Sekta asasina

Martin Mystere

MM LMS 86/88 | 189 str.

Vrijeme je poravnanja planeta... Val orijentalnih ubojstva zapljusnuo je gradove... Iz laboratorije ludog Toma Roostera proizašla je ubojita videokazeta koja će biti oruđe osvete jednog manijaka i njegove želje da uništi svijet. Potraga za gralom je na prekretnici. Martin će uz sve ove nedaće morati riješiti i problem spašavanja svoje drage Dijane koja ima samo nekoliko dana prije nego ubojiti otrov vođe asasina Hasana Sabaha počne djelovati.

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 81%

Priča 8

Scenarij 8

Crtež 8

Naslovnica 9

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 81%

P*8

S*7

C*8

N*7

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Tajna Templara
    MM LIB 56
  • Smrt na video traci
    MM LMS 86
  • Kamen mudrosti
    MM LMS 87
  • Kristoferovo srce
    MM LMS 88

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • La setta degli assasini
    MM SR 88
  • Il segreto dei templari
    MM SR 89
  • Il cuore di Cristopher
    MM SR 90

ZANIMLJIVOSTI

  • Tajne templara: MM LIB 1 "Tajna Svetoga Nikole", MM LMS 92/94 "Roncisvalle", MM SD 6 "Deset godina poslije", MM SD 8 "Trinaesti znak", MM SA SP#2 "Četvrta karavela", MM SA/LU #46-48 "Posljednja karavela"
  • Crni kamen odnosno Kamen mudrosti kojeg Martin pronalazi dio je originalnog heksagona kojeg su Kundingasi donijeli na Zemlju; drugi kamenovi: u ovom broju spominje se i Kamen iz Ćabe, kamen/jabuka iz SA MM #48/50 "Newyorške priče", kamen/kristal iz MNO LMS #957/960 "Khartoum", dekaheptaedar iz SA MM #51 "Putevi sudbine", dekaheptaedar kao anomalija klase A u tal. MMEX #25 "Generazioni"
  • Sveti Gralovi spominju se u LMS MM #63/65 "Agharti", LMS MM #86/88 "Sekta asasina", LMS MM #101/103 "Čovjek zvan Mojsije", MM #133/134 "Nea Heliopolis", MM RB #7 "Volto Santo"
  • Uz Castellija navedeno je još jedno tajanstveno ime Elio Ottonello te da je prema njegovoj ideji rađena ova epizoda, kao i MM SD #4/5 "Otok vjetra", MM LMS #79/80/81 "Pjesma sirena", MM 52/53 "Usijana olupina" i LMS MM #101/103 "Čovjek zvan Mojsije". Tko je taj čovjek???
  • Samostan Citeaux (Site) osnovan je 1098. godine od Saint Roberta of Molesme, koji je postao prvi opat, pod Pravilnikom Svetog Benedikta. Sveti Bernard od Clairvauxa (Fontaines, kraj Dijona, 1090. – 21. kolovoza 1153. u Clairvauxu), redovnik samostana Citeaux, napustio ga da bi osnovao samostan Clairvaux 1115. godine, gdje je postao prvi opat. Njegov značaj u redu Cistercita i šire od neizmjernog je značaja, i najvjerojatnije je najpoznatija osoba u redu Cistercita; u Italiji Sv. Bernard je poznat i kao Bernardo di Chiaravalle (grupa cistercita koja je došla iz samostana Citeaux i osnovala kraj Milana samostan 22. siječnja 1135. godine koji je bio usko povezan sa Sv. Bernardom i Citeauxom). Roi je dao Bernardu izgled Seana Conneryja kad je glumio redovnika detektiva u filmu "U ime ruže" iz 1986.
  • Vitez templar Ugo de Payns (1070. – 1136.) jedan je od devetorice osnivača reda templara i prvi je Veliki meštar. Nakon smrti u Palestini zamjenjuje ga meštar Robert de Creon. Ugovo ime se mijenjalo ovisno o zemlji koja je prisvojila koji naziv - Hugues de Payens, Ugo da Paynes. (Činjenica iz MM univerzuma – Ugo je također 1128. bio vođa prve ekspedicije templara na tlo Amerike. 1132. godine Ugo de Paynes se vraća bratu Bernardu i Armandu da bi izvijestio o problemima u MM LU #46, SA #47/48 "Posljednja karavela")
  • #86 - str. 44. 2. vinjeta; moguća greška u prijevodu – Bernard pita viteza Paynesa: "Znaš li da je kralj Mida bio vitez de Pejns?", treba "Znaš li tko je bio kralj Mida, viteže de Paynes?"
  • Str. 49., Castelli veli da je red templara je osnovao San Bernardo di Chiaravalle 1119. godine, što je parcijalno točno jer je Bernard poslao Paynesa i devetoricu vitezova u Jeruzalem i iste godine Paynes predlaže osnivanje Vitezova salamonovog hrama pred Baldwinom (transkripcija imena ovog vladara drugačija je u različitih prevoditelja – Baudouin - Marinić, Baldovino - dnevnik, SD) II., a tek 10 godina kasnije (potaknut Ugovim djelima zaštite hodočasnika Kristovog groba) 1128. 14. siječnja Koncil u Troyesu priznao je Templare kao red svetih ratnika monaha. Prema Koncilu kasnije poznati Vitezovi templari prvobitno su bili nazvani "paupers commilitones Christi Templique Solomonici " odnosno " siromašni vitezovi Krista i hrama Solomonovog" (već u studenom 1128. templari stižu na tlo Amerike)
