Sedam zlatnih gradova

Martin Mystere

MM LMS 52/53 | 123 str.

Uoči proslave obljetnice Kolumbovog otkrića Amerike desi se nenadano ubojstvo čovjeka koji je cijeli život strastveno proučavao Kolumba. Nakon smrti Martina kontaktira njegova kćerka koja želi rasvjetliti tajnu koja se skriva iza očeve smrti i njegovih otkrića. No, igra postaje sve opasnija kako se Martin približava tajnom prebivalištu jednog od basnoslovno bogatih gradova od zlata - Quiveri!

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 76%

Priča 9

Scenarij 7

Crtež 7

Naslovnica 7

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 60%

P*6

S*5

C*6

N*6

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Blago sedam gradova
    MM LIB 35
  • Usijana olupina
    MM LMS 52
  • Zlatni brod
    MM LMS 53

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • Il tesoro delle sette citta
    MM SR 55
  • Magia africana
    MM SR 56

ZANIMLJIVOSTI

  • Ova epizoda svojevrsni je prequel MM sp2 # "Četvrta karavela" i pobočna priča MM #7/8/9 "Izvor mladosti" (a velik broj vinjeta i sama priča o Kolumbovom putovanju i aktivnostima patera Ivana ponovno će biti nacrtane i upotrijebljene)
  • Naslovnica LMS #53 zapravo je prava naslovnica orig. #7 "L’uomo che scopri l’Europa"; no veseli me slučajnost što će se kasnije u "Četvrtoj karaveli" spojiti radnja iz "Izvora mladosti" i ove epizode!
  • Sedam zlatnih gradova ili sedam gradova Cibole obradit će i Boselli u Zagoru u epizodi ZG SD #19/20/21 "Sedam gradova Cibole" i povezati ih sa Atlantidom i Muom
  • Poput nepoznate rase vladara mudrih konja Crilsa i potčinjene podvrste ljudi Humana koju je Castelli predstavio u prošloj epizodi #51/52 pod nazivom "Povratak u Lilliput", ova nam nudi izvanzemaljce sa planete zvane Quivera
  • #52
  • str. 53/54, najpoznatije čarobne posude - Aladinova lampa, Epitomeo i Pandorina kutija, duhovi i đavoli iz raznih boca
  • 12. listopada svake godine održava se parada po 5. aveniji u New Yorku povodom glasovite Kolumbove greške (otkrivanja Amerike), slično kao i u mnogim gradovima sjeverne i južne Amerike
  • str. 74. – Mystere spominje Piri Reisa iliti Hadji Muhiddin Piri Ibn Hadji Mehmeda. Piri Reis (Admiral Piri) 1465-1554 je bio turski/otomanski admiral i kartograf. Slavu je stekao kao kartograf kad je mali dio njegove prve svjetske mape (izrađene 1513.) bio otkriven 1929. g. u palači Topkapi u Istambulu. Najčudniji aspekt je bila prisutnost Amerika na otomanskoj mapi, te je tako postala prva turska mapa Amerika ikad nacrtana. Misterij Piri Reisovih karata i povezanost sa Kolumbom bilo je nakratko spomenuto u LMS MM #20 "Babilonska kula".
  • sin Fernando (pratio ga na mnogim putovanjima i nakon Kristoforove smrti borio se za ispunjenje očevog ugovora s kraljem Fernandom i kraljicom Izabelom o primanju bogatih nagrada zbog brojnih otkrića) i biskup Bartolomé de las Casas (pratio je Kolumba na trećem putovanju i kasnije objavio parcijalne transkripte Kolumbovih dnevnika)
  • Kristofor Kolumbo je isplovio 3. kolovoza 1492. iz Palosa trima karavelama Santa Maria (ili Gallega), Pinta ("Obojana") i Santa Clara (Niña ili Djevojčica). Službeni datum Kolumbovog otkrivanja Amerike je 12. listopada 1492. godine, a kopno je ugledano u 2h ujutro od strane mornara na Pinti. Kolumbo je otok nazvao San Salvador (dio današnjih Bahama); no, Castelli tvrdi da je postojala i četvrta karavela na koju se 1469. godine Kolumbo ukrcao kao brodski mali pod zapovjedništvom kapetana Aramburua. Preživio je brodolom i spasio drevne karte koje su prikazivale novootkriveni kontinent. Brončani spomenik Kristoforu Kolumbu podignut je u Central Parku u New Yorku 1894. godine.
  • #53
  • str. 3. – Chris spominje film "Goonies" Richarda Donnera iz 1985. godine
  • 1. knjiga koju je Mystere napisao datira iz 1978., a u originalu se zove "Mystere’s mysteries of the past", osim toga njegove knjige su još "Atlas nepoznatog", "Rječnik misterija" itd.
  • str. 12. – adresa Mercer Street 11, Greenwich Village je zaista bila doma "Museum of Holography", no on je zatvoren 1992., a cjelokupna kolekcija holograma prebacila se u MIT Museum u Camebridgu
  • spominju se mitski gradovi puni blaga - Quivera i Cibola, Eldorado; konkvistador Francesco Vasquez de Coronado 1540. kreće u potragu za 7 zlatnih gradova; nakon niza neuspjeha vraća se praznih ruku u Španjolsku 1542. godine
  • Str. 31. – Martin iznosi tvrdnju: "Manhattan krije najmanje tajni..."; HA!, Castelli će pojesti svoje riječi u epizodi SA MM # 48/49/50 "Newyorške priče"
  • Str. 41-44. – Castelli poistovjećuje "Zlatno doba" odnosno Raj sa zemljom Quiverom i da su Quiverani zapravo bili prognani iz Raja zbog zavisti prema svom Bogu/vladaru (no, u LMS MM #63-65 "Agarthi" je Zlatno doba poistovjećeno sa jednim od 4 razdoblja u hinduističkom ciklusu - "Krita Yuga"
  • Cloisters – benediktinski samostan u sjevernom Manhattanu
  • Str. 45. – Martin iznosi teoriju o seobi prognanika Atlantiđana koji su krenuli prema 5 kontinenata (vjerojatno se poziva na LMS MM #30/31 "Zatočenik tame" odnosno "Misterij Nuraga")
  • Kronologija otkrivanja Amerike: templari su 1128. iz Jeruzalema donijeli karte u Troyes Bernardu od Citeauxa, u travnju 1129. isplovili za Ameriku, u studenom se iskrcali na kontinent, vratili se u luku La Rochelle u siječnju 1131. godine
  • Str. 103., put tajanstvenih karata u MM univerzumu - templar Jean D’ Aramburu ostavlja u nasljedstvo svome potomku Aramburuu, kapetanu Prometeja. Kad Aramburu pogine, karte dolaze u posjed Kolumba koji pomoću njih 1492. otkriva službeno Ameriku, a i turčina Ahmeda od kojeg karte dolaze do čuvenog srednjevjekovnog kartografa Piria Reisa

