Elektronski virus

Martin Mystere

MM LMS 78/79 | 108 str.

Jednog dana tijekom rutinskog isprobavanja novog programa Martinovo računalo biva zaraženo virusom, a ubrzo svijet počinje drhtati zbog ucjene globalnog karaktera. Sasvim slučajno, istražujući nestanak redovitih pošiljaka adresiranih na Djeda Mraza naš dragi Martin biva teleportiran, ni manje ni više, u Djedovu naseobinu na Sjeverni pol!

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 79%

Priča 9

Scenarij 8

Crtež 7

Naslovnica 7

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 75%

P*7

S*7

C*7

N*7

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Santa Claus 9000
    MM LIB 51
  • Elektronski virus
    MM LMS 78
  • Santa klaus 9000
    MM LMS 79

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • La macchina invincibile
    MM SR 80
  • Santa Claus 9000
    MM SR 81

ZANIMLJIVOSTI

  • Naslov druge epizode «Santa Claus 9000» dolazi od računala HAL 9000 iz «Odiseje u svemiru 2001»
  • Glavni negativac u priči zove se Roy Conrad – možemo primijetiti određenu sličnost sa crtačem ove epizode Corrado Roi
  • Isto tako, ovo je Roijev prvijenac na MM, druga i posljednja epizoda je MM #86/87/88 «Kamen mudrosti»
  • Castellijeva prva prigodna božićna priča, a sjetit će se i Božića u priči MM #91/92 «Božićna priča», #101/102/103 «Tragični Božić» (naravno, sve je to uredno recenzirano od moje malenkosti), te slijede orig. neobjavljeni MM #117 «L’invenzione del secolo» iliti «Izum stoljeća», pa Vannini MM #05/06 «Ulica Baker»
  • Martinovo računalo je Macintosh Plus, opremljen sa hard diskom od 40MB i pisačem Image Writer 2 tvrtke Apple (što je u to vrijeme bio prestiž)
  • « A wonderful thing happened... Your computer is alive! And has got a virus!» - tipična poruka koju ispisuje virus kad inficira računalo te je to uporabio i Castelli
  • Pisac Steven sa računalom marke IBM mogao bi biti Stephen King?!
  • Str. 9., pismo glasi: «Dragi Deda Mraze, želim mašinu koja sama piše scenario». Potpis: Alfie (dobri naš sarkastični Alfredo)
  • Str. 15, dobri Djedo jede pseću hranu iz konzerve?; vidimo natpis «Dog» te u drugoj vinjeti «Alfy» (opet sarkastični Alfredo)
  • Str. 23, Roy uništava labos te priča o horrorcu Davida Cronenberga «The Fly» iliti «Muha» sa Jeffom Goldblumom u glavnoj ulozi; naime tu se koristila tehnologija teleportacije koja je rezultirala sa pogubnim efektima za ljudskost zamorca (njegova DNA biva kombinirana sa DNA muhe)
  • Castelli nam pruža uvid u neke mitske ličnosti kao: porijeklo Svetog Nikole, o Samuelu Clausu, Adi Lovelace po kojoj je nazvan programski jezik ADA 1979., Charlesu Babbageu i njegovoj «Analitičkoj mašini» (Analytical Engine)
  • Prema Castelliju računalo bi moglo dovesti do mentalne lijenosti
  • Str. 49., imamo priložene ilustracije Djeda Mraza umjetnika Thomasa Nasta iz časopisa «Harper’s Weekly»
  • 1822. Clement Clarke Moore, napisao je poemu «Noć prije Božića» iliti originalno «A Visit From St. Nicholas, a/k/a ’Twas The night before Christmas» gdje opisuje moderni koncept Božića kakvog ga i dandanas slave Amerikanci
  • Str. 74., ironija sudbine u obliku helikoptera s imenom Rudolph
  • 1987. godine, brzošireći worm «Christmas Tree Worm« (500.000 aplikacija/h) napao je sveučilišnu mrežu te naposljetku i IBM računalnu mrežu

