Četvrta karavela

Martin Mystere

MM SASP 1 | 132 str.

Uoči 500-te obljetnice Kolumbovog otkrića Amerike i nadolazećeg Kolumbovog dana netko počinje ubijati sve one koji su upoznati sa postojanjem templara na američkom tlu u pretkolumbovsko vrijeme. I opet se, kao i svake godine, ukrste putevi naivne Angie koja želi postati model, baze Drugdje koja ima probleme nadnaravne naravi i dobrog starog Martina koji se ni kriv ni dužan upliće u tajnu prikrivanja templarskih tragova na tlu Amerike.

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 81%

Priča 8

Scenarij 10

Crtež 7

Naslovnica 6

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 79%

P*8

S*7

C*7

N*7

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Četvrta karavela
    MM SASP 2

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • La quarta caravella
    MM SPEC 9

ZANIMLJIVOSTI

  • Ovaj specijalac referencira se na sljedeće brojeve: MM LMS 7/8/9 "Izvor mladosti", MM LMS 52/53 "Usijana olupina", MM LMS 92/94 "Roncisvalle", MM LIB 1 "Tajna Svetoga Nikole", MM SD 6 "Deset godina poslije", MM SD 8 "Trinaesti znak", MM SA/LU #46-48 "Zadnji jedrenjak"
  • O pretkolumbovskom iskrcavanju templara na američko tlo potražiti knjige: William F. Mann "Vitezovi templari u Novome svijetu: Kako je Henry Sinclair donio Gral u Akadiju",Louis Charpenterier pronalazi određenu vezu između templarskih puteva i Amerike u djelu "Tajne templara" (Les mysteres Templiers),Juan de la Varende u knjizi "Los gentilhombres" (Plemići) pripovijeda o tome kako su templari redovito odlazili i Ameriku i odande donosili srebro (ne i zlato) što su ga vadili iz nekoliko rudnika, Vignati Peralta "Tajne templara"; Tim Wallace-Murphy, Marilyn Hopkins "Templars in America: From the Crusades to the New World"; a najvažniji je izvor informacija roman Mariana Tomatisa "Sulle tracce di Atlantide" kojim se i Castelli vjerojatno inspirirao glede priče s paterom Johannesom
  • Splash vinjeta, scena upoznavanja Nakhoe i razgovor redovnika sa papom blage su kopije originalnih scena iz MM #52/53 "Usijana olupina"
  • Izgled lika koji je otkrio Europu (Nakhoe) drugačija je nego u MM #7/8/9 "Izvor mladosti"; taj Castellijev lik vjerojatno povlači paralelu sa ovim: na timpanu crkvene lađe u Vezelayu, koji potječe otprilike iz 1150. godine, među zemaljskim narodima prikazan je i jedan "indijanac" s velikim ušima: ne Indij(an)ac iz Indije, već Indijanac iz Amerike (u izvornom tekstu indio, što u španjolskom znači i Indijanac i Indijac)
  • Albigenski heretici, odnosi se na heretičke katare, koji su bili istrijebljeni u Albigenskom križarskom ratu (vidi addendum)
  • Str. 19., 20. lipnja 1969. godine prvi čovjek sa svemirskog broda Apollo 11 stupio je na Mjesec, no tijekom prijenosa snimljen je i ostatak sovjetskog svemirskog broda što bi značilo da Ameri nisu prvi stupili na mjesečevo tlo; to je samo jedna od teorija zavjera koje se ispredaju oko spuštanja na Mjesec. Neki potpuno opovrgavaju činjenicu da se Apollo 11 uopće spustio na Mjesec.
  • Str. 25., Martin će konačno ispričati istinu o svome autu u epizodi  SD MM 30/31 "Povratak u New York"; registracija "M. MYST." koju nalazimo u ovom broju, nije bila i u prvoj priči sa Columbom
  • Str. 26., komarci su sredili Martinov Ferrari u epizodi LMS MM #28/29 "Smrtonosni ujed"; Str. 27-29. događaji iz MM #52/53 "Usijana olupina"
