atlantiđana završio u limbu skupa sa centralnim prstenom Posejdonije, glavnog grada Atlantide, nakon uništenja iste. Taj story-line okončao se u serijalu Nathan Never u Atlantidskoj sagi (NN SR 60-65) u kojoj je scenaristički sudjelovao i Beretta.
  • Str. 206: Soba u kojoj Kundingasi hiberniraju vuče inspiraciju od set design-a Ridley Scottovog kultnog filma Alien (1979.).
  • U gigantu se spominju i Ley linije, energetske silnice koje povezuju različite povijesne strukture i istaknute znamenitosti diljem svijeta, i koje su jedna od poveznica između serijala Martin Mystere, Nathan Never i Dylan Dog.
  • Pojavljuju se i Ljudi u crnom (Beretta bez njih ne može) i po prvi put saznajemo da unutar organizacije postoje dvije sukobljene frakcije sa različitim ideologijama. Humanizacija i davanje više dimenzija Ljudi u crnom jedan je od noviteta koje je Beretta unio u MM serijal.

On zaista jest Castellijev nasljednik… Pogledajte tu bradu! (Anonimni recenzent s uBCfumetti-ja).

Vincenzo Beretta trebao je biti Castellijev nasljednik. Imao je sve predispozicije za to – mladost, inovativnost, poznavanje serijala a i fizički je malo bacao na Alfija (punašnost i brada). Carlo Recagno, koji je u konačnici od Castellija preuzeo štafetu glavnog scenarista, nikad nije pokazao potencijal za neke radikalnije promjene u serijalu, iako je stalno nadograđivao kontinuitet epizoda. Međutim, dobar dio njegovih epizoda bi se svodio na prepričavanje prethodnih događaja u kojima bi Martin proveo 90% radnje u sjedećem položaju, i koje bi onda završile sa otvorenim i ne baš previše zadovoljavajućim krajem. Pokojni Paolo Morales je, s druge strane, pisao epizode koje su uglavnom bile akcijske prirode te, iako dobrim dijelom odlične, nerijetko bi znale biti bez prave misterije, pa samim time i neprikladne za MM serijal. Beretta je znao, za razliku od ove dvojice, odlično balansirati između „sjedilačkog Martija“ i „akcijskog Martija“ davajući tako svojim scenarijima onaj isti „Indiana Jones“ štih kakav je serijal imao u osamdesetima. Pritom je uveo i neke novitete kao aktualizacija tema po pitanju Vječnog Rata između Atlantide i Mua i humanizacija Ljudi u crnom, koji su do njegovog dolaska bili prikazivani kao klasični zlikovci bez previše dubine. No Beretta, nažalost, nije pisao dovoljno često, a i kad je pisao to je bio spor proces zbog čega bi nerijetko i imao ko-scenariste kao ispomoć. Razlog tome leži u činjenici što je Beretta paralelno sa karijerom scenarista vodio i karijeru profesionalnog kritičara video-igrica, njegove druge „najvažnije sporedne stvari na svijetu“ uz stripove. Stoga, ako ste se ikad pitali zašto je 2005. napustio serijal nakon prelaska istog u dvomjesečni ritam, to je bilo zbog pisanja dijaloga za talijansku verziju Assassin''s Creeda. Beretta se doduše vratio u MM staff kojih desetak godina poslije, no više kao gostujući scenarist orijentiran na Martijev Magic Patrol spin-off, radije nego na glavni serijal.

Vincenzo Beretta by Alessandrini

Berettin potencijal je očito odmah uvidio i Alfredo Castelli, koji je njegov probni scenaristički uradak, „Prokletstvo u Sahari“, odlučio odmah prihvatiti i uvrstiti ni manje ni više nego u Martijevu gigant ediciju, što je poprilično nevjerojatno kad se uzme u obzir da je Beretta Castelliju temu za priču navodno predložio u šali. I baš kao i sve probne priče predložene u šali, „Prokletstvo u Sahari“ ima gro problema, što po pitanju scenarija, što po pitanju MM kontinuiteta, u zavisnosti od toga u kojoj demografiji Martijevih čitatelja se nalazili. No različitim problemima unatoč, ovaj gigant ipak uspijeva izbjeći apsolutnu katastrofu i čak nekim čudom uteći u kategoriju iznadprosječne priče.