"Ne...
Kolumbo nije slučajno otkrio Ameriku...
"

Nakon šoka kojeg smo doživjeli u prošloj epizodi kad smo saznali da je Jonathan Swift bio izvanzemaljac imena Jethro i da je zapravo opisivao stvarni izvanzemaljski svijet, ovdje otkrivamo da su sve one magične lampe/boce bile zapravo svemirske letjelice malih izvanzemljaca opskrbljene moćnim oružjima. A male izvanzemaljske putnike bez brige možemo nazivati Guliverovim Liliputancima. Izvanzemaljce spomenute ovdje i u epizodi prije Castelli se nikad kasnije nije ni dohvatio (vjerojatno nisu baš previše uklopivi u MM univerzum), za razliku od malih Kundingasa ili Berettinih Plejađana. Naime, u MM univerzumu đenoveški moreplovci su isplovili na zapad u potragu za zlatnim gradom zvanim Quivera/Quivira, a ne da otkriju Novi svijet. Dok su templarske mape pokazivale na sva blaga koje je pružila eksploatacija Novog svijeta, priprosti moreplovci bili su vođeni idejom da idu prema mitskom gradu. U specijalcu Castelli nigdje ne spominje prave namjere kapetana D’Aramburua i Devil Hoof Willyja, da oni zapravo traže Quiveru. Možda nije bio previše ponosan na te svoje ideje iz osamdesetih.