Kao i uvijek, dobri stari stric Alfredo Castelli uspijeva iskombinirati naizgled dvije nespojive stvari za koje nikome na pada na pamet da ih iskoristi u svome scenariju. A to su porijeklo Djeda Mraza te božićnih legendi i pohlepni hackeri koji pokušavaju uzdrmati svijet pred blagdane malicioznim virusima. Na 108 stranica čiste zabave kroničar lažne predaje zvani Alfie i majstor užasa iz drugih krugova zvan Roi prikazati će nam jednu tehnološku bajku koja pokušava pomiriti dva suprotiva elementa, a to je onaj tradicionalni poput blagdanskog mira i veselja te moderna informacijska tehnologija koja je bila glavna prekretnica ulaska čovječanstva u postindustrijsko društvo. Informacijska tehnologija najvažnija je komponenta procesa globalizacija, barem po meni, jer je omogućila povezanost ljudi na globalnoj razini. A sad, koliko nam ta tehnologija može pomoći na trnovitom putu do blagostanja čovječanstva, toliko nam može i odmoći u postojanju naše ljudskosti i dostojanstva. Jer mnogi upravo to rabe u pogrešne svrhe te zloupotrebljavaju sredstvo napretka, primjerice stvaranjem malicioznih virusa, crva, trojanaca i ostalih virusoidih oblika. Koju je samo nevjerojatnu strku napravio ovogodišnji «I love you» virus.

Budući da je ovo jednim dijelom i priča o legendi Djeda Mraza (Djedu Božičnjaku ili Božić Bati, Santa Klausu, ili druga alternativa o dobrotvoru Sv. Nikoli). Božić je prvobitno bio religijsko otajstvo i njegova svrha i namjena je bilo slavljenje rođenja Gopodina Našega Isusa Krista. Kako je bilo navedeno i u samom stripu, pompa oko Djeda Mraza i Sv. Nikole novijeg je datuma i za širenje legende o Djeda Mrazu zaslužni su nadareni pisci, mediji te marketinški stručnjaci. Ovi posljednji su ponajviše krivi za tekući trend komercijalizacije Božića. Castelli nam je u kratkim crtama ispričao svoju verziju mita o Djeda Mrazu. Tu je upleten Charles Babbage koji je prvi opisao preteču računala početkom 19. st. i nazvao je svojom «Analitičkom mašinom». Doduše, on je već napravio prototipove svoje «Diferencijalne mašine», no ova analitička ostala je samo na nacrtu. Dalje, Castelli tvrdi da Babbage nije mogao naći financijera za svoj ogroman projekt i tu je onda uskočio Samuel Claus, «fiktivni» lik na temelju čijeg života je Charles Dickens napisao roman «David Copperfield». Siroče koje je imalo mnogo potencijala, tj. Samuel Claus, poslije nakon bogate udaje udružilo je svoje financijske mogućnosti sa inventivnim dostignućima Charlesa Babbagea i tako je nastalo Djedovo društvo sa vilenjacima koje ispunjava Božićne želje. Naravno, protagonista ove epizode nije onaj originalni Claus, već njegov čukununuk. Isto tako, s ovom dvojicom radila je i Ada Lovelace (stvarno ne znam gdje su izvukli prezime King??) koja je bila kao prva (ženska!) programerka u povijesti, a njoj u čast programski jezik ADA po njoj je dobio ime. Ada je bila prva zakonita kćer pjesnika Lorda Bayrona. Sve te okolnosti i cjelokupno nasljeđe koje su Mrazu nametnuli ljudi, rezultiralo je 1898. godine bazom na ničijoj zemlji između Kanade i Aljaske koja je sačinjena od proizvođača igračaka odjevenih u odijela patuljaka na čelu sa debeljuškastim bradonjom (naravno u stripu).

Djedo Mraz i MM u ugodnom razgovoru glede Martinove pogrešne izreke «Sto mu gromova»

I sad budući da je cijela ta informatička revolucija započela jedno stoljeće prije, djelatnici Djeda Mraza su stoljeće u prednosti. Pa tako oni već sad uvode tehnologiju teleportacije u poštanske urede, koja je btw. najzastupljenija u SF-u tipa Star Trek (Beam me up Scotty!;)), a mi smo još daleko od svega toga. Pitanje da li je moguće prenošenje materije s jednog mjesta na drugo, i to sa jednakom molekularnom strukturom izvora i naravno odredišta. Što se tiče prenošenja mentalnog prtljaga s jednog na drugo mjesto, odnosno telepatije, Castelli nam je to prikazao u više navrata (primerice MM #32-34 «Scanners»). No pitanje teleportacije ovdje je spomenuto samo kao sredstvo do kojeg je jednostoljetna prednost ispred ostale tehnologije mogla dovesti.

