Kazna Elohima

Martin Mystere

MM VEC 5 | 180 str.

Slučajno otkriće tajne kripte i tajanstvenog artefakta iz biblijskih priča u maloj crkvici izaziva veliko crkveno zanimanje, a i tamošnji lokalni svećenik protjeran je u malu seosku župu. Sve vuče na još jedno crkveno zataškavanje otkrića koje bi moglo poljuljati neke istine vezane uz Bibliju. Pronalaženje tajanstvenog artefakta poklapa se također s paklenim planom židovskih ekstremista koji žele izazvati novo uništenje razmjera onog Sodome i Gomore. Mystére također biva upleten u cijelu priču istraživanjem nestanke Laure Gambaccini, a u sprečavanju sveopće nadolazeće apokalipse pomažu mu židovski rabin i katolički svećenik! Jel je to kraj svijeta blizu?! ;)

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 63%

Priča 7

Scenarij 5

Crtež 7

Naslovnica 6

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 65%

P*6

S*5

C*7

N*7

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Kazna Elohima
    MM VEC 5

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • Il castigo degli Elohim
    MM SR 283

ZANIMLJIVOSTI

  • Neke teme i događaje možemo dovesti u vezu s epizodom MM LMS 101/103 "Čovjek zvan Mojsije" (Aronova uloga, jednaka svojstva menore i kovčega saveza, itd.). Je li menora potencijalni dio heksagona? Ili je tek njezino pogonsko sredstvo heksagonske prirode?
  • Predgovor izdanju ("Elohimi") je s aspekta Srpske Pravoslavne Crkve, odnosno koriste se pravoslavna biblijska imena i lokacije.
  • Martin se vraća u svoj stan u Firenci, u ulicu Anguillara 2, gdje je boravio tijekom ciklusa talijanskih misterija.
  • Arhitektura pećine koheina je u stilu Geigera i njegovih alienskih tema!
  • 3000. Pr. K., vidimo uništenje Sodome i Gomore, koja je opisana u 19. poglavlju Knjige postanka.
  • Elohim je hebrejska riječ koja izražava koncept božanstva (jednog Boga ili cijelog panteona). Elohim je treća riječ u hebrejskom tekstu Postanka i pojavljuje se periodično diljem Tore, židovskog Svetog Pisma, a kod ostalih kršćanskih religija poznatog kao Biblija ili Stari zavjet.
  • Kohen (hebrejski svećenik, množ. kohanim ili cohanim) je Židov koji je direktni potomak biblijskog Arona, Mojsijevog brata. Kralj Melkizedek od Salema, prema predaji rabina Rashija Shemovo drugo ime (Noin sin), prva je osoba koja je u Tori nazivana Kohen (Postanak 14:18). Nakon toga kohenstvo je išlo na prvorođenog sina, s time što je s Esauovom prodajom prvorođenstva prešlo na Jakova. Mojsije je također trebao postati kohen i vođa izraelskog naroda, no odbivši to, novi kohen postao je Mojsijev brat Aron. Od Arona potiče duga loza kohanima koji se nazivaju i aroniti, jer su direktni potomci Arona.
  • Str. 6., prepoznajmo u proročanstvu: Mojsije će nositi Menoru, zatim će ga kralj Solomon sakriti u podzemlje svog hrama kojeg je izgradio 960. g. pr. K. Kako dalje ide put menore? Nakon rušenja drugog Hrama vojnici rimskog cara Tita 70. godine ukrasti će blago iz hrama i donijeti u Rim. Zbog opasnosti od napada Vizigota 409. godine, 5. 3. sagrađena je crkva gdje se menora smješta u podzemnu kriptu. 410. g. Vizigoti ipak napadnu Rim i navodno ukradu blago koje je uzeto u Jeruzalemu i menoru. No, Alarik, vođa Vizigota umire u Calabriji i gubi se svaki trag. I tako 2005. Godine, Crkva otkriva skrovište menore u jednoj maloj crkvici.