  • Kristofor Kolumbo je isplovio iz Palosa trima karavelama Santa Maria (ili Gallega), Pinta ("Obojana") i Santa Clara (Niña ili Djevojčica). Službeni datum Kolumbovog otkrivanja Amerike je 12. listopada 1492. godine, a kopno je ugledano u 2h ujutro od strane mornara na Pinti. Kolumbo je otok nazvao San Salvador (dio današnjih Bahama); no, Castelli tvrdi da je postojala i četvrta karavela na koju se 1469. godine Kolumbo ukrcao kao brodski mali pod zapovjedništvom kapetana Aramburua. Preživio je brodolom i spasio drevne karte koje su prikazivale novootkriveni kontinent. Ukratko na strani 42., vidi više u MM #52/53 "Usijana olupina"
  • Str. 50., nije se uspio spasiti samo Kolumbo, već i turčin Ahmed! (nešto smo zaboravljivi)
  • Sa "Summo ac Venerandissimo Pontifici Honorio…" kako čita Bernard Di Citeaux na 62. str. i dalje, tekst je kojim uistinu započinje pismo redovnika zvanog Prete Gianni/prezbiter Johannes/pater Johannes/popa Jovan; str. 66. poslanica, između 12. i 14. st. poruke tajanstvenog "patera Johannesa", "katoličkog gospodara u nepoznatu, ali bogatu kraljevstvu" u kojemu se nalazi vrelo mladosti, stvorili su legendu o Kraljevstvu prezbitera Johannesa,
  • Str. 68., vidi MM #7/8/9 "Izvor mladosti",
  • Arkadija ili Arcadija naziv je grčke regije na Peloponezu, a svoje ime dobila je po mitološkom liku Arcosu. Zbog svojeg planinskog zabačenog položaja služila je kao klasično utočište. Vjerovalo se da je Zeus rođen u tim planinama, a tu su bili i hramovi posvećeni Zeusu i Heri. Arcadia je kroz stoljeća postala rustikalno zabačeno područje, a njezini su stanovnici postali većinom pastiri koji su vodili miran, no sretan pastoralni život, tako da je na nekoj točki Arkadija postala idilični raj, koju je ovjekovječio Vergilije u svojim Eklogama i Jacopo Sanazzaro u svojoj pastorali "Arcadia" (1504. g.). Nicolas Poussin 1647. g. stvara sliku "Pastiri Arkadije" gdje na spomeniku piše "Et in Arcadia ego" pa Baigent i Leigh u svome "Sveta krv, sveti gral" stvaraju novi mit (zapravo je Plantard tvorac te fraze)
  • La Rochelle je bila važna templarska luka (navodno!)
  • Str. 83.; 5. vinjeta, Chris spominje izgubljeni Zavjetni kovčeg (1. film), možda izgubljeni gral (3. film), možda čarobno kamenje Indiane Jonesa (2. film) (sve se to više manje nalazi pohranjeno u ogromnom skladištu baze Drugdje)
  • Str. 84., Nadja psihometričarka bila je viđena u LMS MM #22/23/24 "Tunguska"
  • Str. 87., 5. vinjeta, dvorac Gisors i Baphomet iz LMS MM #86-88 "Sekta asasina"; 6. vinjeta, Zavjetni kovčeg, hram Midian, planina Harkoum iz LMS MM #104/106 «Čovjek zvan Mojsije»
  • Kronologija otkrivanja Amerike: templari su 1128. iz Jeruzalema donijeli karte u Troyes Bernardu od Citeauxa, u travnju 1129. isplovili za Ameriku, u studenom se iskrcali na kontinent, vratili se u luku La Rochelle u siječnju 1131. godine
  • Str. 103., put tajanstvenih karata u MM univerzumu - templar Jean D’ Aramburu ostavlja u nasljedstvo svome potomku Aramburuu, kapetanu Prometeja. Kad Aramburu pogine, karte dolaze u posjed Kolumba koji pomoću njih 1492. otkriva službeno Ameriku, a i turčina Ahmeda od kojeg karte dolaze do čuvenog srednjevjekovnog kartografa Piria Reisa
  • Str. 117.; 1140. godine desio se incident kad je mitski Otac Gianni zahvaljujući oluji otkrio Floridu
  • Str. 123., 3. vinjeta, citat: "grupa ljudi bijele kože koji su došli s druge strane mora, tri stoljeća kasnije", legendarna priča Maya govori o tim ljudima  - "Quetzalcoatl" (vidi addendum)
  • Postoji stara priča da je španjolski istraživač Juan Ponce de León u 16. st. navodno tražio Izvor mladosti potaknut pričama tamošnjih domorodaca, a sve što je otkrio bilo je područje poznato danas kao Florida. Priča je bila pripisana de Leonu tek nakon njegove smrti, a ta se saznanja mogu naći u "Memoir" Hernanda DEscalantea Fontanede iz 1575. godine, i u "Povijesti Španjolske u Novom svijetu" Antonia de Herrere y Tordesillasa