Ovo je ipak Božićna epizoda i takva je atmosfera pa u krugu mnogih dobrih ljudi imamo samo jednu crnu ovcu u Mrazovom stožeru, bivšeg patuljka Roya Conrada koji je htio zaraditi iskorištavajući naprednu tehnologiju Djeda Mraza. Staromodni motivi, ucjena i pohlepa opet su pokretači radnje, a kako već svi znamo, sve Božićne priče završavaju sretno. Sjetimo se samo «A Christmas Carol» i Scroogea ili ostalih Božićnih klasika. Roy je očito poludio od tolike moći koju je imao, a nije bio zadovoljen načinom kako ju je utrošio. Stoga ga stiže poetska pravda kojom nam se poručuje: «Don’t mess with Santa or else!»

Martinovi čitatelji u ovom broju mogli su pobliže upoznati njegovog računalnog ljubimca Maca te Martin tu dobiva još jednu dimenziju, a to je moderan čovjek koji savršeno poznaje drevne tajne i narode, a ne libi se ni uhvatiti ukoštac sa modernim čudom poput računala. Moramo ipak imati na umu da je to 1988. godina kad pojam kućno računalo nije bilo poznato svakome, a računala su imala samo sveučilišta ili velike tvrtke ili pak imućni pojedinci. Mislim da su to i glavne karakteristike našeg scenariste Castellija koji je još jednom pokazao svoj široki opus znanja. Ideja virusa u to vrijeme nije bila tako općepoznata kao danas kad je svakodnevica dobiti na mail oko 50-tak virusa dnevna plus trostruko više spam poruka. Ono je bilo vrijeme kad su se napravili prvi pravi virusi – ’86. virus «Brain», a 1987. «IBM Christmas Worm» koji je zahvatio oko 500000 aplikacija/h u mreži koji je na ekranu je ispisivao božićno drvce i slao kopiju sebe svim računalima čije je adrese našao u .log datoteci zaraženog računala. Stoga sumnjam da je dobri stari stric Castelli došao do ideje kombiniranja virusa i Božića upravo od gorespomenutog božićnog virusa, naravno pridodavši mu mnogo ozbiljnije i pogubnije posljedice za računalo.

Analitički stroj Charlesa Babbagea izrađen tek nakon njegove smrti

Ima neke dragosti u tome što je Castelli ipak na lijep način uspio spojiti tradicionalni duh i prokletstva moderne tehnologije. Svega je par likova koje već poznajemo otprije, a još je malo dodatno opisano i Martinovo računalo i par natuknica ima o tome što sve jedno računalo tipa Macintosh može (sa svojih 40MB HD prostora i pisačem te 5.25’’ velikim disketama). Avantura je prigodna, božićna, a spada u rang odličnih te napose inventivnih epizoda. Priča lagano klizi te stotinjak stranica prođe u trenu. Prisutna je i stanovita dokumentiranost i argumetiranost događaja i stavova koje Castelli iznosi kroz dijaloge Djeda Mraza. Originalne ilustracije Mraza iz časopisa «Harper’s Weekley», ilustracije Babbageove analitičke mašine koju je Roi također prikazao sa manijakalnom intrigantnošću (čak se vidi koja tvrtka je proizvela koji dio mašine), zatim egzaktna poduprtost godinama i involviranje stvarnih osoba u ovu fiktivnu priču. Originalna izvedba na temelju Babbageovih nacrta koju možemo vidjeti na slici gore napravljena je tek posthumno (on je btw. umro 1871.). No u stripu Castelli priča da je Babbage ipak našao financijere i 1895. godine njegov financijer Samuel Claus dovršio je svoju gigantsku analitičku mašinu druge generacije koja je većim dijelom pokretana parom (vidi slika dolje)! Malo trivie; po Charlesu Babbageu nazvan je krater blizu sjevernog pola na Mjesecu, a kad je umro na ispraćaju su ga pratila samo jedna kola. Znači, istina je, slava se uživa tek posthumno...