  • Str. 10., Tabla iz Eble – Giovanni Pettinato tvrdio je da se među ostalim imenima spominju i gradovi Sodoma i Gomora, no ne i Abraham koji je prema Bibliji svjedočio događaju.
  • Numeira u dolini Siddim, kraj Mrtvog mora u Izraelu, današnja je moguća lokacija biblijske Sodome.
  • Str. 22., sarkastični osvrt na "Da Vincijev kod" Dana Browna, romana koji je izazvao velik skandal kod katoličke Crkve jer autor tvrdi u samom predgovoru da su neke iznesene činjenice u romanu potpuno istinite (lokacije, rituali, spisi, sekta Opus dei i Sionski priorat). Također, sam autor u nekoliko je intervjua potvrdio da je većina tvrdnji u romanu istinita, ili da je gotovo 99% od svega istinito. Ideja romana temelji se na tvrdnjama Baigenta i Leeja "Sveta krv, sveti gral", odnosno da je Marija Magdalena imala dijete s Isusom, i da je sveti gral zapravo krvna Isusova linija.
  • Str. 40./41., spominje se arheološko nalazište u Kalabriji gdje je navodno pronađen Alarikov grob (upitno). Mystere tvrdi da je to zapravo grob svećenika kojeg su protjerali Vizigoti.
  • Str. 57., u Rimu postoji najstarija židovska zajednica gdje Židovi žive od 70. g., nakon prvih egzodusa, odnosno uništenja Hrama u Jeruzalemu.
  • Str. 68., rabin iznosi odlomak iz romana Fritza Leibera te spominje Erehwon. Naime, točno je Erewhon (anagram od Nowhere), i to je mitska zemlja iz priča Samuela Butlera; dok Leiber stvara mitsku zemlju Nehwon (anagram od Nowhen) u priči "Fafhrd and the Green Mouser".
  • Str. 98., 2004. godine Papa Ivan Pavao II. u Vatikan je primio obojicu izraelskih velikih rabina Yona Metzgera i Shlomu Moshe Amara. Tražili su od pape originalni zapis Mišne Rora i menoru. Vidi tekst!
  • Str. 120., Mystere je sreo neimenovanog rabina prije 10 godina u emisiji o Golemu u Veneciji?! Jel to prikazano u kojoj epizodi? Možda MM SD 13 "Kuća slijepih prozora"?
  • Pulsa Dinura (aramejski Bičevi vatre) je kabalistička ceremonija u kojoj su invocirani anđeli uništenja da bi spriječili opraštanje nečijih grijehova, izazivajući sve kletve nađene u Bibliji da ga zapadnu i da od njih umre. Izvor nije u Kabali već u hebrejskim magičnim priručnicima.
  • Str. 133., Logos riječ pomoću koje je Bog stvorio svijet, vidi također MM #101/103 "Čovjek zvan Mojsije".
  • Str. 159.-161., tekst "Lovci na svijećnjak" by Alfredo Castelli.

"Kako je sunce na zemlju izlazilo i Lot ulazio u Soar, Jahve zapljušti s neba na Sodomu i Gomoru sumpornim ognjem, i uništi one gradove, i svu onu ravnicu, sve žitelje gradske i sve raslinstvo na zemlji…"
(Knjiga Postanka)

Ovo je epizoda na kojoj se odmah po samome naslovu i temi na naslovnici vidi da će obrađivati biblijsku temu. Znamo i sami da MM serijal nije u cijelih svojih 26 godina postojanja imao više od 3-4 striktno biblijske teme. Je li tome razlog okruženje iz kojeg dolaze scenaristi, s obzirom da je Italija sama prijestolnica Crkve? Je li je takva politika Bonellija, s obzirom da je Bonelli jedna renomirana izdavačka kuća koja služi na čast talijanskoj mladeži? Posegnemo li za religijskom temom, prije ili poslije nečije ćemo vjerske osjećaje povrijediti, pa možda scenaristi oklijevaju… No Castelli je uvijek pokazivao veliko razumijevanje i poštovanje za religije, te u biti širio ekumenizam, u svakom slučaju.