  • 1055. Turci Seldžuci pod vodstvom Toğril Beyaosvojili Bagdad; bitka kod Dandanagana (Dandanaqan) se odigrala 1039. (ne 1055. g. kako to piše u stripu), naime zbog njih je bizantski car Aleksije I. na Koncilu u Clermontu potražio pomoć od pape Urbana II. i kršćana. Tako je započeo Prvi križarski rat (1095. - 1099.). Pošto su selđučke države više bile zauzete ekspanzijom vlastitog teritorija i konsolidacijom svojih državica, umjesto da zajedničkim snagama pruže otpor križarima, Jeruzalem je pao u ruke križara.
  • 1090. godine perzijanac Al Hasan Ibn As Sabah ("Starac s planine") osniva "Sektu asasina" u tvrđavi Alamut na visokom brdu u Siriji; Castelli preuzima popularnu teoriju – asas (arap. čuvar), te prema tome njegovi ubojice – asasini nisu ništa drugo doli čuvari (grala). Njegovi vjerni sljedbenici (fidavije, fida’ai) slijepo su mu bili odani i izvršavali su atentate nad progoniteljima muslimana. Takva odanost je navodno dolazila od uporabe droga, točnije hašiša, od čega je opet moguće sekta dobila ime (hašišari).
  • Sekta ubojica navodno je obožavala demona hermafrodita Baphometa (A. Crowley ga je također iskoristio), i baš radi tog idola Templari su bili optuženi za herezu i za sudjelovanje sa sektom. Prava svrha Baphometa objašnjena je u jednoj minornoj epizodi talijanskog ciklusa SD MM #19 "Vragovi pakla", a kasnije i u SD MM #30/31 "Povratak u New York"
  • 1124. godine Starac umire, a Ugo de Paynes preuzima objekt od starca i templari se 1128. vraćaju u Francusku i pohranjuju tajanstveni predmet velike moći na tajno mjesto
  • Na str. 57. sa mističnih povijesnih činjenica Castelli skače na potpuno svjetovnu temu – "zagađenost uslijed suvišnih informacija" (tal. "inquinamento da eccesso di informazioni"), i S.A.I. ili "zasićenje svijesti" (tal. "saturazione della coscienza"). Sve ovo možemo povezati sa terminom subliminalnih poruka, odnosno njihovim efektima. Subliminalne (podsvjesne) poruke bile su ozloglašene sredinom 50-tih kad je James Vicary, socijalni psiholog i marketinški stručnjak, proveo eksperiment u kojemu je pomoću nekog stroja puštao "Eat popcorn/Drink Coke" za trećinu milisekunde svakih pet sekundi tijekom filma. I prema Jamesovom izvještaju to je povećalo prodaju kole (začudo, nije kokica), da bi 1962. priznao da je izmislio cijelu stvar. Bilo je naravno i daljnih pokušaja (oglašavane Wilsona Bryana Keya pomoću seksualiziranih slika, "Do it" u rock pjesmi Judas Priestsa i Osbournov "Blizzard of Oz" album kao podsvjesni nagovor na samoubojstvo), no zaključak je da efekt subliminalnih poruka nikad nije dokazan da djeluje, već je više na djelu gledateljeva autosugestija.
  • Str. 60., protagonisti pričaju o "video klipu rok" (video-clip rock). Ja bih išao na alternativu kao "snimka rock spota" i samo "videospot". Chiaverotti je ideju o smrtonosnim videokazetama i subliminalnim porukama ponovo na sadistički način iskoristio u MM SD 1/2 Sotonin ekran. No zakleo bih se da je to ideja iz filma "Videodrom" Davida Cronenberga 1983., a koju je opet skinuo i serijal i film "Max Headroom" 1985./1987. Tu se ukrpao i film Stanley Kubricka "Clockwork orange/Paklena naranča". Bonelli: NN sp1 "Cybermaster", DD #15 "Kanal 666"
  • Castelli filmofil opet na djelu: str. 61. spot "Thriller" Michaela Jacksona kao skraćena verzija Romerovog "Noć živih mrtvaca", str. 65., 5. vinjeta,  Walter Hill -  " The Warriors/Ratnici podzemlja" i George C. Scott - "Hardcore"
  • Str. 76. Martin veli da postoji legenda o Velikom poravnanju koja će se desiti 1989. godine (kad se dešava radnja ove epizode), i tako prevoditelj pogrešno prevodi da se svake 23. godine dešava Veliko trojstvo (u tal. originalu je 23000 godina). Zapravo je 1982. godine svih 9 planeta bilo je na istoj strani sunca, porazmješteno u luku od nekih 90 stupnjeva. Znanstvenici to zovu "Veliko poravnanje". 1974. astrofizičar John Gribbin predvidio je u svom "The Jupiter Effect" da kad se planeti budu poravnali, Zemlje će biti ulovljena u u središte velike gravitacijske borbe između Sunca i planeta, posebno divovskog planeta Jupitera. Ti stresovi, tvrdio je, promijenit će brzinu Zemlje u njezinoj orbiti i pomaknuti centar sunčevog sustava. Upozorio je da će se geološke linije rascjepiti što će uzrokovati masovne potrese. Citat: "1982. kada Mjesec bude u sedmoj kući, a Jupiter se poravna sa Marsom i ostalih sedam planeta sunčevog sustava, Los Angeles bit će razoren!" Veliko poravnanje se uistinu desilo, a planeti porazmještali u luku pod nekih 90 stupnjeva. Los Angeles nije bio uništen, život kakvog poznajemo nije prestao postojati, a aktivnost potresa bila je normalna te godine. Toliko o smaku svijeta!  (thanx senki na uputama)