Babbageova analitička mašina druge generacija u interpretaciji by Roi

Roi je to jedno vrijeme švrljao kao crtač u MM staffu (točnije 2 epizode), ali svima nam je jasno da je ipak najbolji na Dylanu Dogu gdje se njegov crtež uvelike stapa sa pozadinom i atmosferom priče. Mada je i ovdje dobar. Naslovnice te posebno naslovi su vrlo dobri. Npr. «Elektronski virus» jer u to doba nisu svi znali da računalni virusi nisu istog tipa kao i oni pravi, biološki, što nam i sam Martin napominje u stripu. «Santa Claus 9000» očito ukazuje na Castellijevu filmofilsku pozadinu i mogućnost prepoznavanja simbola SF klasika. Uglavnom, priča će mi ostati u lijepom sjećanju, a iskoristit ću ovu priliku da zaželim Sretan Božić i neka vam Djedo Mraz (ili kako ga već zovete u vašem kraju) ispuni sve vaše blagdanske želje!

Inače, u Finskoj stvarno postoji prava adresa Djeda Mraza kamo odlaze sve čestitke upućene na njegovo ime. Ona glasi: Santa Claus, 9630 Arctic Circle, Laponia, Finland. Ove godine, Jutarnji List u RH je presreo jedan dio tih čestitaka i ispunio želje spomenutoj djeci. Lijepa gesta, svaka čast! Mediji su čak napomenuli kako su želje hrvatske djece bile prilično skromne. Ah eto, nadam se da je i uistinu tako jer skromnost spada u vrline! Djed Mraz znači uistinu postoji... Slap in the face skepticima, što sam vam ja govorio?!

«Oh, oh, oh! Znam da je teško povjerovati, ali ja sam zaista Djeda Mraz. Onaj kome sva djeca svijet pišu pisma, onaj koji dobrim mališanima donosi poklone... I nikada nismo koristili irvase niti leteće sanjke. Doduše, jesmo dok nisu izmišljeni avioni i helikopteri, ali to je bilo prije mnogo godina...»



Naprijed

MM LIB 49 Čudo od djeteta

MM LMS 79/81 Potopljena piramida

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • prozirna senka

    Ukupna ocjena 89%

    9, 9, 9, 8

    Santa Klaus 9000 spada u red boljih epizoda s kraja osamdesetih. Naime, posle talasa fenomenalnih prica MMa iz 82, 83 pa i 84, osetio se prvi pad u kvalitetu. Ipak, ovo je jedna od desetak epizoda koje su kod nas objavljivane pred samrt dnevnikovu, a koje su svakako odrzale kvalitet serijala. Sama epizoda je vise nego interesantna. Ovde upoznajemo Martijevu strast prema kompjuterima a i to kroz Dijanino propovedanje:) Takodje, po prvi put sam se susreo u ovoj epizodi sa Bebidzovom Analitickom masinom, za koju sam mislio da je cista Kastelijeva izmisljiotina (ipak je ovo strip, zar ne), a onda sam vec sledece godine upisao srednju skolu i... U svakom slucaju, sjajna epizoda sa istorijskom podlogom. S obzirom da je meni Roi omiljeni crtac, eto 9. Naslovne strane nisu bas nesto.
    03.01.2005
    16:51:00 sati
    prozirna senka
    uredi
  • Aco

    Ukupna ocjena 88%

    10, 9, 8, 7

    Odlična epizoda,idealna za čitanje za vrijeme Božićno-novogodišnjih praznika.Castelli se stvarno potrudio,svaka mu čast.Baš mi je super (fiktivna,naravno)priča o o tome kako je nastalo carstvo Deda Mraza,o Sv.Nikoli a dobri su i crteži Djeda Božićnjaka iz 1822.Zakon je što su u priču navedene i neke povijesne ličnosti što samo još više pridonosi kvaliteti i ukupnom dojmu.Objašnjenje o tome kako sva pisma stižu na sjeverni pol je sasvim OK a i analitička mašina je vrlo zanimljiva za što velike zusluge ima i crtač koji je tu obavio sjajan posao ali šteta što nema nekog detaljnijeg objašnjenja o tome kako ona zapravo radi.Roi je odličan crtač,ali nije on za ovako laganu i poprilično veselu epizodu gdje nema krvi u potocima i odsječenih dijelova tijela.Osobno nikad nisam pisao Djedu Mrazu,ali kao klinac sam ga obožavao i grlio 100 na sat kad god je došao u školu.Bravo i za Deecaya na odličnoj recenziji.
    12.01.2005
    23:40:00 sati
    Aco
    uredi
  • Ukupna ocjena 52%