Sjetimo se samo one "mnogo buke nizašto" s Da Vincijevim kodom Dana Browna, koji se je svoju fikciju (odnosno alternativnu povijest Baigenta i Leigha koji napisaše "Svetu krv, sveti gral") usudio nazvati istinom. Mnogi su mahom fanatično krenuli stopama Brownovog harvardskog simbologa Langdona u potrazi za svetim gralom, odnosno Marijom Magdalenom i Kristovom lozom. U jednoj sceni Castelli/Mystere našali se na svoj račun pa priča o pomami fanova za proglašavanje svake kapelice mjestom počivališta Marije. Dakako da se može sprdati s time jer je inkorporirao sve te spomenute misterije i šire u svojim stripovima o Mystéreu. Možda je i to jedan od razloga zašto Castelli namjerno ne spominje točnu lokaciju crkve ispod koje se nalazi menora. Da ne bi MM fanovi nahrupili do te crkvice tražeći podzemne kripte! ;) Naravno, sigurno znate da su u se u više navrata stanari Washington Mewsa žalili zašto im talijanski turisti toliko fotografiraju kuću, dok nisu saznali da je to adresa poznatog fiktivnog Detektiva nemogućeg iz Italije…

Djelomično provokativno s Castellijeve strane je uparivanje židovskog i katoličkog svećenika koji u stilu buddy-buddy filmova (ili Martin-Java partnerstva) odluče stati na kraj vatikanskoj spletki. Začeci ekumenstva u serijalu? Ma kakvi, Castelli je već u par navrata prikazao u kojoj su mjeri sve velike religije svijeta slične. Da vuku iste korijene, pa i da se zalažu za slične ideale i ciljeve. Don Francesco Corosio katolički je svećenik čiste duše i čistih namjera, te ne dozvoljava zataškavanje tajni koje bi morale biti dostupne narodu. Njegov židovski suradnik je rabin i tajni agent izraelskog MOSAD-a, no njegovo ime je očito namjerno izuzeto iz nepoznatog razloga. Nekonvencionalan je rabin iz više razloga; izvor je raznih vulgarnih izraza i rabi cinizam u malo prevelikoj mjeri.

Završetak je u stilu trećerazrednih filmova/stripova s polovice prošloga stoljeća gdje je samo trebalo uništiti računalo i sve bi otišlo k vragu. Zapravo, kad se bolje sjetim, takav je bio rasplet mnogih Castellijevih epizoda tijekom prvih deset godina. Zapleti se nižu, elaborira se mnoštvo povijesnih i zemljopisnih činjenica, no sam rasplet razočara. S velikim BUM! No, na zadnjim stranicama kad Martin konstatira s rabinom, otkriva se još jedna moguća solucija, odnosno "… čudni su putovi Gospodnji". Kao da je sve ustvari bila božanska makinacija ponovnog čišćenje dekadentnog i grješnog grada, naravno, sa svim dobrim ljudima maknutih prije katastrofe s puta uništenja. No, ultraortodoksna ekstremistička skupina (zaista, tako je Castelli imenuje ;)) pod vodstvom poručnika Meyera koja želi uništiti Jeruzalem nije okarakterizirana nikako... Ne znamo zapravo niti tko su, niti što točno predstavljaju. Na grub ih način Castelli uključuje u radnju, te djeluju poput stranog tijela koje nikako da se uključi u ton priče.