  • Str. 85., eksterijer i interijer muzeja D’Orsay koji je rađen prema radovima talijanskog arhitekta Gaja Aulentija ( orig. Gae Aulenti). Iz prvobitne željezničke stanice izrastao je u muzej sa oko 2,600,000 izložbenih primjeraka!
  • Str. 86., 3. susret starog poznanika komesara Šarlijea (Charlier) – replika o Javinoj srdžbi se odnosi na MM LMS 6/7 Zločin u praistoriji, a Martinova replika glede fotokopije dnevnika odnosi se na MM LMS 15/16 Mač Kralja Artura
  • Komesar Charlier (hommage francuskom scenaristu Jeanu Michelu Charlieru, autoru Giraudu poznatog Blueberryja) i ima lice Gina Cervija, glumca koji je uprizorio inspektora Maigreta u seriji ekraniziranoj za talijansku televiziju
  • Ludi znanstvenik Tom Ruster (pretpostavljam da je orig. Tom Rooster) posudio je svoj vizualni identitet od Davida Cronenberga (redatelj i scenarista gorespomenutog Videodroma)  te kreira stvarčicu zvanu amplifikator impulsa – sličnu stvar htio je iskoristiti i Julio Cesar Rosenberg u MM SP #1 " Car demon"
  • #87 -Pueblo (španj. "selo" ) Bonito sagrađen je u 9. i 10. vijeku od strane Asanaza (iz Navajo jezika "neprijatelji" ili kako se češće prevodi "drevni"). Za Asanaze pogledati SD ZG #19/20/21 "Sedam gradova Cibole". Pueblo danas nastanjuju Navajo indijanci koji su ga naslijedili.
  • Str. 15., ponovno se prisjećamo susreta Orloffa i Martina sa Kut Humijem (vidi LMS MM #63/65 "Agharti")
  • Str. 20./21. str. – Hasan otkriva da postoji još jedan crni kamen koji se nalazi u svetištu Ka’ba (Iskonska kuća, Sveta kuća) najsvetijem mjestu islama, a nalazi se u Meki. Za Crni kamen vjeruje se da je to fragment meteoritskog porijekla
  • Str. 26., mjesta gotskih templarskih katedrala – Chartres, Pariz, Rems, Sens, Bourges, Vezelay, Langres, Gisors; str. 73/74 - Pueblo Bonito, Stonehenge, hram Zlatnog lotosa, Giza – sve su to mjesta gdje su magijska strujanja najjača (križanja teluričkih struja?)
  • Str. 54. panorama Sensa te interijeri gotske katedrale Saint Etienne (najstarija u zapadnoj Europi)
  • Str. 60., V.I.T.R.I.O.L. (akronim od Visita interiora telus rectificando invenies occultum lapidem) "Posjet središtu zemlje krećući se pravom linijom (ili pročišćujući se) gdje ćeš naći skriveni/tajni kamen". Vitriol je također naziv alkemičara za sulfatnu kiselinu i smatralo se da je jedan od najvažnijih sastojaka Kamena mudrosti. Visoko pročišćeni vitriol se koristio kao sredstvo u kojem su sastojci reagirali. Ovo se radilo jer kiselina ne reagira sa zlatom koje je često bilo konačni cilj alkemijskih procesa.
  • Str. 80. panorama Gisorsa, okrug Eure; vezano u to mjesto Gerard de Sede tvrdi da je tijekom saslušanja pred inkvizicijom jedan templar Jean de Chalon otkrio da je neposredno prije nego će se gnjev pape i francuskog kralja sručiti na red templara konvoj od tri kola upućen prema La Mancheu. No konvoj nikad nije stigao do mora, templari su se zaustavili u Gisorsu. Gerardov izvor podataka, izvjesni vrtlar, Roger Lhomoy, tvrdio je da se ispod dvorca u Gisorsu kriju podzemne prostorije. Dvorac u Gisorsu (podignut 1097. godine) poznat je i kao "Zarobljenikova kula" jer je kao tu boravio zarobljen tri mjeseca posljednji Veliki meštar templara Jacques de Molay prije nego što je bio spaljen na lomači 1314. godine.
  • #88 - str. 4., 2 vinjeta - "Hellraiser" Clivea Barkera iz 1987.; str. 20., 3. vinjeta "Pakao na Zemlji/Hell on Earth" - "Hellraiser III: Hell on Earth" Anthonyja Hickoxa iz 1992.
  • Str. 7., vidi Martinovu elaboraciju problematike Sv. Jakova, "Učitelja Jacquesa", povezanosti masona i templara u MM SD 8 "Trinaesti znak",
  • Str. 9., 4. vinjeta skoro pa identična soba sa onom iz "2001: A Space Odyssey" iz 1968. Stanleya Kubricka
  • Str. 14/15, Martin saznaje da gral nije jedan jedini. Neobrazovani ljudi su iz pohlepe i neznanja iskovali 7 istih pehara po uzoru na veliki pehar koji je Danuov narod (Tuartha de Daanan) donio iz daleke zemlje Murias (vidi MM LIB 1 "Tajna Svetoga Nikole"), str. 16. mudrac koji je došao iz daleke prošlosti sve će pojasniti (to je ustvari Merlin, vidi MM LMS 92/94 "Roncisvalle")
  • Str. 16., vinjeta 2., Kut Humi priča kako su se templari financirali korištenjem moći Dagdinog pehara. Poslije ćemo saznati da je većina bogatstva kojim su templari raspolagali došla iz prekomorskog Novog svijeta i to eksploatacijom tamošnjih prirodnih bogatstava (vidi SA MM SP#2 "Četvrta karavela").
  • Prijetnja Martinovog nemezisa Sergeja Orloffa teško da će se ikad ostvariti jer će već kod idućeg susreta u MM LMS 92/94 "Roncisvalle" Orloff potražiti pomoć od Martina. Posljednji put smo ga pak vidjeli u MM LMS #77/78 "Besmrtna žena".