Nakon što je prošle godine uz pomoć šašave Angie i dvoje smušenjaka Deeja i Kellyja riješio tajnu Mozartove lubanje (u nas tek nedavno) i pojasnio nam jednu misteriju iz glazbenog područja, Castelli je odlučio da je vrijeme da se stranice povijesti sirotog Kolumba konačno ispišu do kraja. I dakako, objasni veza između kraljevstva prezbitera Johannesa i tajnih eksploatacija Crkve i templara na području Amerike. I onda kad se mislilo da već sve znamo, pet godina kasnije Recagno otvara nova pitanja i pokušava zaključiti stvar. Te kao svaki dobar treker od zanata, u tu svoju priču ubacuje i izvanzemaljske oblike života. Templars in space! ;)

Radnja prati tri na prvi pogled ne baš povezane priče iz prijašnjih epizoda koje se bave jednim zajedničkim elementom - Amerikom. Mistično kraljevstvo patera/prezbitera/pope Johannesa/Ivana/Jovana ili talijanski "pretti Giani" kako sam sebe oslovljava u poslanicama koje je pisao papi i ostalim vladarima drugih zemalja tog doba. Od 12. st. poduzimaju se mnoge ekspedicije koje traže to mistično kraljevstvo u kojem teče med i mlijeko. To je između ostalih i Etiopija, dok drugi, odvažniji teoretičari stavljaju to kraljevstvo na Daleki Istok, ili pristaše templarske teorije u Ameriku. Ta priča je ispisana na stranicama stripa davne 1982. (prije 10 godina) na samom začetku serijala. No, ta epizoda je bila i malo štura te nije obilovala informacijama nužnim za shvaćanje legende i kraljevstvu Patera Johannesa (u Dnevniku pope Jovana). Više je Castelli obraćao pažnju na akciju i upotpunjavao scenarij nekom macabre atmosferom.

Prezbiter Johannes ili prete Gianni kako ga vide srednjovjekovni umjetnici


Druga linija tiče se templara, a koja priča o tajanstvenim kartama koje su prvi templari i Hugo De Payens pronašli u podzemlju legendarnog Salamunovog hrama 1140. godine. Prava povijest nikad nam nije točno otkrila što su to templari našli u tom podzemlju, postoje samo nagađanja o kartama tih neistraženih krajeva, tajnih Hiramovih nacrta hramova, Zavjetni kovčeg, bogatstvo, kamen mudrosti itd. Ljudskom predmnijevanju nema kraja. Isto tako, neki se pitaju da kako to; u 12. stoljeću Europa je bila siromašna, otkuda onda templarima i Crkvi toliko novaca za financiranje ogromnog broja crkava? Da li je on pritjecao od uporabe Kamena mudrosti za pretvaranje neplemenite kovine u zlato ili jednostavnije, jesu li templari pronašli karte do pretkolumbovske Amerike koju zatim u velikoj mjeri eksploatiraju?

Treća linija govori nam o Kristoforu Kolumbu i njegovoj ključnoj plovidbi iz 1942. godine. Epizoda iz 1986. "Blago sedam gradova" započinje teorijom o Kolumbovoj prvoj plovidbi, te se nakon stanovitih saznanja priče okreće drugom smjeru i govori o potrazi za Eldoradom. Sam naziv priče govori o četvrtoj karaveli kojom je Kolumbo krenuo prije onih sljedećih tri pomoću kojih je službeno otkrio Ameriku. Kao i u prošloj epizodi, opet se radnja dešava uoči Kolumbovog dana, no ovaj je put u pitanju prava obljetnica – 500 komada godina!