    5, 5, 5, 7

    Ideja je lucidna, čak možda i prelucidna. Djed Mraz i informatika. Pa, nije mi baš prezanimljiva epizoda. Ajde, ima opet povijesna lekcija i to je jako dobra strana MM, svašta se može saznati. U ono vrijeme, Marti je imao valjda super super kompjuter, no danas čak i ja imam veći HD od stričeka Martija (koji ne može staviti na svoj hard čak ni jedan film hehe).
    17.01.2005
    19:14:00 sati
    stinky
    uredi
  • kiky

    Ukupna ocjena 88%

    9, 9, 9, 7

    Cjelokupni dojam o ovoj epizodi mogao bih sažeti u samo jednu jedinu riječ; dražesno! Castelli sjajno isprepliće povijesne činjenice sa svojom maštom te stvara izrazito dopadljivu pričicu čiju dražesnost dodatno potencira izbor crtača ove epizode, Corrada Roia.
    01.08.2006
    21:55:00 sati
    kiky
    uredi
  • Spock

    Ukupna ocjena 83%

    9, 6, 10, 8

    Dosta zanimljivosti, smiješnih s današnjeg gledišta (npr. komp. sa 40 Mb), koje daju poseban draž. Jako mi je zanimljiva i ta analitička mašina. Jedino što se pretjeralo s teleportiranjem, za koje je uopće upitno dali je moguće s aspekta današnje znanosti, pa je još nevjerovatnije da bi znanost do toga za kojih pedesetak godina došla. Posebna je priča s teleportiranjem ljudi. Za nešto teleportirati treba to rastaviti, znači i imati dovoljno jak kompjuter da zapamti kako to sastaviti. Za pohranivanje ljudskog obrasca je, sa današnjom tehnologijom, potrebno toliko hard diskova da kada bi ih naslagali jedan na drugi, taj bi se stupić protegao preko trećine puta do središta galaksije – to jest oko 10 000 svjetlosnih godina, a to je samo mali dio problema. Nisam znao da Roi može biti dobar i kad nije mračan. Stvarno je majstor.
    10.11.2007
    22:52:00 sati
    Spock
    uredi
  • supermike

    Ukupna ocjena 60%

    7, 4, 7, 6

    Ovo je jedan od onih brojeva koje stvarno ne mogu smislit. Početak sa virusom je sasvim dobar ali poslije je katastrofa. Preglupa mi je ova priča i stvarno mrvicu prenaivna.

    24.06.2011
    15:11:00 sati
    supermike
    uredi
  • drogsy

    Ukupna ocjena 77%

    8, 7, 8, 8

    Zabavna i zanimljiva epizodica s, kao i uvijek, nevjerojatnom idejom i solidnom sprovedbom, mada malo kratka. Roi se sasvim solidno snašao u MM-u, iako je njegov stil prikladniji za DD-a. Thumb up.

    25.02.2012
    16:50:00 sati
    drogsy
    uredi
  • bjelolasica

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Ajde za ovo vrijeme baš savršena.

    10.01.2013
    21:18:00 sati
    bjelolasica
    uredi
  • grofica Varga

    Ukupna ocjena 79%

    8, 8, 7, 10

    Drage su mi ovakve epizode gdje se Marti ne bavi nekim "teškim" zagonetkama tipa Atlantida, NLO i slično nego se uhvati nekih simpatičnih trivijalnih stvari poput Djeda Mraza ili ona ranija epizoda koja se bavi čovjekom koji izmišlja viceve. Roia jako volim ali mi nikako ne sjeda u ovoj epizodi. Duh epizode je simpatičan i unatoč svim nevoljama pozitivan a njegov crtež mi je previše depra za tako nešto.

    10.07.2013
    14:26:00 sati
    grofica Varga
    uredi
  • Opti

    Ukupna ocjena 59%

    6, 7, 4, 8

    Simpatično... Valjda.