«Iz svi naših skloništa razasutih po svijetu stižu nam signali da je kucnuo čas da počne traganje. Kažu da će...»

Kucnuo je čas da Martin konačno pođe u potragu za onim što mu je zadao mudri Kut Humi prije mnogo godina kad je zajedno sa svojim mrskim nemezisom Orloffom prebivao u mitskom Agarthiju. Bili su to lijepi dani, i zajedno su uživali u jednostavnim seoskim radinostima i mudrim pričama starog redovnika. No priča se privela kraju i dva (ne)prijatelja opet su se morala vratiti u stvarni svijet pun obostrane netrpeljivosti i animoziteta. No misija je ostala, krenuti u potragu i vratiti barem jedan gral u centar prije kraja ciklusa...

Ovo je prva epizoda u kojoj se obrađuje tematika templara i križarskih ratova, a također i prva epizoda u kojoj Martin pronalazi jedan od izgubljenih artefakata koje je Tuatha Da Danaan donio iz daleke zemlje Murias. Gral kojeg pronalazi Martin nije onaj kojeg je nacista Dönitz odnio iz Agarthija, ovaj gral došao je s templarima iz Megide gdje je originalno bio dio Mojsijevog Kovčega saveza, a još prije kalež kojim je Josip od Arimateje prikupio krv Isusovu. Također, kao i gral koji je Martin pronašao u G1 u talijanskoj Pulji, došao je preko templara tijekom križarskih ratova raznim putevima s afričkog kontinenta u Europu. Tek šest godina kasnije u G1 Martin će otkriti pravu prirodu artefakata, oni su zapravo manifestacije galaktičkog entiteta zvanog heksagon!

Slika Eliphasa Levija koje prikazuje ritual klanjanja Baphometu od strane templara


Castelli obrađuje dvije velike teme, jedna je povijest i tajna templara, a druga ubojite subliminalne poruke. Što se tiče templara, nastavlja svoju zacrtanu priču o artefaktima, a istovremeno posuđuje pseudo/znanstveno-popularne teorije Michaela Baigenta i Richarda Leeja ("Sveta krv, sveti gral"), te Pierrea Plantarda ("Prieuré de Sion") i Gérarda de Sèdea ("L’Or de Rennes le chateau"), Plantarda & Gerarda de Sèdea "Les templiers sont parmi nous/The Templars Are Amongst Us", i ostalih "teoretičara" templarske povijesti. Nadalje, glavnu ulogu igraju Sveti Bernard di Chiaravalle (ili od Clairveauxa) osnivač reda cistercita i osnivač reda templara - Ugo de Paynes. Ta dva stvarna povijesna lika okosnica su svih štorija oko templara koje će se ispredati u daljnjim epizodama u MM univerzumu. Subliminalne poruke predstavljene su preko djelovanja zlog i ludog znanstvenika Toma Roostera koji namjerava uništiti svijet (poznati scenarij, a?) svojim ubojitim impulsima koji vraćaju ljudsku svijest u animalni stadij. Dakako, Castelli će razriješiti situaciju ne nekim minornim raspletom već će pobjedu Martina/Baphometa nad Roosterom/Hellraiserom prikazati kao ultimativnu bitku između dobra i zla. Uz mnoštvo tajni koje će nam Castelli preko Martina razjasniti i veliku količinu spoznaja kojima će se opet isti prosvijetliti i ispuniti svoju misiju za koju je bio predodređen, čitatelj je vođen raznim živopisnim lokacijama kojima je objelodanjena ne samo povijest već i vremenska i lokacijska situiranost.