Kristofor Kolumbo by Sebastiano del Piombo, Ufizzi, Firenca

Castelli je ovdje jako pazio na kontinuitet, te uključuje u reference ključne momente iz priča koje se dotiču tih tema. Da se kojim slučajem epizoda nalazila u redovnoj seriji, imala bi puno manje humorističkih elemenata, i vjerojatno bi se puno više usredotočila na Martina, dok bi oni repetativni komični elementi poput Angie i Chrisa bili u sjeni. Jedan dio scenarija se jako poziva na prijašnje epizode, događaje i likove, a možemo posmatrati i Alessandrinijevu transformaciju Kolumbove priče i prezbitera Johannesa koje su izvorno crtali braća Cassaro te Bignotti. Pogledamo li dvije uvodne scene, onu sa ulovom Čovjeka koji je otkrio Europu i razgovor između pape i neidentificiranog redovnika, uvidjet ćemo znakovite razlike. Kao prvo, Alessandrinijev i Bignottijev Nakhoa se fizički razlikuju, a i broj mornara na brodici u trenutku spašavanja nije isti. Sljedeća scena razgovora u prvom slučaju nalik je nekom generičkom razgovoru dvojice čelnika Crkve i tu Castelli još nije imao na pameti misterij templara. U Karaveli je to razrađenije, a spominju se i albigenski heretici koji su više nego dobar razlog zašto je Crkva morala držati po kontrolom bilo kakav element koji može poticati novu herezu (za bolje upoznavanje sa začetim problemima pročitati addendum ovoj recenziji). Epizodu preplavljuje naracijski element te se možda slučajnom prolazniku/čitatelju neće doimati niti spontanim, niti razumljivim. No, s vremenom čovjek počinje sve više cijeniti Castellijev smisao za kontinuitet i uspješno integriranje real-world činjenica u jedan fiktivni univerzum Martina Mysterea....



Addendum...

Peralta Vignati, "Tajne templara" – pretpostavke o iskrcavanju

Ne postoji nikakav siguran dokaz o iskrcavanju templara. Kada je riječ o templarima svi su tragovi uvijek pažljivo izbrisani i nikada nema sigurnih dokaza. Ili ih je barem nemoguće pronaći u arhivima. Ipak, razmislimo:

1. Imali su vlastitu flotu s mornarima koji su bili pripadnici Reda

2. Neki od njih morali su biti Normani, rođaci onih moreplovaca koji su u vrijeme osnutka templarskog reda, ili nekoliko desetljeća ranije, s Grendlanda plovili za Ameriku što su je zvali Wineland, putujući tamo i natra više puta.

3. Među mornarima sigurno je bilo i Bretonaca, čiji su preci ostavili tragove na obali Philadelphie, puno prije Kolumba

4. Dio templara bio je dovoljno obrazovan da bi znao kako je zemlja okrugla, što su također znali benediktinski papa Silvestar II, nekolicina njegovih učenika i majstor graditelj Chartresa, koji je čak poznavao njene dimenzije.

5. Vitezovi Hrama pristajali su u feničanske luke u kojima su možda bili sačuvani zemljovidi tog drevnog naroda koji je izgleda također doplovio do američke obale. Čuvene Piri Reisove karte otkrivaju dosta toga o zemljopisnom znanju starih naroda.

6. Nakon ukidanja Reda, templari Pirinejskog poluotoka raspršili su se po drugim, više-manje sličnim redovima, poput onog od militarističkog reda od Calatrave u Španjolskoj i Kristova reda u Portugalu, osnovanog baš s tom namjenom. Poznato je da se Kolumbo služio kartama i arhivima reda od Calatrave te da je posjedovao još neke, pomoću kojih je uvjerio kraljicu Isabelu u utemeljenost svojih tvrdnji. Nekoliko godina kasnije, španjolske su lađe poletno zaplovile prema Americi, nadajući se uspjehu svoje ekspedicije.

No, nisu templari bili jedini prvi mogući došljaci na američki kontinent. Keltska tradicija ispjevala je "Pjesan o Cuchulainu", junaku irskog viteškog bratstva Crvene grane koja govori o liku koji je isplovio prema otocima sreće daleko na zapad. Jedna priča američkih domorodaca govori o strancu koji se negdje u XI. stoljeću iskrcao na Yucatanu. Meksička plemena zvala su ga Quetzalcoatl (ptica-zmija), a na majanskom jeziku njegovo je ime glasilo Kukulkan (pernata zmija). A irski brodovi bili su slični norveškim drakarima (drak = zmaj) i imali pramce ukrašene zmajskom ili zmijskom glavom. Dakako, spretni "povjesničari" odmah su uočili povezanost između te dvije činjenice! ;)



