Horizont događaja

Martin Mystere

MM VEC 33 | 138 str.

Prilikom ceremonijalne proslave uspješnog eksperimenta u CERN-u dolazi do manjeg misterioznog incidenta: ATLAS detektuje predmet koji se iz ničega pojavio. Na drugom kraju svijeta, Martin pogiba u automobilskoj nesreći i društvo se oprašta od njega. Sitni i neobični događaji širom planete dio su reakcije koji liče na Leptirov efekt, ali se brzo ispostavlja da su ipak evidentno usko povezani.

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 78%

Priča 7

Scenarij 9

Crtež 8

Naslovnica 6

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 69%

P*6

S*6

C*7

N*8

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Horizont događaja
    MM VEC 33

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • L’orizzonte degli eventi
    MM SR 311

ZANIMLJIVOSTI

  • Epizoda je 311.broj redovnog serijala i u Italiji izlazi 1.oktobra 2010.godine, dok ga Veseli četvrtak u 33.broju Martijevog serijala štampa 2015.godine.
  • „Life is a dream“ pozorišna je predstava iz pera španjolskog pisca Pedra Calderon de Barce iz 1635.godine, koja ukratko opisuje romantičnu stranu poljskog princa Segismunda, zatočenog u okove od strane svog rođenog oca, kralja Basilija – zbog kraljeve vjere u proročanstva i gatke. Monolog Segismundov kojem aplaudira dvorana i koji neispravno završava predstavu u ovom stripu, ustvari je svojevrsni krešendo tek II čina ovog komada.
  • CERN je Evropska organizacija za nuklearna istraživanja, osnovana 1954.godine, čije je sjedište u Ženevi. 23 države su članice ove organizacije, s tim da je Izrael jedina ne-evropska. CERN ima status posmatrača u Generalnoj skupštini UN-a. Do 2016.godine, CERN je proizveo preko 50 petabajta informacija o svom radu. Prema podacima iz 2019.godine, organizacija zapošljava preko 2,600 ljudi.
  • LHC (Large hadron collider) najveće je tehničko postignuće gore pomenute organizacije i predstavlja najveći sinhronotronski uređaj napravljen ljudskom rukom ikad. Lociran je u tunelu dugom 27km, 175m ispod površine na granici između Švicarske i Francuske. U njegovom stvaranju učestvovalo je preko 10.000 ljudi iz cijelog svijeta. Riječ je o akceleratoru čestica, tj. o uređaju koji služi za sudaranje usmjerenih (ne-elementarnih) čestica protona pri energiji od 7eV.
  • ATLAS je samo jedan od detektora ugrađenih na LHC. ATLAS je A toronoid LHC apparatus i opšte je namjene, kao i CMS – kompaktni mionski solenoid, dok su LHCb detektor fizike b-kvarkova, a ALICE detektor za fiziku teških iona.
  • Immanuel Kant (1724-1804) poznati je njemački filozof čiji je sistemačni rad na polju estetike, metafizike i etike poznat širokim narodnim masama. U kritičnom dijelu stripa, Morales citira navode ovog mislioca: „...ako bi privlačenje djelovalo bez drugih, suprotstavljenih sila, sve strane materije bi se još više približile i svaka stvar bi se smanjila u obimu...sve dok se konačno ne bi spojile u samo jednoj matematičkoj tački“, što je izvedenica kritike navedenog filozofa na teorije Emanuela Swedenborga. Kant se u svojim djelima Jedinstvena istorija prirode (Hipoteza o nebesima) i Zakoni mehanike oslanja na ovu maksimu o privlačnosti kao jednoj od osnovnih značajki koje su dovele do stvaranja svemira.