Postoji i mali komični podzaplet o nestanku "fatalne" glumice Laure Gambaccini, te svim njezinim smušenim udvaračima. Cinični komentari i ponašanje rabina i peripetije s Laurinim dečkima djeluju kao comic relief koji daje malo svjetlijeg tona priči. Isto tako, priložit ću slike gdje kardinali imaju cvikse ko Ljudi u crnom. Misterije i zataškavanja Vatikana također zlokobno zvuče i vuku na modus operandi gorespomenutih… Sve ono što je opasno za Crkvu, i što bi kao trebalo sakriti od običnog puka da im se ne bi poljuljala vjera u sve što je tisućljećima bilo prezentirano kao nepobitna dogma.

… prva linija obrane protiv neprijatelja vjere

Još jedna stvar koju sam primijetio tijekom čitanje je kao da se Castelli ograđuje od svojih prijašnjih priča koje su potencijalne reference na neke motive koji se koriste u epizodi. Menora je poput ostalih artefakata iz podzemnog hrama u Jeruzalemu - Kovčega saveza, mapa Novog svijeta i ostalih bisera - opljačkana i odvedena u Europu. Također, Mystere je bio upleten u tragično pronalaženje pravog Kovčega saveza na planini Harkoum (jer je ovaj u podzemlju Jeruzalemskog hrama bio lažan!). Aron je po "Kazni Elohima" bio prvi kohen koji je poznavao tajnu riječi i mogao poslužiti kao pokretač menore koju su našli u kripti, no Castelli ne spominje da Aron nije bio živo biće već Mojsijev tumač. U #103 „Zavjetni kovčeg“, mehanizam/Aron nije mogao izreći vrhunsku riječ stvaranja/uništenja jer nije imao gral kao pogon. No, Kohen iz "Kazne Elohima" priča da današnja računala mogu zamijeniti pogon, odnosno mogu iskombinirati modulaciju koja će pogoniti menoru. Znači li to da je i u menori nedostajao pogon, odnosno gral ili možda kamen, odnosno heksagonski dio? Uključen uređaj može izgovoriti "logos" riječ kojom je Bog sve stvorio, a može izreći i riječ uništenja ili apokalipse.

Motiv menore na Titovom slavoluku

Samo da napomenem da je rad uređaja (Kovčeg saveza/Aron) i efekti koje je izazvao u #103, istovjetan s radom i efektima menore. Odnosno vide se neke spiritualne forme koje izlijeću dok je uređaj aktiviran. Menora je postojala još u Abramovo doba kod uništenja Sodome i Gomore, a on je također bio sljedbenik jednoga Boga, što se opet uklapa u profil kao i kod Mojsija i ostalih. Abraham je po G1 također našao kamen heksagon, no je li u kakvoj vezi menora s tim kamenom opet se ne zna. Je li menora ili dio menore jedan od heksagona artefakata koje su donijeli Kundingasi na Zemlju u osvit vremena? Ne znamo, no možemo nagađati prema činjenicama. Castelli ovdje ne spominje nijednu tu pustolovinu već gradi priču neopterećen svim ovim činjenicama. Kao da želi napraviti reboot nekih elemenata velike priče ili jednostavno napraviti stand-alone epizodu koju će moći čitati i novi i stari fanovi bez mnogo referenciranja na staro. S druge strane opet imamo Recagna koji će za koju epizodu opet napraviti miš-maš rezime dvadesetak epizoda i nadodati im novi origin ili možda preobrat.

Gledajte i čudite se! Moć menore!

Devescovi je solidan zanatlija koji bez problema vrlo realistično prikazuje likove, eksterijer i interijer u klasičnoj Bonelli formi od koje se rijetko odstupa. Nije to ništa čudno jer ima stripovsku povijest još od 1968. kad je počeo raditi za izdavačku kuću Universo, te kasnije uz par skretanja na oglašavanje i slikarstvo, zapravo se cijelo vrijeme bavi crtanjem stripova. Za očekivati je od čovjeka koji se bavio slikanjem da će mu crtež biti malo razigraniji i poetičniji. No što je tu je, u Bonelliju on sasvim odlično funkcionira.