Pečat templara koji pokazuje dva templara na jednom konju (Hugo De Paynes i Godefroi Sant Omer)

Ideologija koja se skrivala iza djelovanja Sv. Bernarda bila je parcijalno humanog karaktera te je više govorio o višoj razini, borbi protiv zla koje prijeti svetom gradu kršćana. Govorio je da "ubijanje za Krista" nije "homicide" nego "malecide" (ubijanje zla) i da je "ubiti pagana značilo steći slavu i daje slavu kristu". No, razni teoretičari, pa i sam Castelli pričaju da je Bernard imao i skrivene namjere. Da pod krinkom reda templara i zaštite hodočasnika u Kristov hram u Jeruzalemu zapravo pribavi tajne koje skriva Solomonov hram (karte Novog svijeta, Kamen mudrosti itd.). Ugo di Payne je bio prvi Veliki meštar vitezova templara i jedan od originalnih 9 vitezova. Približio se kralju Baldwinu od Jeruzalema s idejom formiranja reda vitezova templara. Teza koju Castelli preuzima i prezentira čitateljstvu je ona da su i Sv. Bernard i Sekta ubojica i templari svi pobornici jedne velike religije koja se naziva Abrahamova religija, a ona obuhvaća i židove i muslimane i kršćane budući da su sve tri potekle od Abrahamove vjere. Koja je opet potekla od Akhenatonovog kulta Sunca (vidi LMS MM #101/103 «Čovjek zvan Mojsije»). Naglasak na ovo sjedinjenje i jedinstvo vjere bit će glavna ideja prvog giganta MM LIB 1 "Tajna Svetoga Nikole" i najvažniji zadatak koji su templari htjeli sprovesti. A Gral, karte Novog svijeta, Kovčeg saveza, Kamen mudrosti, tek su artefakti, odnosno simboli, kojima se potpomagalo da bi se došlo do konačnog cilja.

Dvorac Gisors – Zarobljenikova kula (mjesto gdje je posljednji Veliki meštar dočekao smrt)

Moram napomenuti da se misterija templara dotaknuo kasnije i sam V. Beretta zvani "uništavatelj kontinuiteta" zbog svojih prevelikih ideja koje se ponekad ne integriraju u potrebe serijala za integritetom. No, tematika se ticala događaja koje su templari i misionari iskusili tijekom osvajanja Novog svijeta. Temu o templarima je, dakako, započeo prvi Castelli prema raznim šarenim teorijama koje već decenijama kruže o svrsi vitezova templara i njihovom potragom. Jednu drugu potragu, koja je bila zadana Martinu, Castelli je podredio otkrivanju tajne grala i još jednom dokazao da se ništa ne događa bez razloga. Struktura cijele epizode ima tendenciju eskaliranja mnoštva naizgled nepovezanih događaja u epsku završnicu borbe između dobra i zla. Roiju je ovo bio drugi (i posljednji) put kako gostuje u MM serijalu pošto još nije našao svoju nišu u DD serijalu. Roi nikad nije bio poznat (većini je više mrzak) po detaljnosti i sadržajnosti crteža, a niti po brzini, te se i u ovoj epizodi drži tog pravila. Fokus u glavnom subjektu kadra, pozadine ili nema ili je zamućena (hej!, pa što mu onda oduzima toliko vremena?), a i zbog groteske koja više pogoduje nekoj horror, mističnoj atmosferi kao što je DD serijal.

Za sam kraj konstatirajmo samo da je ovim epizodama Castelli otvorio misterij templara, temi kojoj će se mnogi vraćati i povezivati ju dalje s drugim elementima MM univerzuma. Pošto je ideja heksagona usko povezana sa djelovanjem i potragom templara i njihovih nasljednika masona, one će se križati i povezivati sa legendama o Novom svijetu, izvanzemaljskim kreaturama i legendama iz arturijanskog ciklusa.

"Ako ga budeš želio vidjeti, morat ćeš ga gledati kroz moje oči. A da bi to mogao, morat ćeš umrijeti..."

Naprijed

MM LMS 85/86 Snježni čovjek

MM LMS 90/91 Lov na vješticu

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • Ukupna ocjena 92%

    10, 9, 9, 8

    Vrhunska
    20.12.2006
    13:34:00 sati
    branimir
    uredi
  • prozirna senka

    Ukupna ocjena 92%

    10, 10, 8, 8

    Smrzo sam se! Pred ovakvim delom ostaje samo da se duboko naklonim i skinem kapu! Alal vera za detaljnost i trud ulozen u recenziranje. Jedna sjajna, i sto se MMovog serijala tice, medju najbitnijima epizoda to je i zasluzila. Sto se same epizode tice, Kasteli ju je maestralno napisao, ponudvsi nam na tacni svoju interpretaciju istorijskih dogadjaja zacinjenu meni nikad jasnih zasto, ali sveprisutnim i vidljivim strahom od Smaka Sveta osamdesetih, sto nam dade triler prepun neoceikvanih obrta. I Roi mi se ovde dosta svideo, tako da sve u svemu - two thumbs up!
    20.12.2006
    14:19:00 sati
    prozirna senka
    uredi
  • kico

    Ukupna ocjena 97%

    10, 10, 10, 7

    Recenzija odlična(možda i najbolja do sada),a epizoda genijalna!
    20.12.2006
    14:56:00 sati
    kico
    uredi
  • Ukupna ocjena 99%