Hereza Albigenza ili Katara i Katarski križarski rat

Albigenski križarski rat ili Katarski križarski rat (1209-1229) bila je 20-godišnja vojna kampanja koju je inicirala rimokatolička crkva da bi eliminirala religijsko prakticiranje Katara iz Languedoca, koje je rimokatolička crkva smatrala apostazijom. Katolička Crkva srčano se razračunavala sa strujama u kršćanstvu koje je smatrala heretičkim, no prije 12. st. te grupe bile su organizirane u malim brojevima poput uličnih propovjednika u zabačenim uličicama ili malim lokaliziranim sektama. Katari iz Languedoca predstavljali su alternativni i popularni masovni pokret, fenomen kojeg rimokatolička crkva nije vidjela već 900 godina. Bili su posebno brojni u današnjoj zapadnoj mediteranskoj Francuskoj, tada dijelu Katalansko-Aragonske konfederacije ili Kraljevstva Aragon. Također, zvali su ih Albigenci, po gradu Albiju. Postoje najmanje dva objašnjiva objašnjenja ove činjenice – prvo, jednostavno zbog prisutnosti pokreta u i okolo grada, i drugi, da ime dolazi od crkvenog koncila održanog kraj grada 1176. godine koji je, nakon uzimanja u obzir katarske doktrine, bio proglašen herezom.

Prema cistercitskom piscu Cesaru Heisterbachu, jednog vođu križarske vojske, papinskog legata Arnaud-Amaurya, upitao je križar, kako mogu razlikovati katare, njihove neprijatelje, od ostalih građana. Odgovorio je: "Caedite eos! Novit enim Dominus qui sunt eius" ili "Ubijte ih sve! Gospod će prepoznati svoje!"

Taj križarski rat protiv katara povijesno je signifikantan iz mnogih razloga: naneseno nasilje bilo je ekstremno čak i za srednjevjekovne standarde; Crkva je legalno ponudila sankcionirano vlasništvo nad osvojenim zemljama zapadnim francuskim plemićima i francuskom kralju. I na kraju, albigenski križarski rat imao je ulogu u stvaranju i institucionalizaciji i dominikanskog reda i srednjovjekovne inkvizicije.

Naprijed

MM ZSSP 4 Ultimatum

MM SA SP5 Zeleni vitez

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • kico

    Ukupna ocjena 80%

    8, 8, 8, 8

    Sve osmice :-) Rijetko koji Marti sa onom luđakinjom i ona dva blesana mi se sviđa.Ovaj srećom spada u ovu drugu skupinu.
    05.02.2007
    15:35:00 sati
    kico
    uredi
  • prozirna senka

    Ukupna ocjena 82%

    9, 8, 8, 7

    Drago mi je da moj jubilarni, 200-ti komentar ide ovoj, za specijale MMa, sasvim neobicnoj prici. Kao sto kaza recenzent, da nije Krisa i Endzi, Cetvrta karavela bi sasvim pristajala regularnoj seriji. Uz Cara demona, pravi izuzetak (i odmor za mozak) od ostalih "specijalnih" epizoda.
    05.02.2007
    17:07:00 sati
    prozirna senka
    uredi
  • Spock

    Ukupna ocjena 88%

    10, 10, 6, 10

    Prošlo ljeto, nakon što preko 5 godina nisam pročitao strip uopće, ugledao sam ovog Martija na kiosku. Privukla me naslovnica jer su me uvijek privlačile povijesne misterije. Otvorim ga i vratim nakon što sam vidio crtež, koji mi je, na prvi pogled, bio katastrofa. Nakon toga kupim Zagorove klasike i ponovno se zarazim "strip-virusom". Mjesec dana sam mjerkao tog Martija po izlozima i nakon što sam ga uzeo i pročitao, strip me toliko oduševio da sam odlučio nabaviti sve Martije LMS serije... Malo pomalo, Marti mi je postao najdraži strip junak, a sve je počelo ovim stripom, pa su zato, možda, i ocjene malo više.
    05.02.2007
    21:38:00 sati
    Spock
    uredi
  • delboj

    Ukupna ocjena 79%

    8, 9, 6, 10

    Jedan od boljih specijala, ali je sama priča nekako malo nedorečena.
    07.02.2007
    09:42:00 sati
    delboj
    uredi
  • Aco