Sve u svemu, ovo je puno bolja priča kad se čovjek njome pozabavi kako treba te uspije apsorbirati sve te povijesne i pseudopovijesne činjenice koje je Castelli razbacao diljem epizode. Premala referenciranost nekako mi je neobična, jer se ovdje ipak radi o elementima koji se provlače duže vrijeme kroz serijal. Što imamo još? Nekoliko dobrih flashbackova iz povijesti. Malo lošijeg uključenja negativaca u priču i nespretno odrađenog kraja. Ali i otkačenih i izvanserijskih vjerskih vođa, te Martinov pokušaj rješavanje misterije pravom kriminalnom istragom otmice - sve to opet završava jednim lijepim vjenčanjem (kako i doliči romantičnim komedijama), i Martinovom opaskom – "Prolazna je zemaljska slava". A i bogme, koliko su čudni putovi Gospodnji, tako je hirovita i narav žene…

Ego coniugo vos in matrimonio, in nomine patri…
Sic transit gloria mundi…
Amen.

Logos!

Naprijed

MM VEC 4 Zlatni Buda

MM VEC 6 Carev paun

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • kico

    Ukupna ocjena 62%

    7, 4, 8, 5

    Prvo i osnovno : fantastična recenzija!!!Drugo i žalosnije je taj revolucionarni Marti Misterija koji me iz epizode u epizodu uvjerava da je sve rečeno u ovome serijalu. A onda odjednom iznjedri crtača koji je vrlo dobro naučio zanat u samom serijalu. Crtež i ideja visoka ocjena (8 i 7),sama realizacija površna a naslovnica iznenađujuće nikakva.
    23.06.2009
    19:33:00 sati
    kico
    uredi
  • manhunter

    Ukupna ocjena 67%

    7, 6, 7, 7

    Odlično zamišljena priča, po duhu i atmosferi poput onih "starih dobrih" epizoda.  Vuče na "Trinaesti znak" po strukturi. Na žalost, stalo se na toj dobroj ideji, konačan rezultat je prepun nelogičnosti i nekih nepotrebnih situacija. Pa čak i uprkos tome, jedna od boljih u poslednje vreme.
    23.06.2009
    20:47:00 sati
    manhunter
    uredi
  • Ferri

    Ukupna ocjena 81%

    8, 8, 8, 9

    Skoro se u potpunosti slazem sa ovim sto je manhunter gore rekao! Meni se zaista prica svidjela ali nekako kraj bas i ne.
    24.06.2009
    07:39:00 sati
    Ferri
    uredi
  • Mhejl

    Ukupna ocjena 71%

    9, 5, 8, 5

    Priča je odlično zamišljena, sa gomilom istorijskih zanimljivosti i mnogo materije za istraživanje, ali je traljavo izvedena. Čitav dio priče sa Laurom i njena dva vjerenika je potpuno nepotreban, a rasplet je previše brz. Marti polije kompjuter vodom da bi spriječio megalomanski plan?! Crtež je sasvim pristojan, jedan od boljih koje sam vidio u Martiju. Pohvale DeeCay-ju za recenziju!;)
    24.06.2009
    16:22:00 sati
    Mhejl
    uredi
  • Ukupna ocjena 80%

    8, 8, 8, 8

    Meni je ovo jako dobro. Ne gledam ove nove epizode u usporedbi sa starim pa su mi zato neke jako dobre. Ovde postoji misterija, dobra. Dosta dijaloga, dobar crtež. Sve što treba očekivati od jednog ovakvog stripa. Sam, ali baš sam kraj stripa jeste malo zbrzan...
    26.06.2009
    20:08:00 sati
    goksi
    uredi
  • dnevni boravak