To je to. Aktuelnost misterioznih događaja kojim je pretrpan naš život osnovna je vodilja ovog serijala i mi smo ga iz tog razloga prevashodno i zavoljeli. No, ne možemo kriviti autora i ekipu jer su nekako pogubili nit i zalutali u istraživanju tih misterija; ali svakako možemo kritikovati proces kojem su pasivno sudjelovali i dozvolili da se u bolesti hiperprodukcije i trke za profitom obezglavi i ovaj, vjerovatno najzanimljiviji Bonelli serijal ikad. Ako se na tu problematiku gleda iz drugog, nešto objektivnijeg ugla, moramo imati na umu da je serijal Martija Misterije na neki način ipak bio osuđen da zaglavi u učmalost i da mu kvalitet značajno opadne, jer su sve misterije kojima smo svjedočili u uvodnim epizodama serijala jednostavno – postale dostupne i objašnjene u free-of-charge medijima. Pojavom interneta izgubila se želja za dodatnim, preciznim istraživanjem određenih tema; pobogu, ko je godinama nakon njegovog izlaska na kioske odvojio pet minuta svog vremena da na Google mapama proba pronaći koordinate koje se spominju u epizodi „Agarthi“? Da li je iko živ našao za shodno da pozajmi ili slučajno kupi literaturu u kojoj bi saznao nešto više o Nuragama, sve ove decenije nakon što smo čitali o istoriji Sardinije baš u ovom serijalu? Sigurno se na prste jedne ruke mogu nabrojati fanovi koji i dalje, barem ponekad, listaju internetske stranice na temu Kundingasa i kako je taj pojam povezan sa australskim pustinjama. Kad se na ovu činjenicu dodaju i tehnički nedostaci koji su nam zasmetali tokom Castellijevog lutanja u odabiru scenarista i crtača Martijevih epizoda (čitaj: „pogrešni izbori“), potpuno je jasno kako je ovaj serijal prestao da bude zanimljiv i jednostavno nestao. Žalosno ali istinito: opšta znanja ili u ovom slučaju, tzv.“enciklopedijska dimenzija spoznaje“ je, baš kao i funkcija nastavnog kadra u školama, potpuno marginalizirana shodno propasti društva worldwide. Zašto bi onda jedan izmišljeni profesor bio sačuvan od tih kataklizmi?

Moja prva reakcija na postojanje kompleksa CERN u Ženevi (ili ispod nje), odnosno uređaja LHC bila je ravna reakciji dvogodišnjaka kad mu pokažete crtane filmove. Prosto je bilo nemoguće me detaljno uputiti u smisao takvog eksperimenta, bez obzira na silne kritike i instantno proklinjanje od strane mas-medija i pomalo dosadna upozorenja o bogohulničkom karakteru takve nauke. Odjednom su mi navrla sjećanja o bježanju sa časova hemije i napomenama profesora da je biti neznalica u ovoj oblasti garant za propali život, tj.da ćemo svi mi koji izbjegavamo saznati nešto više o osnovama organizma, života i kosmosa – drugim riječima postati panjevi. Prva interpretacija CERN-ovih pokusa koju sam prihvatio bila je razbijanje protona i definisanje još sitnije čestice, odnosno „Higsovog bozona“ – koji navodno može objasniti porijeklo tamne materije. Tu smo se razišli, jer moj mozak nije imao dovoljno slobodnog vremena da se bavi tako preciznom naukom, a moje obaveze su se multiplicirale kako me život dalje ljuljao i vodio, dijametralno suprotno umnom i istraživačkom radu. Uljepšano formulisano: bilo je bitno prvo zaraditi novce, pa tek onda razmišljati o tome kako ih potrošiti.