Quivira i Cibola su dva od fantastičnih Sedam zlatnih gradova koji postoje jedino u mitu koji datira negdje oko 1150. g. kad su Mauri osvojili Meridu u Španjolskoj. Prema legendi, sedam biskupa pobjeglo je iz grada, ne samo da spasi svoje živote nego i da spriječi muslimane da pokradu svete relikvije. Godinama kasnije, kružila je glasina da su u dalekoj zemlji – mjestu nepoznatom ljudima tog vremena – sedam biskupa osnovala gradove Cibolu i Quiviru. Legenda govori da su se ti gradovi pozlatili, uglavnom iz zlata i dragog kamenja. Ta ideja potakla je mnoge ekspedicije da se daju u potragu za tim mitskim gradovima tijekom sljedećih stoljeća. Eventualno, legenda koja je okruživala te gradove izrasla je u takvu veličinu da se nije samo pričalo o Quiviri i Ciboli, već o sedam veličanstvenih gradova od zlata, jednog za svakog od biskupa koji su pobjegli iz Meride.

Kasnije, nakon Kolumbovog otkrića Amerike i započetog procesa kolonizacije Novog svijeta, potaknut mnogim pričama o gradovima s basnoslovnim blazima sjeverno od Nove Španjolske, potkralj Antonio de Mendoza organizirao je ekspediciju koju je predvodio redovnik Marcos de Niza i njegov vodič Estevanico. Na putovanju je Marcos načuo od domorodaca glasinu o velikim gradovima prepunim blaga i na povratku izvijesti svog potkralja. Nakon što je čuo tu vijest Mendoza nije tratio vrijeme već je organizirao ogromnu vojnu ekspediciju da bi došao do tih silnih blaga koje je redovnik tako živopisno opisivao. I tako je Francisco Vásquez de Coronado krenuo sa malom grupom istraživača iz Culiacána 22. 5. 1540. godine (pa sve do 1542. ), a sve ostalo je povijest... (Naravno, nije našao ništa, osim što je prešao dalek put od Arizone i shvatio da je redovnik lagao). Ovako je završila potraga za Cibolom. Konkvistadori su slijedili kanal rijeke Zuni do Cibole, sela koji se nalazi u zapadnom dijelu današnjeg Novog Meksika. Tamo ih je snašlo teško razočaranje. Cibola nije bila ništa nalik velikom zlatnom gradu koji je Marcos opisivao. Umjesto toga, to je bio samo kompleks jednostavnih pueblosa koje su konstruirali Indijanci Zuni. Vojnici su htjeli ubiti Marcosa zbog njegove nevjerojatne mašte, no Coronado se umiješao i posalo ga natrag u Meksiko osramoćenog. Imao je Coronado još jedan trag koji ga je vodio do Quivere, no i ona se pokazala kao neistina...

Coronadova ekspedicija 1540-1542.

El Dorado (španj. pozlaćeni) je legenda koja izvire iz priče (plemena Muisca sa visoravni Kolumbije) o sjevernoameričkom poglavici koji bi se pokrivao zlatnom prašinom i zatim uranjao u jezero čiste planinske vode. Kako se priča prepričavala, El Dorado je od lika iz jednog obreda postao grad basnoslovnog blaga, legenda koja je inspirirala mnoge istraživače od 1500-te pa nadalje. Najpoznatija potraga za El Doradom je svakako bila ona Francisca de Orellana i Gonzala Pizzara iz 1951., koji su se spustili niz Rio Napo do doline Amazone i sve do njezine delte.

Sad kad smo potanko izdetaljizirali pozadinu priča koje između ostalog možemo naći i integrirane u samoj priči, možemo se vratiti samoj realizaciji stripa. Koncept scenarija je sličan kao i kod drugih epizoda iz osamdesetih, gdje se Castelli najviše posvećuje reinterpretaciji poznatih mitova i legendi i uklapajući ih u svoj osebujni svijet. Scenarij sadrži puno reprodukcija starih karata (Cassaro), ekspedicija, stvarnih i mitoloških likova, pa čak i legendu o palom anđelu Luciferu. Ono od čega najviše boluje kod tih epizoda je i zbrzan rasplet i zaključak svih događaja. Umjesto efektivnog i uzbudljivog finala, sve se svodi na Martinovo nejasno dozivanje tih završnih događaja iz sjećanja.