    Ukupna ocjena 82%

    9, 8, 8, 7

    Uz Tajna velike piramide možda i najbolji Martijev specijalac do sada.Svaka čast Castelliju što je odlučio nadovezati se na originali Izvor mladosti,pa su tako uvodne stranice Karavela gotovo identične Izvoru,samo osjetno bolje nacrtane.Luda ideja o iskrcavanju Templara u Ameriku,četvrtoj Karaveli,mitskom popu Jovanu,tajnim kartama koje su došle u posjed Kolumbu..Marty kao da je ovdje suvišan a u biti i jest,jer osim scena na kraju gotovo da i nema neke uloge.Čini mi se kako je Castelli opet previše pažnje posvetio povjesnim detaljima i legendama nego samoj radnji(to se mu često zna dogoditi).Jedini veći minus ove epizode je ujedno i njezin najveći plus.Naime,dok će za tvrde Martijeve fanove ovo biti prava poslastica,mnoge će iritirati stalno pojavljanje "vidi starije brojeve MM".Crtež na visini.Dovoljno je usporediti crtež braće Cassaro na Izvoru sa ovim i vidi se koliko je Allessandrini bolji od njih.Sve u svemu-jedno od izdanja 2006!
    17.02.2007
    01:12:00 sati
    Aco
    uredi
  • Ukupna ocjena 87%

    9, 8, 9, 9

    Ne volim specijalce ali ovo je zaista dobro.Crtez kao i uvek ali pravi melem za oci nakon Djevojke iz torte.Naslovnica je kao i na svakom specijalu odlicna samo mi nije jasno zasto na svakoj naslovnici za specijal Marti ima Pistolj sa zracima(!!!!!!!!!!)?
    21.02.2007
    13:02:00 sati
    ComicBoy
    uredi
  • Inferno

    Ukupna ocjena 96%

    10, 10, 9, 9

    Fenomenalna priča koja je poslužila da se popune rupe u kontinuitetu. Obožavam ovu vrstu misteriju,  a pogotovo komplicirani Castellijev scenarij. Samo je glupo ono na kraju kad čiča kaže da on nema veze s prezbiterom Johannesom. Alessandrini odličan.
    02.03.2007
    19:22:00 sati
    Inferno
    uredi
  • kiky

    Ukupna ocjena 77%

    8, 7, 8, 8

    Uzbudljivo i zabavno ispripovjedana epizoda sa ipak ne baš najsretnijim završetkom, ponajprije zahvaljujući glupavom-i-ne-baš-mudro osmišljenom razjašnjenju tajanstvenog ubojice.
    10.03.2007
    18:49:00 sati
    kiky
    uredi
  • flamboyant soul

    Ukupna ocjena 81%

    9, 8, 8, 6

    Ustvari jedna jako dobra epizoda. Castelli se ponekad jadan 'pogubi' u svim tim povijesnim podacima, odnosno interpretaciji istih, pa malo i umori čovjeka, ali treba uzeti u obzir da Martin Mystere nikad nebi postao ono što jest da nema njega. Čovjek to s vremenom zavoli, valjda kako odrasta, jer shvati kako je ustvari teško kvalitetno miješati fikciju i povijest. Moglo je možda i bolje, ali (ako izuzmemo naslovnicu) nemam primjedbi na ovu epizodu. Ahoy mate!
    07.02.2008
    01:03:00 sati
    flamboyant soul
    uredi
  • GeneziS

    Ukupna ocjena 86%

    9, 9, 8, 8

    Sve u svemu zanimljiva priča, malo previše napumpana oblačićima sa tekstom, ali je zato lepo i detaljno ispričana.
    24.03.2008
    05:14:00 sati
    GeneziS
    uredi
  • ken2

    Ukupna ocjena 78%

    8, 7, 9, 6

    angie - ta preslatka lutkica, zbog koje otrpim i loše specijalce, a kamoli ovog, koji je čak i dobar, ah ta njena lakoća skidanja u toples, kao svi ponijeli dvodijelne, a ona ima jednodijelni, ma...ljubi te keninače, priča je dobra, super nadovezana na izvor mladosti, kojeg se u potpunosti sjećam, tako da sam baš s guštom pročitao ovaj strip
    31.12.2008
    14:44:00 sati
    ken2
    uredi
  • Panon