U ovoj epizodi fokusiramo se na rad tog famoznog CERN-a i upoznajemo sitne detalje oko organizacije ovog naučnog tijela koje je locirano u Švicarskoj. Naime, tokom ceremonijalnog predstavljanja dostignuća u eksperimentima, nadzorni uređaj zvani „Atlas“ posve neočekivano u LHC (The large hadron collider – veliki hadronski sudarač) tunelu detektuje predmet koji liči na olovnu polugu, što je veliki razlog za zabrinutost naučne ekipe. Prisustvo ovog predmeta kompromituje dotadašnja dostignuća u istraživanju, ali osim strepnje izaziva i radoznalost osoblja, koje će pokušati otkriti o čemu se radi. Na drugom kraju svijeta, u Njujorku, Marti doživljava automobilsku nesreću i pogiba. Nakon što prisustvujemo oplakivanju cijenjenog profesora od strane svih nam poznatih i značajnih sporednih likova iz serijala, vraćamo se u dešavanja oko CERN-a, gdje agencije regrutuju najbolje naučnike širom svijeta i šalju ih u Ženevu. Crna rupa koju je LHC proizveo, na opštu zabrinutost, povećava se nezaustavljivo i procjene govore o skorom smaku svijeta. Formira se krizni štab, a čitava civilizacija ubrzo postaje svjesna nadolazećeg kraja, pa prisustvujemo par nezaboravnih scena u stilu najboljih filmova katastrofe. U međuvremenu, ekipa naučnika u Kriznom štabu donosi odluku da se svemirski šatl „Atlantis“, inače odgovoran za održavanje ISS-a (međunarodne svemirske stanice), preusmjeri na polje asteroida pronađeno od strane sonde Galilej, te da uzme jedno od tih tijela jer sadrži materiju gustine bliske beskonačnoj – što u teoriji, ako se ubaci u crnu rupu, može proizvesti prelamanje u tunelu prostor-vrijeme. Time se čovječanstvo može na vrijeme upozoriti na predstojeću opasnost, pa kako je sreća poslužila civilizaciju, opet srećemo Martija živog i zdravog i konačno, krećemo u misiju spašavanja svijeta, jer se jedino Murčadnom može uništiti tek stvorena Crna rupa.

Dakle, prateći upravo pojašnjene spoilere iz epizode, može se zaključiti da govorimo o neinventivnom štivu i da je ova priča nešto o čemu gledamo filmove i dokumentarce već godinama unazad, osnovna ideja na kojoj su bazirane mnogobrojne teorije o Smaku svijeta. Kao i obično, nekoliko misterija je povezano u jednu cjelinu, i da nije detalja o murčadni kao spasiocu planete, vjerovatno bih ovoj epizodi dao i bolje ocjene. Za pohvalu je način na koji je priča ispričana, tzv.“scenario“, jer se pokojni Morales doista potrudio povezati svo gradivo u jednu smislenu cjelinu. Kako to predgovor u VEC izdanju ovog broja precizno objašnjava, Morales ipak nije imao precizna i detaljna saznanja o tematici da bi se posvetio nekim detaljima koji ipak imaju presudnu ulogu u samoj teoriji spašavanja planete, odnosno prelaska na taj famozni „horizont događaja“ – sa druge strane Crne rupe. Dostizanje tih kosmičkih brzina, na svu sreću, još uvijek nije dostupno ljudskoj rasi, odnosno nauka ipak nije toliko napredovala, ali nema nikakvih problema da se uživa u ovakvoj verziji priče. Čak štaviše, efekat koji i treba da izazove jedna epizoda Martijevog posrnulog serijala je postignut: mašta je zagolicana i samo je potrebno naći vremena i posvetiti se detaljnijem proučavanju ove teorije. Ako zaista postoji i najmanja mogućnost da se na ovaj način manipuliše sa dimenzijom prostor-vrijeme, onda smo tek nayebali. Ako zaista postoji šansa da se sudaranjem čestica proizvede projekcija Crne rupe, onda smo tek nayebali. A ako postoji mogućnost da se čovječanstvo spasi od prebrzog i nekontrolisanog napretka i ona je otjelovljena u nastavnom kadru, onda im stvarno moramo povećati plate.