    04.08.2013
    11:55:00 sati
    Opti
    uredi
  • Jozzinelli

    Ukupna ocjena 91%

    9, 9, 9, 10

    Ok, priča ne spada baš u vrh Martija Misterije, ali, zbog teme, Deda Mraza, prazničnog raspoloženja, a i zbog dosta informacija, koje nam u vreme kad smo prvi put čitali nisu bile baš poznate, onda nek idu i ocene naviše. Jeste da je Roi bolji u horror pričama, ali ima i taj pomalo "dokumentarni" crtež koji dočarava prepričavanje događaja iz XIX veka. Uzgred, recenzent se pita otkud Ada King, a evo, na internetu i stoji da joj je pravo ime Augusta Ada King, Countess of Lovelace, zbog čega je ostala poznatija kao Ada Lovelace. Inače, rođena 10. decembra, pa joj je Google posvetio bio "google doodle" na taj dan 2012. godine.Još jedna zanimljivost, koja je pomenuta u stripu, a koju je recenzent propustio da pomene (pored obilja drugih informacija), je pismo male Virdžinije O'Henlon (Virginia O'Hanlon) uredništvu novina "The Sun"(New York) u kome je pitala postoji li Deda Mraz. Njeno pismo je objavljeno 21. septembra 1897. uz odgovor koji joj je napisao jedan od novinskih urednika Francis Pharcellus Church, a koji je postao "klasično delo američke književnosti" - Yes, Virginia, there is a Santa Claus. Sretna svima Nova godina !

    31.12.2013
    03:15:00 sati
    Jozzinelli
    uredi
  • hrvoje23

    Ukupna ocjena 84%

    10, 6, 9, 9

    Priča koju sam imao kao mali u LMS izdanju. Sjećam se da je tata volio povremeno pročitati i Martija, uz naravno Alana i Teksa. Ovu sam priču pročitao baš na sam Božić. Prvi dio priče možda i jedan od najboljih dosad u MM-u, a onda se sve lagano, pa i previše razvodnjava. Roi jako dobar, pa i odličan.

    06.01.2014
    12:18:00 sati
    hrvoje23
    uredi
  • Ukupna ocjena 64%

    6, 6, 7, 7

    14.07.2014
    21:29:00 sati
    tekumze
    uredi
  • Stripmen

    Ukupna ocjena 77%

    8, 8, 7, 8

    Dobra i zabavna epizoda.

    04.10.2014
    11:25:00 sati
    Stripmen
    uredi
  • Dwayne_Looney

    Ukupna ocjena 74%

    8, 7, 7, 8

    Simpatična epizoda u kojoj je Castelli kroz ove dvije naizgled, citiram Deeja, nespojive stvari odlično povezao činjenice i fikciju. Neću mu zamjeriti Martyjevu teleportaciju (inače vjerujem da se čovjek NIKAD neće moći teleportirati) dok je ono kako pisma "presele" na adresu Djeda Božićnjaka čak vrlo dobro rješenje za epizodu. Inače, Castelli je kasnije imao običaj za Božić pisati priče u tom duhu što mi se jako dopada. Crtež solidan.

    07.06.2017
    20:56:00 sati
    Dwayne_Looney
    uredi
  • Hercule Poirot

    Ukupna ocjena 44%

    4, 3, 6, 5

    Prilično neobična epizoda, ali nekako mi nije sjela. Simpatično, ali ništa više od toga, a svi znamo kakvi su klubovi u svijetu sporta koji se mogu okarakterizirati simpatičnošću. Valjda je slična stvar i u svijetu stripa.

    12.07.2019
    11:32:00 sati
    Hercule Poirot
    uredi

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Žrtve i krvnici
    Kod: NN LIB 71c
    Ocjena: 96%
    Vrijeme: 9.11.2021. 0:20:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 2260
  • Crne suze
    Kod: ZG LU 321
    Ocjena: 34%
    Vrijeme: 3.11.2021. 0:10:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 11
    Broj pogleda: 2234
  • Povratak u kuću strave
    Kod: ZG LUSP 41
    Ocjena: 36%
    Vrijeme: 12.10.2021. 1:13:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 2233
  • Vigilanti
    Kod: ZG LU 316/317
    Ocjena: 41%
    Vrijeme: 28.10.2021. 0:17:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 8
    Broj pogleda: 1991
  • Oči sudbine
    Kod: ZG PRIDA 1
    Ocjena: 80%
    Vrijeme: 2.10.2021. 8:38:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 10
    Broj pogleda: 1989

Aukcije

Forum