    10, 10, 10, 9

    Svaka čast za recenziju! A što kaže Senka, ova epizoda je to i zaslužila. Sećam se dok sam je čitao kao klinac da sam imao osećaj kao da gledam u bioskopu film Indiane Jones-a. To je što se tiče akcije u epizodi, a gde je sve ostalo...
    20.12.2006
    15:28:00 sati
    tantus
    uredi
  • kiky

    Ukupna ocjena 95%

    10, 10, 9, 8

    Znalački ispričana epizoda sa naoko nepovezanim elementima koji se odlično sjedinjuju u završnici, atmosfera radnje koja cijelo vrijeme zrači napetošću i jezom dodatno potenciranom Roijevim mračnim crtežom. Templari, Sveti Gral, Agarti... sve odreda intrigantne teme kojima Kasteli uvijek majstorski barata.
    21.12.2006
    11:42:00 sati
    kiky
    uredi
  • Aco

    Ukupna ocjena 70%

    8, 7, 6, 7

    U vrijeme dok je svijet zaluđen Da Vincijevom šifrom,ova epizoda opet postaje itekako akutalna.Volim priče o gralu i templarima,koje su natrpane povijesnim podacima i stvarnim lokacijama(a ova ih je prepuna),ali ne sviđa mi se paralelna radnja sa sublimiranim porukama,koja je potpuno suvišna.Crtež je hladan,jednoličan,pust i pomalo odbojan.Nije Roi za MArtija ali zato rastura u DD.U scenama kad se pojavi Baphomet se vidi da je on stvoren za crtača horror-stripova.Ruku na srce,bolje je više puta pročitati recenziju i nešto naučiti jer je ona ipak puno bolja i zanimljivija od samog stripa.Deecay se čak toliko potrudio da su u zanimljivostima kratko i jasno navedene gotovo sve bitne činjenice i epizode o kontinuitetu MM-a što ovu recenziju čini jednom od najbitnijih.Bravo!
    24.12.2006
    16:23:00 sati
    Aco
    uredi
  • Spock

    Ukupna ocjena 89%

    10, 9, 8, 8

    Što dodati nakon ovakve recenzije? Svaka čast - DeeCay!! Uvijek su mi bile omiljene priče s Templarima, pa tako i prva u Martijevu serijalu. Roi vrhunski kod horora, ali za Martija ipak premračan.
    13.12.2007
    19:36:00 sati
    Spock
    uredi
  • Ukupna ocjena 92%

    9, 9, 10, 8

    Jedan od najboljih....
    01.05.2009
    11:09:00 sati
    farrar
    uredi
  • supermike

    Ukupna ocjena 77%

    8, 8, 7, 8

    Dobar strip, ima malo prebrijanih stvari ali nije loše. Govori se u recenziji o poravnanju planeta i smaku svijeta 1982g. a evo već se par godina govori o galaktičkom poravnanju 2012 i novom smaku svijeta 21.12.2012 u 11 i 11, jebiga ljudi više vole priče o smaku svijeta nego o boljem svijetu, pa sad koliko su ljudi u biti dobri? Roi nije loš, mislim da su njega odabrali da crta ovu epizodu radi onog kraja sa Baphometom, meni osobno je puno bolji u D.D. jer to mu ipak puno bolje leži. Nije on za stripove sa previše dijaloga on je za krv,klanje i sve ostalo što se nalazi Sclavijevim stripovima. Naslovnice su dobre.

    17.08.2011
    17:20:00 sati
    supermike
    uredi
  • Ukupna ocjena 96%

    10, 10, 10, 6

    Cist secer, susatvo i koncetrat MM u ovoj epizodi. Ovo je MM koju volim, nije bas toliko cesta, al vrhunski stripovi i jesu retki. Lik Hasana mi je jedan od boljih u serijalu.

    25.05.2012
    13:02:00 sati
    kasper
    uredi
  • Gil-galad

    Ukupna ocjena 76%

    8, 7, 7, 10

    Castelli se previše rasplinuo uvođenjem Toma Roostera u priču, lik je potpuno suvišan i iako je verovatno u vreme kada je ova epizoda premijerno objavljena uticaj medija (televizije) na ljude bio aktuelan, meni ta ideja ne pije vodu, što se kaže.

     

    Roi ima problem sa crtanjem glava i lica ponekad, jer se često dešava da nečija glava bude iskrivljena u desno, a to sam primetio i čitajući Dylana... No, zato mu chiaroscuro igrarije vrlo dobro leže, što izvlači ocenu za crtež.

     

    Sve u svemu, postepena i jako dobra razrada priče koja će kasnije prerasti u sagu o heksagonima; razlog zbog koga i čitam Martina...

    25.08.2012
    17:12:00 sati
    Gil-galad
    uredi
  • drogsy

    Ukupna ocjena 86%

    9, 8, 9, 8

    Epizoda sadrži sve što priliči jednoj dobroj priči MM-a: veliku povezanost uz kontinuitet, odgovore i nova pitanja, zanimljivu radnju, tj. dvije radnje koje se paralelno odvijaju, vrlo dobar (Roijev) crtež i pomalo zbrzan i nevjerojatan kraj. Jako dobro.

