Gospodar Nila

Martin Mystere

MM LU 45/46 | 94 str.

Martin, Java i gospodin Belzoni nalaze se u najjužnijem egipatskom gradu Assuanu, a svrha cijelog ovog putovanja je ponovno otkrivanje hrama Boga Hapija kojeg je prije dvjestotinjak godina, otkrio i zatajio Belzonijev slavni predak egiptolog. Naime, ova prilika je jedinstvena, jer naši junaci imaju malo vremena prije nego se bazen akumulacijskog Nasserovog jezera ponovo napuni!

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 39%

Priča 4

Scenarij 2

Crtež 5

Naslovnica 6

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 44%

P*4

S*2

C*4

N*6

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Potopite Titanic!
    MM LU 45
  • Gospodar Nila
    MM LU 46

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • Affondate il Titanic!
    MM SR 179
  • Il signore del Nilo
    MM SR 180

ZANIMLJIVOSTI

  • Ova epizoda nadovezuje se na epizode o Mojsiju i Akhenatonu (Amenofisu IV.): MM LMS 101/103 "Čovjek zvani Mojsije" ('90. 11. mj.), MM #133/134 "Nea Heliopolis" ('93.), MR NO ZS #958/961 "Khartoum" ('90. 9. mj.)"
  • Još jednu od interpretacija Mojsijevog izlaska iz Egipta možete pročitati u albumima 1/2 "Tajna povijest" by Igor Kordej&Jean-Pierre Pecau
  • Giovan(ni) Battista Belzoni (15.2. 1778. – 3.12. 1823. u Kraljevstvu Benin, seoce Gwato, od dizenterije). 1815. došao je u Egipat gdje je htio pokazati pashi Muhamedu Aliju hidraulični stroj vlastite izrade za navodnjavanja iz voda Nila. Iako je eksperiment sa strojem bio uspješan, pasha je napustio Belzonijev dizajn, no Belzoni nastavlja tumarati Egiptom. Iskapavao je u Karnaku, Edfuu, okolici Assuana, točnije otoke Elefantine, stari Philae, hram Ramzesa II. u Abu Simbelu koji je premješten 1964. na više područje. Jedan je od prvih koji je kročio u Kephrenovu piramidu u Gizi i ostavio veliki potpis u samoj grobnici (vidio vlastitim očima).
  • Assuanska brana o kojoj se govori u stripu je Visoka brana (novijeg datuma) čija konstrukcija je počela 1960., a završila 21.6. 1970. sa financijskom pomoći SSSR-a (Egipćani su zato podigli ogroman spomenik Rusima, u obliku gigantskog papirusa). Rezervoar se počeo puniti 1964. godine dok je brana bila još u izgradnji, a dosegao je svoj kapacitet 1976. godine. Tako je nastalo Nasserovo jezero koj je nazvano po prvom predsjedniku Egipta. Da bi rezervoar uopće mogao nastati, bilo je potrebno potopiti ogromno područje koje je bilo naseljeno Nubijskim selima i brojnim drevnim hramovima. Tako su 1960. godine, da bi se sačuvala povijesna baština tog područja, arheolozi započeli akciju spašavanja pod UNESCO-vim patronatom. Nalazišta su bila iskopavana te se je 24 glavna objekta pomaknulo na sigurnije, više lokacije. Najpoznatiji od spomenika je Abu Simbel, hram Ramzesa II. i njegove obožavane kraljice Nefertiti!