Likovi koje susrećemo u slučajevima pronalaženja mitskih blaga ili izgubljenih civilizacija najčešće su podijeljeni na one koji tragaju za znanjem, oni koji tragaju za materijalnim i oni koji žele zatrati svaki trag o starim civilizacijama. Prva skupina je svakako na prvom mjestu Martin, a potom i Frank Crivelli, fanatični proučavatelj Kolumbovog života i pravog razloga Kolumbovom putovanja na Zapad. Druga skupina je Frankova kćer Chris Crivelli koja zlouporabi predanost i dugogodišnje napore oko sakupljanja tajnog znanja. Oko sebe okuplja maliciozno društvo gladno para, te se svi skupa ne obaziru na sveopći nemoral i zlo koje će izazvati. Pripadnici treće skupine su dakako najčešće Ljudi u crnom, no ovdje su izostali. No zato je tu redovnik Mateus, kojega muči breme saznanja koje su mu njegovi prethodnici povjerili na čuvanje, a isto tako i prenijeli kobno proročanstvo o smrti posljednjeg čuvara.

Još jedna tema koja je povezana uz traganje konkvistadora za lokalnim legendama je ona o Izvoru mladosti, koju je Castelli obradio u davnoj epizodi "Izvor mladosti". U ovoj je konkvistador bio Coronado, a u onoj de Leon. Potraga za Eldoradom, Quivirom, Cibolom, Izvorom mladosti te okrivanje prave istine iza Kolumbovog putovanja, sve te linije priče će se opet okupiti u priči "Četvrta karavela" i spojiti sa templarskim pretkolumbovskim aktivnostima u Novom svijetu.



"… planete zvane Quivera."

Naprijed

MM LIB 33 Frankenstein 1986.

MM LMS 53/56 Afrička magija

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • prozirna senka

    Ukupna ocjena 60%

    7, 7, 4, 6

    Vrlo lepa, one-shot, prica, van MM kontinuiteta. Kasteli je iskoristio nekoliko legendi ovde, a koje je nas recenzent lepo pobrojao, da bi napravio mali kopernikanski obrt na samom kraju, tvrdeci da je "blago sedam gradova", Kvivera, zapravo mali svemirski brod. Svidja mi se i Kastelijeva sala na martijev racu, gde ovaj tvrdi kako je Menhetn potpuno istrazeno ostrvo, bez tajni, da bi u didaskaliji Alfi istu tvrdnju doveo u pitanje (Jesi li siguran, Marti Misterijo). Treba jos kazati da ne postoji manastir Cloister u Njujorku, vec je to Muzej srednjevekovne umetnosti, napravljen po modelu francuskih manastira XII veka, 1914. godine. Danas je deo Metropolitan muzeja u Njujorku. Takodje, Martijev Ferari nije zavrsio u moru, kako sekaze u epizodi, vec u Hadson Riveru, a onaj mali, nepregledni put je zapravo (danasnji) West Side Highway, svojevrsna obilaznica oko zapadne strane ostva, pandan FDRu koji se nalazi na drugoj strani. 1985. godine, u vreme kada je ova epizoda pisana, jos nije postojao (osim u planovima, i delovima izgradjenim izmedju 1930-1970.). Sam West Side Hihway je, konacno, zavrsen u ovom obliku tek 2001!
    15.06.2007
    18:29:00 sati
    prozirna senka
    uredi
  • Spock

    Ukupna ocjena 73%

    10, 6, 7, 4

    Ovo mi je jako zanimljiva tema i samim tim sve tri priče s ovom tematikom (uz ovu još "Čovjek koji je otkrio Europu" i "Četvrta karavela"). Istina da je ovdje zbrzan i neuvjeriljiv rasplet, ali ipak je to vrlo zanimljiva ideja. Iznenađuju i braća Cassaro koji za razliku od prethodnih blijedih uradaka ovdje dobivaju vrlo dobru ocjenu. Jedino mi naslovnica nikako ne odgovara priči.
    17.07.2007
    23:51:00 sati
    Spock
    uredi
  • Aco

    Ukupna ocjena 61%

    7, 6, 5, 7

    Ideja o pred-KOlumbovom otkriću AMerike je jedna od najbolje obrađenih u serijalu, ali od svih epizoda koje se time bave, ova je najlošija. Taj koncept minijaturnih vanzemaljaca mi nikako ne odgovara (a očito nije ni Castelliju jer se više ne spominju kako serijal odmiče), baš kao ni završno "uskrsnuće" Martija,Jave i Diane pomoću nekakve magije sa broda.Bezveze. Inače, to da je Kolumbo znao gdje ide, pa templarske karte NOvog svijeta,Izvor mladosti..to su sve odlične ideje ali kao što rekoh, puno bolje obrađene u drugim epizodama poput specijalca Četvrta karavela, pa zatim redovne epizode Vitezovi hrama itd.Cassaro je još jedan u nizu crtača-amatera koji su crtali Martija.Nažalost.