Što se Alessandrijevog crteža u ovom broju tiče, nemam puno zamjerki iako je od tog gospodina uvijek za očekivati vrhunske izvedbe. Na to nas je navikao godinama unazad i zaista se i ovom prilikom možemo uvjeriti u njegovo majstorstvo, gdje fenomenalno manipuliše naglim prelazima između krupnih kadrova, tzv.“totala“, statičnih portreta likova, gestikulacijom, sjajnim pozadinama i naposljetku nevjerovatnim scenama iz svemira. Zaista samo njegov crtež može istrpiti ovakva silna odstupanja od lokacija – od Mongolije do Detroita preko Ženeve, Alessandrinijev crtež je iz vinjete u vinjetu konstantno precizan i dotjeran. Odgovorno tvrdim da se epizode koje je loše iscrtao mogu pobrojati na prste jedne ruke, te da je digao ljestvicu kvalitete koju mnoge njegove uglednije kolege ne mogu dostići. Uvijek se podsjetim detalja iz jedne od prethodnih epizoda kada Marti negoduje što ga Alessandrini uvijek crta sa stisnutim očima – sve više shvatam da su Giancarlovi najbolji radovi upravo oni gdje je Martijeva uloga i pojavljivanje svedena na minimum, jer tek tada možemo uživati u njegovom istinskom talentu, kada je rasterećen obaveze da glavnog lika periodično ubacuje u kadar. Jedino što se Alessandriniju smije zamjeriti, po mom skromnom mišljenju, jeste značajno variranje kvaliteta naslovnica. U ovom slučaju naslovna jeste zanimljiva, ali je očito moglo puno bolje okarakterisati ovakvu epizodu. Nedvojbeno se u ovom serijalu desilo mnogo odstupanja na toj relaciji, kada su naslovne potpuno promašile smisao epizode, dok je u ovom slučaju nešto sasvim drugo. Čini se da je smisao pogođen, Martijeve verzije odlično iscrtane (čak je i safari boja legla na ovakvu pozadinu), ali nedostaje ono nešto specifično, neki poseban detalj – valjda zato što je kompletna epizoda opet podređena glavnom liku, jer on spašava Svijet – iako se u priči pojavljuje tek marginalno.


Sveukupno gledajući na ovaj broj, bez oslanjanja na parametre koji mjere njegov kvalitet, smatram da je vrlo čitljiv i zanimljiv, te da je ovo jedini način da se serijal vrati na staze stare slave. Kako sam već na početku teksta napomenuo, aktuelnost misterija koje bi nas potencijalno mogle zainteresovati je ključ uspjeha, no nažalost svjedoci smo da će bez Moralesa među nama, kao jedinog potentnog idejnog autora, sve to ići teško i traljavo. Osim toga, znamo vrlo dobro da se Castelli uopšte ne sekira o temi ko će ga naslijediti.

Naprijed

MM VEC 28 Čarobni Božić

MM VEC 36 Siva plima

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • delboj

    Ukupna ocjena 57%

    4, 4, 8, 9

    Kad je ovo izašlo u Italiji ja sam očekivao neki nastavak priče iz Tajnog života Dijane Lombard. Onda sam prelistao to kod je izašlo i vidio da nema veze s tim. Razočaran sam nakon čitanja, naporna priča, bez neke jasne niti, previše fantastike čak i za Martija. Crtež je na Alesandrinijevom nivou.

    24.02.2024
    12:11:00 sati
    delboj
    uredi
  • drogsy

    Ukupna ocjena 71%

    7, 7, 7, 8

    Dobra epizoda koja iskače iz standardnih šablona, kao i manje-više sve Moralesove. Alessandrini nije više što je nekad bio, mada ima nekoliko zanimljivih kadrova.

    24.02.2024
    17:11:00 sati
    drogsy
    uredi
  • Ukupna ocjena 84%

    8, 9, 8, 9

    Moralesove epizode su mi uvek bile pravo osveženje u redovnoj seriji, pa tako i ova. Malo scenarija u poslednjih 200 epizoda Marti Misterija može da se meri sa njegovim radovima. Neobični zapleti, mnogo više akcije nego što smo navikli kod klasičnog Marti Misterije. Meni lično sve to leži, bez obzira na ponekad i očigledne mane/rupe u priči.