  • Aten/Aton iliti sunčev disk bio je predmet obožavanja monoteističke vjere faraona Amenofisa IV. (Amenhotepa IV.), koji je uveo to vjerovanje i premjestio prijestolnicu iz Tebe u Tel El-Amarnu (egipt. Akhetaten iliti Atonov horizont) i nazvao se Akhenatenom (Ekhnatonom). Vjeruje se da je Amenofis to napravio zbog prevelike moći Amon-Raovog svećenstva, te je uvođenjem novog oblika vjerovanja htio vratiti moć u svoje ruke. No, svećenstvo je vrebalo te nakon kratkotrajnog vladanja Akhenatona i njegove kraljice Nefertiti, na vlast došao maloljetni Tut-Ankh-Aten (Tut-Sin-Atenov) koji je na pritisak svećenstva vratio politeizam i promijenio ime u Tut-Ankh-Amon (Tut-Sin-Amonov). Faraona Tuta zvali su sretni kralj jer je vratio moć svećenstvu i oni su ga voljeli. Ali, vladao je kratko i umro mlad.
  • #45
  • Str. 62.-64., Mit o Ozirisu i Izidi i zlom bratu Sethu; a isto tako Assuan je bio centar kulta o Hapija odnosno Nilu.
  • Str. 65.; početkom 19. st. mumije su uistinu bile vrlo tražena roba u Europi, vjerovalo se da prah mumija ima ljekovita svojstva, a rabile su se i kao afrodizijak. Koliko je mumija na taj način uništeno!
  • Bog Hapi (Hapy) je deifikacija godišnje poplave rijeke Nil, koja je odlagala bogate naslage mulja na obalama i omogućavala Egipćanima da uzgajaju polja. Za Hapyja se vjerovalo da živi u pećinama oko prvog katarakta na Nilu (Assuan). Vjeruje se čak da je izvorno ime za Nil bilo Hapy, ili neka varijacija toga, budući da se vjerovalo da Nil izvire između Mu-Hapyja i Kher-Hapya, na samom sjevernom rubu Egipta. Nil zapravo ima dva izvora, jedan u jezeru Victoria, a drugi u jezeru Tana, Etiopija.
  • Str. 93./94., Martinov stanu New Yorku?! Konferencija se održavala u Assuanu, što se udaljeno pola svijeta od New Yorka (Assuan nema aerodrom!), a već sutradan vinjeta prikazuje kako Martin, Java i Belzoni ležerno razgovaraju u njegovom stanu u New Yorku, odlaze u džip i već sutradan kreću u akciju na Assuansku branu. WTF?
  • Isto tako, Belzonijev džip je drugačiji u dva navrata, vidi 79. i 94. stranicu (no, ako su dvije lokacija, onda je džipove mogao unajmiti).
  • Str. 92., momke na uBC-u muči kako je Isi mogla zamrznuti sjeme svog muža prije izgradnje brane i roditi sina prije 30 godina? Malo sam istraživao, i našao da je prvi uspješan eksperiment smrzavanja sperme uspio pedesetih godina, prve Banke sperme otvorene već 1965. u Iowa Cityju, SAD i Tokyu u Japanu; a prvi umjetno začeti čovjek rodio se 1953. godine. Dakle, uz puno novaca, ljubavi, truda i sreće Isi je mogla začeti svog sina zamrznutom spermom svog davno pokojnog muža. ;)
  • #46
  • Str. 39. nekako sumnjam da su inženjeri na Assuanskoj brani bijelci, sve je to sad u rukama Egipćana.
  • Str. 51., referenca na #133/134 "Nea Heliopolis" i faraona Imhotepa.
  • Str. 59. referenca na #101/103 "Čovjek zvani Mojsije" i hram Midian.