    Ukupna ocjena 72%

    8, 7, 7, 6

    Svidio mi se flashback na raniju Martijevu epizodu ''Čovjek koji je otkrio Ameriku'', ali se dobar dio radnje svodi na prepričavanja o Kolumbu, ocu Johannesu u Americi, pa o templarima koji uzimali zlato iz Amerike...puno priče, a malo akcije. Solidna je epizoda, ali je ipak moglo i bolje.
    27.03.2009
    21:08:00 sati
    Panon
    uredi
  • drogsy

    Ukupna ocjena 82%

    8, 9, 8, 7

    Izvrstan specijalac! S obzirom da se u principu nadovezuje na tek samo dvije prethodne epizode (Libellus 6 "Izvor mladosti" i Liblleus 35 "Blago sedam gradova"), a i bavi se veoma zanimljivom temom predkolumbovskog otkrića Amerike, nije prezahtjevna za nekog slučajnog čitatelja koji ne poznaje MM kontinuitet. 

     

    Ne slažem se da humoristične scene a Angie, chrisom, pa i samim Martijem kvare dojam, naprotiv, to epizodi daje poseban šarm. Jedino što mi je bed jest Castellijeva zaboravljivost u vezi Kolumba i turčina Ahmeda. Alessandrini je ovdje bio u svojem tranzicijskom periodu ka crtežu čiste linije te je samo solidan.

    08.03.2011
    11:32:00 sati
    drogsy
    uredi
  • Oki

    Ukupna ocjena 57%

    6, 5, 7, 3

    Ovaj specijalac ima puno toga zanimljivoga,ali nakon polovice stripa,previše priče,objašnjavanja i kompliciranja,a svršetak me je nekako razočarao...nekako mi izgleda da je autor samo htio ispričati to da je Amerika otkrivena mnogo prije Columba,ali izvedba cijele priče mi je previše zapetljana i neuvjerljiva. Naslovnica...daj pogledajte te face od Martina,Angie i Jave(Java izgleda kao da sere)..
    25.06.2012
    00:21:00 sati
    Oki
    uredi
  • Ukupna ocjena 56%

    4, 4, 8, 8

    Sklepano, spojeno, prespojeno vise Misterija u ovom specijalcu, pri cemi je vezivni elemnt beskonacno glupa i neuverljiva ideja da se u 12 veku plovilo do Americke obale da bi se odatle muzlo zlato.

    08.01.2013
    20:21:00 sati
    kasper
    uredi
  • hrvoje23

    Ukupna ocjena 83%

    9, 8, 8, 8

    Baš su mi zanimljive ove proče oko Kolumba...

    02.07.2013
    20:29:00 sati
    hrvoje23
    uredi
  • Rahazlam

    Ukupna ocjena 88%

    9, 8, 9, 10

    Sigurno najbolji martijev specijal zanimljiva prica,crtez odlican naslovnica je jedna od najboljih martijevih!!!

    18.08.2013
    16:59:00 sati
    Rahazlam
    uredi
  • mpavin

    Ukupna ocjena 79%

    8, 7, 9, 7

    Skroz zanimljivo, još jedna epizoda sa Kolumbom u nizu. Ima nekoliko dosadnih dijelova, to je jedina (manja) zamjerka. Alessandrini je standardno dobar ali ja stvarno ponekad poželim da Angie u toplesu nacrta netko drugi (Esposito bros ili Filipucci npr.) jer u tome baš i ne briljira. :P

    06.03.2014
    19:16:00 sati
    mpavin
    uredi
  • Dudley Smith

    Ukupna ocjena 79%

    9, 7, 8, 7

    Vjerojatno najbolji specijalac s Angie. Alessandrini na svojoj standardnoj razini.

    20.04.2014
    17:43:00 sati
    Dudley Smith
    uredi
  • Stripmen

    Ukupna ocjena 59%

    6, 6, 6, 5

    Nažalost specijalac nije baš nešto.

    04.10.2014
    15:29:00 sati
    Stripmen
    uredi
  • Giuda Ballerino

    Ukupna ocjena 92%

    10, 10, 8, 8

    Martin Mystere mitologija! Obavezno gradivo. Koliko je stvari ovdje samo Castelli izmislio i povezao, a sve se slaze. Raduje me sto serijal ima ovako jak kontinuitet, prije nego sam ga poceo citati to nisam znao, ovo citanje po kronologiji je pravi gust.