    09.11.2012
    19:23:00 sati
    drogsy
    uredi
  • bjelolasica

    Ukupna ocjena 90%

    9, 9, 9, 9

    Bilo je nepotrebno ubaciti onog Toma u priču (barem iz današnje prespektive), Roi na momente loš i naslovnici fali malo mašte.

    08.03.2013
    17:27:00 sati
    bjelolasica
    uredi
  • grofica Varga

    Ukupna ocjena 66%

    5, 6, 8, 9

    Više sam očekivala. Najinteresantniji detalj je način na koji se MM uvukao u priču, pomagao je zločincu. (Doduše na kraju je to ispunilo svrhu višeg cilja tako da je i taj zločinac odigrao bitnu ulogu u onome što je sudbina splela.) Izuzev tog detalja stvarno ne znam što bi tu pohvalila, a iskreno ne znam ni što bi popljucala. Jednostavno mi je strip dosadan.

    27.07.2013
    23:52:00 sati
    grofica Varga
    uredi
  • Opti

    Ukupna ocjena 71%

    8, 6, 8, 5

    Tko bi rekao da MM može biti ovako jezovit. A ne bi bilo tako da nije Toma i svake scene u kojoj se on pojavljuje, sama podpriča o videokazetama je uznemirujuća sama po sebi. Inače, scenarij je dobio dvije ocjene manje zbog dvije gluposti:

     

    1) Opet se pojavljuje Orloff. Zašto, zašto, zašto? I to nsa samo max. 4 stranice. Čemu?

     

    2) Diana se i nije činila baš zabrinuta u vezi one situacije s otrovom. Uostalom, jedva da je kroz cijelu epizodu išta i prozborila, kao da je Castelli sasvim zaboravio na nju.

     

    Roia inače ne volim, ali nije se loše snašao ovdje, pogotovo je jezivo nacrtao izobličene face onih Tomovih žrtava na kraju. Naslovnice katastrofa. Prva je prešarena, a na drugoj je Martinova poza totalno glupa i Java je sasvim nepotreban.

    01.08.2013
    12:00:00 sati
    Opti
    uredi
  • hrvoje23

    Ukupna ocjena 70%

    9, 2, 9, 10

    Roi je odličan za ovakve priče. Početak perfektan, intrigantan, prezanimljiv... Samostan, snijeg, oluja, stari monah... Druga polovica stripa totalni promašaj. sve je pokvarilo miješanje onog informatičkog genija- to je mogla biti još jedna odlična priča. Odatle očito i ideje za priče iz prvih brojeva u izdanju SD-a. Pa bafomet i Martx vidi kroz njegove oči... Imao sam prvi dio u izdanju LMS-a, i baš mi je ta naslovnica bila nekako 'luda'.

    06.01.2014
    12:14:00 sati
    hrvoje23
    uredi
  • Dudley Smith

    Ukupna ocjena 86%

    10, 8, 8, 8

    Odlična epizoda. Dio s templarima i Gralom fenomenalan, nažalost paralelna radnja s utjecajem televizije kao glavnom temom malo ruši dojam priče. Crtež jako dobar, pogotovo mi se sviđa kako je nacrtao katedrale.

    10.04.2014
    00:07:00 sati
    Dudley Smith
    uredi
  • Ukupna ocjena 55%

    5, 4, 7, 7

    Ne sviđa mi se. Opet imamo pregršt podataka na račun avanture (priče). Ovo mi je jednostavno suhoparno.

    14.07.2014
    21:10:00 sati
    tekumze
    uredi
  • Stripmen

    Ukupna ocjena 48%

    6, 6, 2, 6

    Meni ova priča nije nešto.

    04.10.2014
    11:34:00 sati
    Stripmen
    uredi
  • Dexters

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Tajanstvena povijest templara, njihov tajanstveni zadatak- koji u ovom stripu nije samo povijesna predaja, već i misija koju čitatelj aktivno proživljava zahvaljujući Castellijevom retrospektivnom pripovjedanju. Nalazimo i bogatog arapskog moćnika s vjernom grupom svirepih ubojica (zvuči poznato?). Nemojmo zaboraviti spomenuti genijalnog znanstvenika pomračenog uma- čovjek kojemu smeta preglasna rock glazba, ali ne i glazba nastala krikovima kaosa.

    Da li su ovi događaji rezultat poravnanja sedam nebeskih tijela- mističnog događaja koji se zbiva jednom u 23 tisuće godina? Ili su davno ispisana sudbina, opasna igra za koju je Martin Mystere davno predodređen? Mnoga pitanja bit će vam odgovorena ako pročitate ovu vrhunsku epizodu, nacrtanu jednako tako vrhunskim i neponovljivim Roijem.

    09.12.2018
    15:42:00 sati
    Dexters
    uredi
  • Hercule Poirot

    Ukupna ocjena 94%

    10, 10, 10, 4

    Vrhunski! Zanimljiva priča u kojoj je isprepletena fantastika, mitologija i povijesni kontekst, ali u odličnim omjerima. Super!