No da krenemo od početka, točnije od Martijevog uvodnog teksta kojim nam se daje do znanja što možemo očekivati u priči. Baš kao i u prethodna tri giganta, i ovaj je najavljen kao priča koja će „razjasniti“ neke neriješene stvari iz prošlih epizoda. No za razliku od prethodna tri giganta koji su se orijentirali na razjašnjenje jedne tematike, Beretta ih u svojem „Prokletstvu u Sahari“ povezuje čak tri koje nemaju veze jedna s drugom, ili barem ne bi trebale imati – „Grad Prozirnih Sjenki, Kundingase i unutrašnji sukob Ljudi u Crnom, sve to u jednoj klasičnoj priči o potrazi za izgubljenim gradom, tematikom koja je prošla kroz većinu Bonellijevih serijala, kod nekih i više puta.

Agadez

Radnja započinje prilično dobro. Martin u svojem stanu u Firenci ugošćuje australskog arheologa Andrewa Gormana koji mu pokazuje putopis jednog beduina iz 12. stoljeća u kojemu se spominje tajanstveni Crni Grad koji levitira između naše i dimenzije sna, i koji bi navodno trebao biti negdje u Ténéréu, pustinji u južnom dijelu središnje Sahare. Taj flashback iz putopisa odlično gradi atmosferu i nagovještava avanturu koju će Martin provesti na terenu, za razliku od prethodnog giganta „Ljudi u Crnom“ gdje nije radio praktički ništa. Prilikom rastanka s Gormanom, Martin biva uvučen u pucnjavu u kojoj Ljudi u crnom ubijaju Gormana i uzimaju putopis. Nedugo potom, Martin dobiva poziv od Leslie Corman, Gormanove asistentice, koja ga moli da dođe u u Agadez, grad na rubu Ténéréa, odakle će zajedno pokušati naći Crni Grad, kojeg također traže i dvije frakcije Ljudi u crnom, jedna da ga uništi, druga da ga iskoristi...

Unutarnji sukob Ljudi u crnom je uvjerljivo najzanimljiviji dio priče, i na svu sreću Beretta mu posvećuje dosta prostora, no, nažalost, nedovoljno da iskoristi puni potencijal tog subplota. A taj potencijal se krije u liku Kleina, pobunjenog čovjeka u crnom koji pokušava naći Crni Grad za vlastitu korist, i Johna Stafforda, Martinovog prijatelja i pripadnika „konzervativne“ frakcije Ljudi u Crnom koja ga želi uništiti. Uz Ericksona, lika kojeg će Beretta kreirati 1997. u epizodi MM SR 180-182 „Vitezovi hrama“, Klein i Stafford su prvi ljudi u crnom s nešto detaljnijom karakterizacijom te samim time jedno lijepo osvježenje i promjena pristupa korištenja ove sekte u kompleksnije narativne svrhe, radije nego kao anti-deus ex machina koja bi na kraju svake epizode samo digla u zrak novi Martijev arheološki pronalazak. Pogotovo je zanimljiva postavka da je upravo Stafford „good guy“ za razliku od Kleina te s Martinom oformljuje neku vrstu privremenog pakta iako pripada frakciji koja vodi politiku uništavanja povijesnih nalaza koju je Martin godinama prezirao kod Ljudi u crnom. Nažalost, umjesto da je to glavni fokus radnje, a potraga za Crnim Gradom pozadinska storija objašnjena kao još jedna tehnologija Atlantide, Beretta ovdje ubacuje i Kundingase koji su podigli isti u svrhu utjecaja na ljudsku civilizaciju. To je veoma problematičan koncept ne samo zbog totalno drugačijeg prikaza Kundingasa od onoga u njihova prva dva pojavljivanja (vidi zanimljivosti), već i zbog činjenice što nema apsolutno nikakvog spomena o heksagonima, mističnim artefaktima koje su na Zemlju donijeli upravo Kundingasi kao što je ispripovijedano u prvom gigantu (mada to nikad nije potvrđeno u samom stripu, ali jest u MM brošuri Indice analitico). Tu ne mogu kriviti samo Berettu, budući da je on ovaj gigant započeo pisati tri godine prije nego li je „Tajna Svetog Nikole“ objavljen, već i samog Castellija, koji je bio supervisor ovog scenarija te je definitivno trebao bolje intervenirati. I otuda ovaj gigant stvara velike glavobolje svim hard-core fanovima MM-a.