Egipat, brane i magični štapovi...

Ah, taj čarobni Egipat... Postojbina nekoć slavne i moćne civilizacije čija drevna povijest ispisuje mnoge stranice knjiga, časopisa, pa i stripa. Biti opčinjen Egiptom i začaran mistikom koja okružuje svaki detalj detalj priče o piramidama, faraonima, Bogovima ili raditi priču i scenarij na temu Egipta u stripu nije jedno to isto. To je netko zaboravio napomenuti gospodinu Bruni Bonettiju kad je spomenuti počeo raditi skriptu. Nije dovoljno poznavati priče starog Egipta već je potrebno i malo umijeća i pažljivosti da se napravi smislen i uzbudljiv scenarij.

Klikni za uvećanje

Detalj prikazuje slike iz obiteljskog života Ekhnatona, njegove žene Nefertiti i njihove djece

Već '90. je Castelli odradio zanimljive narativne veze između porijekla hebrejske monoteističke vjere, Mojsija i Enhatonovog monoteizma, odnosno vjerovanja u jednoga Boga – Atona, solarnog diska. Isto tako, saznali smo sudbinu faraona otpadnika koji je bio osuđen na vječito lutanje zemljom, a s njim je Castelli raskrstio u serijalu Mister Noa, u epizodi ""Khartoum". Idemo dalje, da se egiptolozi među mystereovcima ne osjećaju zakinuti, '93. Castelli dodatno razrješava porijeklo Ekhnatonove ideje u samom začetku talijanskog ciklusa. Tu se otkriva da je i jedan rani egipatski faraon iz 11. dinastije, u MM zvani Imhotep, također pokrenuo religijsku reformu štovanja jednoga Boga, bio protjeran, i osnovao mitski grad Thwt Rym.

Klikni za uvećanje

Giovanni Battista Belzoni – izumitelj, cirkusant, arheolog i egiptolog

Dolazimo tako i do '97. gdje se neki manji igrač sjetio da egipatski Bog Hapy nosi tajanstveni štap koji bi mogao biti isti onaj štap kojim je Mojsije otvorio Crveno more da narod hebrejski može sigurno proći. Kao priča prolazi odlično, no sama izvedba priče je nevjerojatno loša. Područje oko Assuana i Nasserovog jezera nevjerojatno je bogata riznica legendi, Bogova, hramova i fantastičnih lokacija. U vrijeme Starog kraljevstva na otoku Elephantinu postojao je grad-tvrđava Yebu koja je bila granica između Nubije i Donjeg Egipta. Ona je bilo važno središte kulta Hapija, jer se vjerovalo da je tu izvor Nila. Isto tako, bio je strašno jak Izidin kult, te je područje Assuana nekad bilo posljednje područje Egipta gdje se doprlo kršćanstvo. Postojbina Nubijaca, naroda koja nema svoje pismo već se sva povijest, jezik i kultura prenose sa koljena na koljeno, i to samo u nubijskom krugu. Nekih dvjestotinjak km od Assuna leži Abu Simbel, kolosalni hram Ramzesa II. i njegove obožavanje žene Nefertari. No, Bonetti je to sveo na gacanje po blatu akumulacijskog jezera i diznijevskih rješenja tipa baciš svjetiljku i pronađeš tajni mehanizam koja otvara vrata najtajnijeg hrama. Kojega btw. naziva Midian, a ja sam mislio da smo utvrdili da je taj mitski hram u pustinji Harkum u Izraelu (vidi MM LMS 103 ""Zavjetni kovčeg")

Glavni akter priče je potomak slavnog Giovannija Battiste Belzonija, talijanskog egiptologa kojim dijeli ime, fizički izgled i sklonost istraživanju Egipta. No, sadašnji Belzoni je također i fan košarke, dok je njegov predak znao zarađivati demonstrirajući svoju zadivljujuću snagu. Uz narativnu liniju u kojoj Belzoni i Mystere traže hram, pratimo i priču o Isi koja je opsjednuta egipatskim ritualima i svojim pokojnim mužem Abdulom. Vjerovala je da su ona i muža poput aktera iz mita o Izidi i Ozirisu, gdje je zli brat Seth ubio i raskomadao Ozirisa, no Izida nije odustajala od potrage za svojim mrtvim mužem sve dok ga nije pronašla i uskrsla. No, kako je on bio mrtav, nije mogao biti Bog živih te je tako postao Bog podzemlja. Osvetu zbog ubojstva Ozirisa sproveo je nad stricom Sethom mladi Horus (sin Izide i Ozirisa). Nakon Sethove smrti, Horus postaje Bog i zauzima očevo prijestolje u Kraljevstvu živih. Ima nekih paralela, no kako priča otječe, gubi se sva smisao tog podzapleta. Šteta. Još je nekoliko neznakovitih likova, napadna novinarka Wendy Winchel, njezin snimatelj Antoine i Belzonijev vodič Egipćanin Rashid.