    10.01.2010
    10:57:00 sati
    Aco
    uredi
  • Panon

    Ukupna ocjena 55%

    5, 4, 7, 7

    Slažem se da je ova tema otkrivanja Amerike mnogo bolje odrađena u 'Četvrtoj karaveli' ili 'Čovjek koji je otkrio Europu', jer ovo sa mini-alienima mi nikako ne paše. Pogotovo dizajn njihovih svemirskih brodova, koji, gle slučajnosti, izgledaju baš kao zemaljske uljne lampe. Stvarno svašta.

    16.06.2010
    15:37:00 sati
    Panon
    uredi
  • Opti

    Ukupna ocjena 53%

    9, 4, 3, 5

    Epizoda je bila u redu, barem prvi dio. Ono u sredini kada Martin i crivelli razglabaju o Franku na 50-tak stranica vrlo brzo postaje dosadno. Kraj je UŽASAN, mislim, pazi ovo, tip dotakne brod i Martin, Java i Diana ožive i pojave se u toj špilji .chris i ekipa odmah pucaju na trojku, ali njih ne dotakne niti jedan metak! Kako su uspjeli izbjeći sve te metke... Ma daj...

    Naslovnica prilično ružna, kao i Cassarov crtež, mislim da mi je najbolja stvar u epizodi Frankov kombi s modelom karavele pričvršćenim na portapak :)

    15.10.2010
    16:14:00 sati
    Opti
    uredi
  • supermike

    Ukupna ocjena 55%

    7, 4, 5, 7

    Dobra ideja a scenarij poprilično loš. Razmišljao sam o ovome i prije, kada bi vanzemaljci postojali, stvarno bi mogli biti ili puno veči od nas ili puno manji. Navikli smo da u starim filmovima budu približno naše veličine ili jednostavno zato što smo kao ljudi najsposobniji na našem planetu ali tko zna...

    29.04.2011
    00:54:00 sati
    supermike
    uredi
  • acestroke

    Ukupna ocjena 32%

    2, 2, 4, 8

    Dosadno do smrti.  Ne samo da je crtez ocajan, nego je i prica losa, glupa i naivna.  Slavni otkitelj Amerike Christopher Columbo zasluzuje bolju pricu u Martin Mystere serijalu, ali umjesto neceg zanimljivog i napetog, dobili smo hrpu govana; u neku ruku, to u stvari i godi ovom serijalu, koji u vecini slucajeva nam daje glupe price bez puno napetosti i zanimljivosti.  Los crtez, losa prica - a pogotovo kraj epizode, koji nema veze s vezom, niti ima ikakvog smisla; jedino je naslovnica nekako ok, ali uopste nema veze s ovom pricom.  Ako mi iko moze fino objsasnit koji se kurac u stvari desava s Martijem, Javom i Dianom u onim kolima kad padnu u provaliju, i onda kako se kasnije pojave... ali kad bolje razmislim, nemojte: ako 'genije' Castelli nije to uspio da citaocima fino objasni, onda sigurno niko drugi ne bi trebao ni da pokusa.  Stvarno ocajno; ovakve epizode su upravo ono sto za mene gura ovaj serijal na totalno dno Sergio Bonelli kuce.

    14.12.2011
    17:25:00 sati
    acestroke
    uredi
  • drogsy

    Ukupna ocjena 69%

    8, 7, 6, 6

    Ova priča me je prilično iznenadila s obzirom na skromna očekivanja, zadovoljan sam, čak iako je kraj zbilja malo prenevjerojatan. Šteta jedino što će Castelli kasnije u specijalcu "Četvrta karavela" napisati da je samo Kolumbo preživio ono prvo putovanje u Ameriku, dok je ovdje prikazano da su preživjeli Kolumbo i Ahmed.

    24.12.2011
    21:16:00 sati
    drogsy
    uredi
  • bjelolasica

    Ukupna ocjena 24%

    2, 2, 3, 3

    Pomješao je sve i svašta i dobio je ovo.