    12.07.2019
    11:44:00 sati
    Hercule Poirot
    uredi
  • Dwayne_Looney

    Ukupna ocjena 68%

    7, 7, 6, 8

    Slažem se s onima koji misle da je priča o Tomu Rusteru višak jer bi strip bio znatno kraći i ostali bi maksimalno fokusirani na glavnu temu. Ipak, paradoksalno, dijelovi s njim dobro djeluju kao neki aspirin nakon svih onih kompliciranih priča i objašnjavanja koja čine glavni dio radnje. Opet, razumijem na neki način i potrebu da Ruster postoji i djeluje s onakvim idejama jer je, u skladu s pričom, Castelliju trebao neki demon kojega će pronalazak kaleža smaknuti. No, opet, moglo je to i drukčije biti izvedeno, ali tako je kako je...

    Što se tiče glavne priče, svašta je tu udrobljeno, nešto zasnovano na činjenicama, nešto dolazi iz Castellijevih pretpostavki, ali to je Marty tako da nije loše. Castelli se stvarno potrudio, a što se tiče nekih minusa, istina je da ovaj Roi nije za Martyja (koji inače ne traži neke vrhunske crtače), a nedostaje mi straha i panike kod Diane, kao da nije svjesna o čemu se radi. I, opet, naravno, slažem se s nekim kritičarima: zašto, pobogu, Orloff i to kao kasni par minuta? 

    P. S.  DeeCay je izvanzemaljac, nevjerojatno koliko njegove recenzije i zanimljivosti pomognu čitatelju da se lakše sjeti nekih ranijih epizoda ili poveže neke stvari, ali našao sam mu jednu greškicu: muzej D’Orsay nije rađen prema radovima talijanskog arhitekta Gaja Aulentija ( orig. Gae Aulenti) već je u pitanju ženska osoba, arhitektica Gaetana "Gae" Aulenti.

    31.12.2019
    16:17:00 sati
    Dwayne_Looney
    uredi
  • tex2

    Ukupna ocjena 76%

    8, 8, 7, 7

    Ok priča, malo neobična i na trenutke naporna za čitanje, ali zanimljiva svakako. Roijev crtež mi se nije svidio.

    18.12.2021
    11:38:00 sati
    tex2
    uredi

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Prkos smrti
    Kod: KM LU 4b
    Ocjena: 95%
    Vrijeme: 17.8.2022. 0:52:00
    Autor: Ivan Liverpool
    Broj komentara: 6
    Broj pogleda: 649
  • Zlatokosa
    Kod: KM ZS 597
    Ocjena: 58%
    Vrijeme: 15.8.2022. 10:19:00
    Autor: Hercule Poirot
    Broj komentara: 6
    Broj pogleda: 1002
  • Što se dogodilo s Mary Rose?
    Kod: NR GOLCS 1a
    Ocjena: 89%
    Vrijeme: 13.8.2022. 2:22:00
    Autor: ReemCP
    Broj komentara: 6
    Broj pogleda: 1032
  • Ruke nad gradom
    Kod: CASS PAD 2
    Ocjena: 86%
    Vrijeme: 11.8.2022. 7:17:00
    Autor: tex2
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 949
  • Bijeli pakao
    Kod: PSDZ SA 37b
    Ocjena: 75%
    Vrijeme: 9.8.2022. 7:39:00
    Autor: Qwertz
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 952

Aukcije

  • LMS 375.
    Vrijeme: 28.08.2022 00:22:30
    Prodavač: rudx
    Cijena: 1 kn
    Broj ponuda: 0
    Broj pogleda: 5
  • LMS 304.
    Vrijeme: 28.08.2022 00:21:53
    Prodavač: rudx
    Cijena: 1 kn
    Broj ponuda: 0
    Broj pogleda: 5
  • LMS 302.
    Vrijeme: 28.08.2022 00:21:07
    Prodavač: rudx
    Cijena: 1 kn
    Broj ponuda: 0
    Broj pogleda: 12
  • LMS 292.
    Vrijeme: 28.08.2022 00:20:13
    Prodavač: rudx
    Cijena: 1 kn
    Broj ponuda: 0
    Broj pogleda: 7
  • LMS 284.
    Vrijeme: 28.08.2022 00:19:27
    Prodavač: rudx
    Cijena: 1 kn
    Broj ponuda: 0
    Broj pogleda: 5

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Bandera!
    Kod: MTX VCZS 36
    Ocjena: 77%
    Vrijeme: 9.6.2022. 1:56:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 27
    Broj pogleda: 2765
  • Smrt u svemiru
    Kod: NN LIB 62c
    Ocjena: 83%
    Vrijeme: 25.5.2022. 0:37:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 1806
  • Kameni most
    Kod: TX LIB 67
    Ocjena: 63%
    Vrijeme: 6.6.2022. 23:07:00
    Autor: tex2
    Broj komentara: 7
    Broj pogleda: 1797
  • Leteći mjesec
    Kod: KM ZS 441
    Ocjena: 63%
    Vrijeme: 30.5.2022. 1:43:00
    Autor: Hercule Poirot
    Broj komentara: 9
    Broj pogleda: 1743
  • Zarobljenica Hurona
    Kod: ZG KOZA 13
    Ocjena: 70%
    Vrijeme: 1.7.2022. 7:46:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 8
    Broj pogleda: 1722

Aukcije

Forum