Svakako dobar idejni začetak priče, dobra potkovanost scenarista mystereovskom mitologijom, no razrada i izvedba vapi za smislom. Gafova ima sa scenarističke strane (svi su uredno nabrojani u zanimljivostima), a bome niti Alessandrini nije ostao priseban. Piramide u Assuanu? Nije primijetio da je nacrtao malo Mysterov stan, a malo lokacije u Assuanu! Bijeli inženjeri koji rade na brani u Assuanu, to mi je nešto teže za vjerovati. Sve su tamo preuzeli Egipćani. U sljedećim godinama, scenaristi će se Egiptom slabo baviti. Što je šteta, jer pod tim nepreglednim pijescima ima još mnogo toga za otkriti!


Klikni za uvećanje

Abu Simbel – premješteni hram Ramzesa II. (brdo je umjetno, ispod su čelične konstrukcije)

Naprijed

MM SD42/LU43 Duh tetovaže

MM SA 46/48 Posljednja karavela

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • bonjovi4ever

    Ukupna ocjena 23%

    3, 1, 2, 5

    Na stranu to što nikad nisam pretjerano obožavao MM-a ali ovo je zbilja jedna od najlošijih priča koju sam čitao. Ctež da nit ne govorim. Ne volim vrijeđati stripove bez obzira koliko loši bili, iako ovo je zbilja škart,
    09.12.2007
    19:50:00 sati
    bonjovi4ever
    uredi
  • Aco

    Ukupna ocjena 45%

    6, 3, 4, 6

    Scenarista zna puno o povijesti Egipta (kao i recenzent), ali izvedba mu je katastrofalna. Premali broj stranica za ono što je htio reći, zbrzano, na trenutke nerazumljivo, sa amaterski okarateriziranim likovima i nekoliko ogromnih gafova. Naime, Java kreće u istraživanje sa odijelom i cipelama i tkao se valja po blatu, a Marti stalno ponavlja "ma pusti pećinu,moramo izaći van" što je njemu kao arheologu kome su misterije važnije od žene, potpuno neprikladno.Šteta, jer ideja postoji i moglo se puno bolje. Allessandrini se uklopio u sivilo, jako loš i zbrzan crtež, gotovo bez tuša. Vidi se da crta sa dosta muke što se vidi i po broju epizoda koje radi u zadnje vrijeme. Primjećujem kako u Martiju ima stvarno malo epizoda sa tematikom starog Egipta što je u neku ruku čudno jer radi se o gotovo neiscrpnom viru priča.
    12.01.2008
    14:38:00 sati
    Aco
    uredi
  • Guzonjin sin

    Ukupna ocjena 47%

    7, 3, 3, 8

    Ideja je dobra ali mnogo loše izvedena, jedino što mi se dopada je druga naslovnica.
    08.01.2009
    17:48:00 sati
    Guzonjin sin
    uredi
  • Spock

    Ukupna ocjena 24%

    1, 1, 3, 9

    Ova epizoda je dno dna Martija. Nezamislivo loš scenarij!! Gdje samo nađoše ovog Bonettija? Alessandrini je ovdje, također, dotaknuo dno.  

    24.05.2010
    21:49:00 sati
    Spock
    uredi
  • drogsy

    Ukupna ocjena 63%

    6, 5, 7, 9

    Ah da, jbg... Unatoč nabrojanim greškicama, meni je ovo nekako simpatična pričica, tim više što je ovo moj prvi MM. Alessandrinijev crtež dobar, ali greške se ne mogu zanemariti, a scenarij jest na nekoliko mjesta loš mada i dalje zanimljiv. Naslovnica mi je baš dobra.

    22.04.2011
    11:28:00 sati
    drogsy
    uredi
  • bjelolasica

    Ukupna ocjena 38%

    3, 3, 5, 5

    Bruno je u samo 130 stranica ugurao svu povijest Egipta koja mu je pala na pamet. Ovo je trebalo ići u maxi da se napravi dobra priča.

    27.04.2012
    23:08:00 sati
    bjelolasica
    uredi
  • Ukupna ocjena 56%

    5, 3, 8, 8

    23.09.2013
    08:08:00 sati
    coszinus
    uredi
  • mpavin

    Ukupna ocjena 60%

    6, 4, 7, 9

    Slabo, nekako nedorečeno je ispalo na kraju zbog malog broja stranica. A čudni su i likovi i dijalozi, kao da su izašli iz nekog drugog stripa.