John Stafford i Klein, dva različita „lica“ Ljudi u crnom

Drugi problem je ubacivanje Kramera, krijumčara koji je Martinu dva puta pomogao doći do Grada Prozirnih Sjenki, i to prvenstveno jer njegova pojava u ovome gigantu nema apsolutno nikakvog smisla, osim što je Beretti trebao lik kojeg će koristiti za comic relief skupa u paru sa mladom arheologinjom Leslie. Da ne govorimo o tome kako je razlog za Kramerovo napuštanje Grada Prozirnih Sjenki, u kojem je odlučio ostati na kraju istoimene epizode, izuzetno štur, odnosno nema ga, a kada to povežemo s činjenicom da Kramera neće biti u osmom gigantu „Tajna Prozirnih Sjenki“, također Berettinoj epizodi, gdje isti ima sve razloge ovog svijeta za pojavljivanje, onda možemo samo dodati još jednu crticu na Berettinoj listi grijeha. Kad svemu tome pridodamo „nevjerojatni“, zbrzani i samim time nimalo zadovoljavajući kraj, ovaj gigant za ljubitelje kontinuiteta ostavlja vrlo gorak okus u ustima.

Ipak, da ne bude sve tako crno, ako niste hard-core fan i ne marite previše za kontinuitet, onda bi vam ovaj gigant mogao biti čak i vrlo dobar (svakako jest bio recenzentu s Ubcfumettija koji ga je ocijenio s izuzetno visokih 85%). Kao što sam već rekao u uvodu, priča imao dobru atmosferu i osjeća se onaj „Indiana Jones -feel“ iz osamdesetih. Mjesto radnje je zanimljivo te vas potiče i da sami nešto više saznate o Agadezu, a akcijske scene koje služe kao intermezzo između „bujica riječi“ su veoma zabavne. Čak i humor, koji se manifestira u vidu Kramera i arheologinje Leslie, uspijeva izmamiti pokoji osmijeh, no ipak ostaje žal jer je moglo biti puno bolje.

Priču je nacrtao Eugenio Sicomoro, talijanski hiper-realistični crtač i ilustrator iz Rima, koji je većinu karijere proveo radeći za francusko tržište (Dargaud, Glenat). „Prokletstvo u Sahari“ je njegov premijerni rad za izdavačku kuću Bonelli i jedini za Martijev serijal, što je šteta jer bi definitivno više odgovarao Martijevom modernom settingu nego onom od Magičnog Vjetra kamo je prebačen nakon završetka rada na ovome gigantu. Nažalost, njegov stil, iako ovdje ni blizu toliko detaljan koliko inače zna biti, iziskuje puno vremena za realizaciju, pa je tako Sicomoro proveo 5 godina radeći na ovome gigantu. To se može vidjeti kako napredujete kroz priču, prvenstveno u varijacijama u izgledu likova (Klein pogotovo) i kvaliteti pojedinih tabli kod kojih je pritiskanje rokova osjetno ostavilo traga. No unatoč i tim malim zamjerkama, Sicomoro je isporučio vrlo dobar rad prožet filmskim kadriranjem (Uvodna scena close-upa gušterove zjenice u kojoj se vidi odraz helikoptera je sjajna) i detaljnim krupnim prikazima ljudskih lica (vidi se da voli crtati portrete). Alessandrini je sve zaključio sa domišljatom naslovnicom, možda i svojom ponajboljom u ovoj ediciji, ali svakako jedinoj koja izgleda dobro i kad ju se ne promatra u cijelosti sa back-coverom.

“Prokletstvo u Sahari” je, kad se uzme u obzir Berettina ondašnja dob i uvjeti u kojima je nastala, iznadprosječno dobra priča, no nepotrebno uvrštavanje Kundingasa i Grada Prozirnih Sjenki/Kramera u storiju, koja je primarno trebala biti fokusirana na Ljude u crnom, ostavlja dojam jedne neorganske mješavine svega i svačega iz MM univerzuma. Flashbackovi s Kunanjunom i Kramer koji se pojavljuje niotkuda u pravom trenutku jesu stvari za koje odmah osjetite da ne pripadaju ovoj priči, pogotovo kad se na samom početku iste potencira Atlantida, a konačno rješenje vas ostavlja s više pitanja nego odgovora. Martin nam u samom uvodu još spominje da ovaj gigant „predstavlja priliku da se ''pohvataju konci'' koji su ostali visjeti u nizu događaja“.

Ne usuđujem se ni pomisliti kako bi onda izgledao gigant koji predstavlja priliku za suprotno.