    22.06.2012
    09:10:00 sati
    bjelolasica
    uredi
  • Ukupna ocjena 82%

    8, 8, 9, 7

    Zanimljiva prica ali s premalo akcije. Plus za neocekivani kraj s izvanzemaljcima, ali ostalo je puno toga nedoreceno. Tko je napravio mapu s Quiverinom lokacijom? Odakle onim mornarima ta mapa? Tko je napisao legendu o sedam brodova?

    Naslovnica je dobra ali nema puno veze s pricom!

    13.01.2013
    18:55:00 sati
    nathan.never
    uredi
  • marko15532

    Ukupna ocjena 38%

    2, 2, 6, 8

    Priča dobro tekla ali veliko razočarenje na kraju. Najslabije mi je to što je Misterijin opstanak i celokupna budućnost rezultat glupe slučajnosti. Ako Martijev život treba zaista da se dovede u pitanje, kao čitaocu mi je to prihvatljivo samo u kontekstu centralne misterije epizode. Ovde se, naprotiv, ispostavlja da Marti nastavlja da živi zato što ga se neki tip podsvesno plašio. Daj bar neki misteriozni talas.

     

    Drugo, kako su mali vanzemaljci pištoljem slučajno ostavili iskru života na zemlji? Želim posebnu epizodu na tu temu!

     

    Treće, kraj je izveštačen, ne bi li se nekako milion stvari simultano objasnilo, a objašnjenje je naravno taj stari deus ex machina - svemirski brod! Doduše, prvi put je mali.

     

    Četvrto - fina naučnikova kći se ispostavlja kao okrutna prostitutka suptilnim dejstvom samog naučnika, koji onda živi, i finansira svoj revizionistički istorijski rad, od plodova njene noćne samotrgovine?  Opet, želim da znam više. Čini mi se da epizoda nije dovoljno stranica posvetila naučnikovom karakteru. To bi mogla biti interesantna sociološka studija.

     

    Šteta - počelo je lepo. Kasteliju se očigledno odjednom žurilo negde. Ovo nije on.

    25.01.2013
    00:46:00 sati
    marko15532
    uredi
  • hrvoje23

    Ukupna ocjena 77%

    8, 7, 8, 8

    Iako je puno toga nabacano i izmješano, dobili smo solidno djelce za pospano poslijepodne.

    27.06.2013
    17:07:00 sati
    hrvoje23
    uredi
  • grofica Varga

    Ukupna ocjena 81%

    9, 8, 7, 9

    Neiscrpna tema za inspiraciju - jel Kolumbo slučajno otkrio Ameriku ili je znao dobro gdje ide? To mi je skroz zanimljivo pitanje i masu puta sam razmišljala o tome. Puno prije nego li je Europa ušla u mračni srednji vijek pretpostavljao da je zemlja okrugla.  U mojoj knjizi iz geodezije piše nešto o pokusu s obeliskom u Aleksandriji i bunaru iz Siene po kojemu je Eratosten zaključio da je zemlja okrugla. Tako da se uopće ne bi čudila da se jedan dan dođe do saznanja kako je hrpa pustolovnih ljudi i istraživača pokušala oploviti tu "kuglu" prije Kolumba, i da su crtali karte, mjerili, upisivali, računali itd. Samo eto, nakon tih nekih prije Kolumba nije slijedio genocid nad nacijama polovine zemaljske kugle pa ćemo reći da je Kolumbo bio prvi :)

    Ali da se vratim na strip, uz Kolumba i vječito pitanje jel uistinu razdjevičio Ameriku još je tu i priča o 7 zlatnih gradova, također neiscrpan izvor inspiracije. Castelli je uklopio dvije skroz interesantne teme tako da sam ovo pročitala od gušta.

    02.07.2013
    16:12:00 sati
    grofica Varga
    uredi
  • Ukupna ocjena 61%

    8, 4, 7, 4

    Sama ideja je vrlo dobra i priča vuče na čitanje sve nekdje do polovine kada se otkrije, da je djevojka kojoj Marti pomaže negativac. Od tuda dalje sve kreče nizbrdo. Puno je teksta i na trenutke i zamorno. Priča je imala potenciala ali nije dobro sprovedena. Naslovnica uopšte nema veze sa pričom.