    19.02.2014
    08:04:00 sati
    mpavin
    uredi
  • Dudley Smith

    Ukupna ocjena 40%

    5, 2, 4, 7

    Slaba je ovo priča, pogotovo s aspekta diletantskoga scenarija. Sve se nekako čini zbrzano i površno. Egipatska povijest zaslužuje bolje obrade od ove. Crtež isto napravljen kao u žurbi i preko neke stvari, to je jedino objašnjenje za brojne propuste. Tema Amenofisova monoteizma je inače meni jedna od dražih iz egipatske povijesti, tako da mi je žao što je ovako nespretno napravljena.

    06.04.2014
    14:34:00 sati
    Dudley Smith
    uredi
  • Stripmen

    Ukupna ocjena 49%

    6, 5, 4, 4

    Šteta ovo je sa malo truda moglo bolje ispasti.

    04.10.2014
    14:21:00 sati
    Stripmen
    uredi
  • Hercule Poirot

    Ukupna ocjena 30%

    2, 1, 5, 6

    Potpuno nezanimljivo.

    08.07.2019
    15:32:00 sati
    Hercule Poirot
    uredi
  • prozirna senka

    Ukupna ocjena 54%

    6, 4, 6, 6

    recenzent pogadja pravo u sredu sa svojim primedbama. Gospodar Nila ima sve moguce predispozicije da bude jedna od najinteresantnijih prica vaskolikog serajla MMa, ali Kasteli fula na sve strane. Uopste,  u ovom periodu je vidljiv zamor materijala i kod scenarista, a bogami i kod crtaca, i Alseanrdini je ovo odardio preko k. Steta, bas.

    23.12.2020
    01:15:00 sati
    prozirna senka
    uredi

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Zabranjeni grad
    Kod: MM VEC 26
    Ocjena: 75%
    Vrijeme: 18.1.2022. 0:17:00
    Autor: prozirna senka
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 815
  • Četvrti svjedok
    Kod: NR ZS 26
    Ocjena: 60%
    Vrijeme: 16.1.2022. 10:38:00
    Autor: Hercule Poirot
    Broj komentara: 6
    Broj pogleda: 1152
  • Rendžer u New Yorku
    Kod: NR ZS 25
    Ocjena: 88%
    Vrijeme: 14.1.2022. 0:44:00
    Autor: tex2
    Broj komentara: 6
    Broj pogleda: 1118
  • Anđeo uništenja
    Kod: NR LIB 8c
    Ocjena: 80%
    Vrijeme: 12.1.2022. 1:42:00
    Autor: ReemCP
    Broj komentara: 6
    Broj pogleda: 1129
  • Sotonski barun
    Kod: KT LU 46/47
    Ocjena: 87%
    Vrijeme: 10.1.2022. 0:17:00
    Autor: Spock
    Broj komentara: 5
    Broj pogleda: 1274

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Žrtve i krvnici
    Kod: NN LIB 71c
    Ocjena: 96%
    Vrijeme: 9.11.2021. 0:20:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 2598
  • Crne suze
    Kod: ZG LU 321
    Ocjena: 34%
    Vrijeme: 3.11.2021. 0:10:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 14
    Broj pogleda: 2590
  • Korijeni
    Kod: ZG KRJNUB 1/6
    Ocjena: 82%
    Vrijeme: 25.11.2021. 0:11:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 16
    Broj pogleda: 2563
  • Smrt filmske zvijezde
    Kod: NR LIB 4a
    Ocjena: 57%
    Vrijeme: 21.11.2021. 0:16:00
    Autor: Hercule Poirot
    Broj komentara: 11
    Broj pogleda: 2427
  • Vigilanti
    Kod: ZG LU 316/317
    Ocjena: 41%
    Vrijeme: 28.10.2021. 0:17:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 10
    Broj pogleda: 2240

Aukcije

Forum