Naprijed

MM LIBG 3 Ljudi u crnom

MM LIBG 5 Drvo života

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • plavi

    Ukupna ocjena 98%

    10, 10, 10, 8

    Meni je ovo izuzetno zabavan strip, a ako ima problema sa kontinuitetom - baš me briga, ionako je nemoguće sve to popamtiti. Crtež i priča funkcionišu neverovatno dobro zajedno, tako da je ovo čista uživancija.

    Naslovnica mi je pomalo nezanimljiva, pa eto njoj malo manja ocena.

    26.03.2023
    18:35:00 sati
    plavi
    uredi
  • Spock

    Ukupna ocjena 57%

    4, 4, 8, 9

    Odlična recenzija u kojoj nam Drogsy donosi pozadinu nastanka ovoga giganta. Slažem se sa svim napisanim u recenziji, iako ne mogu dati tako dobre ocjene.

    Riječ je o konfuznoj epizodi u kojoj je toliko toga nabacano. Početak je intrigantan, kao i raskol među Ljudima u crnom, ali razvojem priče scenarij potpuno gubi koheziju i fluidnost.

     

    Zna i Castelli itekako zastraniti s enormnom količinom podataka, ali to nije neprirodno i usiljeno kao na ovom primjeru. Još taj završetak, pa nelogičnosti u kontinuitetu... 

     

    Crtež većinom skoro odličan, ali očigledno varira u kvaliteti i preciznosti. Vidi se užurbanost crtača na nekim dijelovima stripa. Naslovnica mami na čitanje, ali po pitanju sadržaja palac dolje! 

    17.04.2023
    07:49:00 sati
    Spock
    uredi
  • tex2

    Ukupna ocjena 67%

    6, 7, 7, 7

    Dosta naporno za čitanje i previše toga od teksta, preokreta. Fora mi je povratak Kundingasa i raskol Ljudi u crnom. Crtež variraju lica i vinjete. Naslovnica šarena. Sve u svemu najniža ocjena od prva 4 giganta, ova priča je najmanje fluidna i najviše konfuzna.

    16.02.2024
    21:00:00 sati
    tex2
    uredi

Najnovije

Vijesti

    Magazin

    Recenzije

    • Planina tajni
      Kod: TX ALM 3b
      Ocjena: 76%
      Vrijeme: 21.6.2024. 15:51:00
      Autor: tex2
      Broj komentara: 1
      Broj pogleda: 92
    • Odjeci iz prošlosti
      Kod: JU DRKW 9/10
      Ocjena: 77%
      Vrijeme: 19.6.2024. 16:37:00
      Autor: Dwayne_Looney
      Broj komentara: 4
      Broj pogleda: 1360
    • Granica
      Kod: SRVL 33
      Ocjena: 67%
      Vrijeme: 17.6.2024. 22:38:00
      Autor: Salkan
      Broj komentara: 1
      Broj pogleda: 1180
    • Svjetlucanje zvijezde
      Kod: LL SD 3
      Ocjena: 93%
      Vrijeme: 16.6.2024. 9:52:00
      Autor: Ivan Liverpool
      Broj komentara: 4
      Broj pogleda: 1251
    • Leteći Holanđanin
      Kod: KT VG 132/133
      Ocjena: 84%
      Vrijeme: 14.6.2024. 9:38:00
      Autor: igor 12
      Broj komentara: 7
      Broj pogleda: 1382

    Aukcije

    Forum

    Najčitanije

    Vijesti

      Magazin

      Recenzije

      • Zlato Colorada
        Kod: TX LIB 23
        Ocjena: 89%
        Vrijeme: 6.4.2024. 13:18:00
        Autor: tex2
        Broj komentara: 6
        Broj pogleda: 1939
      • Zlato
        Kod: TX SAGK 47c/48a
        Ocjena: 100%
        Vrijeme: 25.3.2024. 8:21:00
        Autor: Ivan Liverpool
        Broj komentara: 7
        Broj pogleda: 1781
      • U tami
        Kod: TX SAK 6c
        Ocjena: 94%
        Vrijeme: 16.4.2024. 10:06:00
        Autor: Ivan Liverpool
        Broj komentara: 8
        Broj pogleda: 1710
      • Poltergeist!
        Kod: DD LEX 132
        Ocjena: 83%
        Vrijeme: 8.5.2024. 11:33:00
        Autor: Ivan Liverpool
        Broj komentara: 2
        Broj pogleda: 1680
      • Pobedonosni marš
        Kod: KM LU 8a
        Ocjena: 67%
        Vrijeme: 14.5.2024. 22:29:00
        Autor: Salkan
        Broj komentara: 10
        Broj pogleda: 1615

      Aukcije

      Forum