    25.02.2024
    16:34:00 sati
    stripadzija
    uredi
  • Dwayne_Looney

    Ukupna ocjena 64%

    5, 7, 7, 7

    Vrlo kompleksna epizoda koja me dosta podsjetila na onu "Putevi sudbine", koja mi je draža. Opet imamo dva rukavca radnje i (prividnu) smrt jednog od glavnih likova. Tamo su umrli Diana i Java, što je bilo okidač za radnju i potreban scenaristički detalj, a ovdje Marty, što je, po meni, nepotrebni senzacionalizam. Dakle, tema nije originalna, ali dok tamo ima nekih očiglednih scenarističkih grešaka, ovdje je Moralesu teško striktno naći grešku, iako se malo poigrao, pa radnja ima taj famozni dio "što bi bilo kad bi bilo" (what if). 

    Naizgled imamo dvije vremenske crte, čiji nam slijed zapravo nije pravilno prikazan. Autorova igrica. Bit razumijevanja radnje je uzeti monolit kao referentnu točku.  U prvom nizu događaja crna rupa nastaje, nitko to ne primjećuje, znanstvenici nemaju rješenje, Martin umire i svijet je pred nestankom... Međutim, dolazi monolit koji putuje kroz vrijeme i, kako je rečeno, vraća vrijeme u trenutak poslije stvaranja crne rupe. Stoga, na drugoj vremenskoj crti znanstvenici u "velikom hadronskom sudaraču" vide taj monolit i shvaćaju da je nastala crna rupa, pozovu Bazu Drugdje koja pozove Martyja i spašava mu život (jer se morao izmaknuti da uhvati signal pa ga auto nije "punim" pokosilo). Na kraju, Marty i Orloff pucnjevima iz murchadne uništavaju crnu rupu. 

    05.03.2024
    22:15:00 sati
    Dwayne_Looney
    uredi

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Osvetnička braća
    Kod: KM ZS 614
    Ocjena: 69%
    Vrijeme: 14.4.2024. 21:49:00
    Autor: Salkan
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 210
  • Košmar
    Kod: NR GOLCS 3a
    Ocjena: 91%
    Vrijeme: 13.4.2024. 19:36:00
    Autor: ReemCP
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 874
  • Zidovi koji plaču
    Kod: GL BO 17
    Ocjena: 50%
    Vrijeme: 12.4.2024. 0:12:00
    Autor: Spock
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 885
  • Hellraisers
    Kod: LL SD 2
    Ocjena: 91%
    Vrijeme: 10.4.2024. 21:31:00
    Autor: Ivan Liverpool
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 1140
  • Dječak sa Divljeg zapada
    Kod: TD ROS 1a
    Ocjena: 68%
    Vrijeme: 9.4.2024. 12:46:00
    Autor: Salkan
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 1164

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Sjene nad „Golden Baby“
    Kod: ZG LU 318/320
    Ocjena: 71%
    Vrijeme: 8.3.2024. 0:26:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 9
    Broj pogleda: 1879
  • Rat za vodu
    Kod: NN LIB 71a
    Ocjena: 71%
    Vrijeme: 30.1.2024. 11:44:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 1766
  • Južnjačko zlato
    Kod: KT LU 57b/58a
    Ocjena: 80%
    Vrijeme: 17.1.2024. 10:27:00
    Autor: Spock
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 1648
  • Hitroruki
    Kod: TX ZS 688/690
    Ocjena: 86%
    Vrijeme: 13.3.2024. 20:31:00
    Autor: Koresh
    Broj komentara: 9
    Broj pogleda: 1620
  • Kalahari
    Kod: MN LIB 78
    Ocjena: 59%
    Vrijeme: 2.3.2024. 20:51:00
    Autor: prozirna senka
    Broj komentara: 11
    Broj pogleda: 1609

Aukcije

Forum