    14.01.2015
    11:43:00 sati
    Giuda Ballerino
    uredi
  • Dwayne_Looney

    Ukupna ocjena 85%

    9, 8, 9, 7

    Sjajna priča, Castelli briljantan! Naslovnica najslabiji element

    15.02.2015
    21:57:00 sati
    Dwayne_Looney
    uredi
  • allessi

    Ukupna ocjena 85%

    9, 8, 9, 7

    Moram priznati da je ova epizoda poprilično komplicirana i da je sama priča dosta zamršena i teška za čitanje.. Što u ovom slučaju samo znači da je riječ o jako dobroj epizodi.. S obzirom da nisam čitao prijašnje epizode na koje se ova nadovezuje, a nisam niti Martina općenito čitao u kontinuitetu, malo mi je trebalo da polovim sve konce.. Ali sve u svemu, dosta dobro.. Alessandrini je sa svojim crtežom briljirao, ali mu je zato naslovnica malo neinventivna..

    27.10.2016
    21:42:00 sati
    allessi
    uredi
  • Hercule Poirot

    Ukupna ocjena 83%

    9, 9, 8, 5

    Izvanredna priča, zaokružena, smislena i dotiče se različitih zanimljivih teorija ili trenutnih nadahnuća.

    05.07.2019
    15:42:00 sati
    Hercule Poirot
    uredi

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Prkos smrti
    Kod: KM LU 4b
    Ocjena: 95%
    Vrijeme: 17.8.2022. 0:52:00
    Autor: Ivan Liverpool
    Broj komentara: 6
    Broj pogleda: 649
  • Zlatokosa
    Kod: KM ZS 597
    Ocjena: 58%
    Vrijeme: 15.8.2022. 10:19:00
    Autor: Hercule Poirot
    Broj komentara: 6
    Broj pogleda: 1002
  • Što se dogodilo s Mary Rose?
    Kod: NR GOLCS 1a
    Ocjena: 89%
    Vrijeme: 13.8.2022. 2:22:00
    Autor: ReemCP
    Broj komentara: 6
    Broj pogleda: 1032
  • Ruke nad gradom
    Kod: CASS PAD 2
    Ocjena: 86%
    Vrijeme: 11.8.2022. 7:17:00
    Autor: tex2
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 949
  • Bijeli pakao
    Kod: PSDZ SA 37b
    Ocjena: 75%
    Vrijeme: 9.8.2022. 7:39:00
    Autor: Qwertz
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 952

Aukcije

  • LMS 375.
    Vrijeme: 28.08.2022 00:22:30
    Prodavač: rudx
    Cijena: 1 kn
    Broj ponuda: 0
    Broj pogleda: 5
  • LMS 304.
    Vrijeme: 28.08.2022 00:21:53
    Prodavač: rudx
    Cijena: 1 kn
    Broj ponuda: 0
    Broj pogleda: 5
  • LMS 302.
    Vrijeme: 28.08.2022 00:21:07
    Prodavač: rudx
    Cijena: 1 kn
    Broj ponuda: 0
    Broj pogleda: 12
  • LMS 292.
    Vrijeme: 28.08.2022 00:20:13
    Prodavač: rudx
    Cijena: 1 kn
    Broj ponuda: 0
    Broj pogleda: 7
  • LMS 284.
    Vrijeme: 28.08.2022 00:19:27
    Prodavač: rudx
    Cijena: 1 kn
    Broj ponuda: 0
    Broj pogleda: 5

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Bandera!
    Kod: MTX VCZS 36
    Ocjena: 77%
    Vrijeme: 9.6.2022. 1:56:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 27
    Broj pogleda: 2765
  • Smrt u svemiru
    Kod: NN LIB 62c
    Ocjena: 83%
    Vrijeme: 25.5.2022. 0:37:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 1806
  • Kameni most
    Kod: TX LIB 67
    Ocjena: 63%
    Vrijeme: 6.6.2022. 23:07:00
    Autor: tex2
    Broj komentara: 7
    Broj pogleda: 1797
  • Leteći mjesec
    Kod: KM ZS 441
    Ocjena: 63%
    Vrijeme: 30.5.2022. 1:43:00
    Autor: Hercule Poirot
    Broj komentara: 9
    Broj pogleda: 1743
  • Zarobljenica Hurona
    Kod: ZG KOZA 13
    Ocjena: 70%
    Vrijeme: 1.7.2022. 7:46:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 8
    Broj pogleda: 1722

Aukcije

Forum