    28.10.2013
    20:24:00 sati
    tekumze
    uredi
  • Stripmen

    Ukupna ocjena 69%

    7, 7, 7, 6

    Dobra epizoda o besmrtnom Kolumbu.

    04.10.2014
    10:49:00 sati
    Stripmen
    uredi
  • Dwayne_Looney

    Ukupna ocjena 40%

    3, 2, 6, 7

    Dosadno, komplicirano i sa lošim završetkom. "Ne drži vodu" jednostavno

    13.12.2016
    16:58:00 sati
    Dwayne_Looney
    uredi
  • Hercule Poirot

    Ukupna ocjena 75%

    9, 6, 9, 3

    Na trenutke naporno, ali više intrigantno nego dosadno.

    11.07.2019
    17:23:00 sati
    Hercule Poirot
    uredi
  • Korg

    Ukupna ocjena 61%

    8, 4, 6, 7

    Dobra ideja, ali na kraju slaba realizacija. Priča je dobro tekla, ali mi se kraj nije dopao. Marty i ekipa preživljavaju pad i teleportiraju se u Quiviru. Da ne bi. Moralo se naći bolje rješenje. 

    16.10.2019
    16:02:00 sati
    Korg
    uredi
  • karuro

    Ukupna ocjena 68%

    8, 5, 7, 8

    Dobro pocinje prica, ali nekako je zbrzana na kraju. I ono teleportiranje martina i ekipe iz skrsenog auto u vodi je smijalica.

    17.01.2021
    14:37:00 sati
    karuro
    uredi
  • Deki86

    Ukupna ocjena 76%

    9, 6, 8, 7

    Evo slučajnosti da baš pročitam ovaj strip 12. listpoada, na dan kad se održava parada u New Yorku povodom glasovite Kolumbove greške (otkrivanja Amerike). Cijeli strip mi je bio dobar, u klasičnom Martijevskom tonu. Jedino me kraj malo zasmetao. Objašnjenje kako je Marti preživio je u redu, ali moglo je to bolje.

    12.10.2021
    20:11:00 sati
    Deki86
    uredi
  • tex2

    Ukupna ocjena 70%

    8, 7, 6, 7

    Priča mi se svidjela, osim kraja, ali zna tako biti lošbjikav kraj, ne samo kod Martija. Šteta, ali svejedno visoke ocjene! Crtež svakako najlošiji dio!

    13.11.2021
    15:34:00 sati
    tex2
    uredi

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Prerijski vjetar
    Kod: ZG PRIDA 2
    Ocjena: 82%
    Vrijeme: 7.12.2021. 0:46:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 6
    Broj pogleda: 647
  • Bilo jednom...
    Kod: KP LIB 27
    Ocjena: 81%
    Vrijeme: 5.12.2021. 0:10:00
    Autor: Spock
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 1107
  • Izdaja mrtvaca
    Kod: KM ZS 426
    Ocjena: 78%
    Vrijeme: 3.12.2021. 0:09:00
    Autor: Hercule Poirot
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 1152
  • Čovjek iz Baltimorea
    Kod: TX LIB 62
    Ocjena: 82%
    Vrijeme: 1.12.2021. 1:21:00
    Autor: tex2
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 1097
  • Velika iluzija
    Kod: MM LIB 86
    Ocjena: 76%
    Vrijeme: 29.11.2021. 0:48:00
    Autor: drogsy
    Broj komentara: 7
    Broj pogleda: 1168

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Žrtve i krvnici
    Kod: NN LIB 71c
    Ocjena: 96%
    Vrijeme: 9.11.2021. 0:20:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 2426
  • Crne suze
    Kod: ZG LU 321
    Ocjena: 34%
    Vrijeme: 3.11.2021. 0:10:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 11
    Broj pogleda: 2323
  • Povratak u kuću strave
    Kod: ZG LUSP 41
    Ocjena: 36%
    Vrijeme: 12.10.2021. 1:13:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 2285
  • Oči sudbine
    Kod: ZG PRIDA 1
    Ocjena: 80%
    Vrijeme: 2.10.2021. 8:38:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 10
    Broj pogleda: 2039
  • Vigilanti
    Kod: ZG LU 316/317
    Ocjena: 41%
    Vrijeme: 28.10.2021. 0:17:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 8
    Broj pogleda: 2039

Aukcije

Forum