    Ukupna ocjena 60%

    5, 6, 7, 6

    Nakon nekoliko pročitanih stranica jasno je što vas čeka u stripu - monotonija!  Nakon svega što je Castelli isporučio u prošlosti ovdje imamo upotrebu starog kalupa za zanimljivu temu. Ali nema tu više uzbuđenja, nema ni zagonetki jer malo što Martin razotkriva, toliko je natrpano dijalozima, objašnjenja, dijalozi, dijalozi opet dijalozi i nešto lekcija iz povijesti. Sa ovakvim pričama debelo sumnjam da je pogođen ovakav format Martina, ali vidit ćemo ubuduće što stiže.
    28.06.2009
    18:12:00 sati
    dnevni boravak
    uredi
  • Ukupna ocjena 65%

    5, 5, 10, 5

    Cekaj malo, strip se zove KAZNA ELOHIMA a rec ELOHIM SE NE SPOMINJE U STRIPU- barem koliko sam ja primetio, zatim prica- ej bre pa to je moglo i moralo bolje da se odradi, crtez je super, a naslovnica "dobra"
    02.07.2009
    15:53:00 sati
    misa
    uredi
  • Aco

    Ukupna ocjena 57%

    6, 4, 7, 6

    Jedva sam stigao do kraja.Loše i dosadno, imamo kao nekakvu misteriju,tj. predmet pronađen ispod jedne crkve, hi-fi sektu koja se skuplja oko nje i luđake u pustinji, rabina-boema te Martija koji radi..pa u biti ne radi ništa osim što daje savjete mladiću kako sa djevojkom.E da, na kraju polije kompjuter vodom (na čijoj etiketi je upravo djevojka kojoj je dao intervju) i tako spasi svijet.Wow! Crtež je korektan, Devescovi je oduvijek bio među boljima sa svojim čistim stilom,mada mi se čini da je ipak prije bio ponešto bolji. Dobro je Deecay primjetio, nakon stotine epizoda, na prste jedne ruke se mogu nabrajati one koje imaju veze sa vjerom.
    05.07.2009
    17:05:00 sati
    Aco
    uredi
  • delboj

    Ukupna ocjena 59%

    5, 3, 9, 8

    Jako loša i većim dijelom užasno dosadna priča. Kasteli nije znao kako da popuni toliki broj stranica, pa je ubacio glupu priču sa Laurom i njena tri vjerenika, koja nema apsoulutno nikakve veze sa glavnom temom. U odnosu na pomenuti Trinaesti znak, bar za tri klase ispod po kvalitetu. Deveskovijev crtež mi se uvijek sviđao. Ali njegov najbolji rad je na Zagoru. Šteta što ih nije bilo više.
    16.07.2009
    19:13:00 sati
    delboj
    uredi
  • Barker

    Ukupna ocjena 36%

    4, 2, 4, 6

    Joj! Od grdjeg ka gorem se krecu ovi MM brojevi novog pocetka. Previse price, praznog hoda, nepotrebnih podzapleta (mislim, kome je bilo zabavno ono sa devojkom i njenim mladicima?) i spektakularno los zavrsetak. Previse toga sprecava ovu zanimljivu ideju da se razvije u dobru pricu. Jos kad je i crtez sterilan, nek ide sve u Sodomu i Gomoru :)
    29.07.2009
    21:14:00 sati
    Barker
    uredi
  • Chupavi

    Ukupna ocjena 66%

    7, 5, 8, 6

    Skoknuo ja do trafike za vreme velikog odmora da bi kupio ovaj broj u nadi da cu ubiti dosadu na casovima veronauke i muzickog al sipak dobijem solidnu epizodu koju procitam za pola sata . Prica je zadovoljavajuca, pocetak ok  ,sredina tu i tamo (isto mislim da su Laura i njeni verenici visak u prici),kraj  kao u svim novim izdanjima prebrzo sve se zavrsava an 5-6 stranica . Nadam se da ce price koje slede biti bolje.
    31.07.2009
    02:11:00 sati
    Chupavi
    uredi
  • ViKing

    Ukupna ocjena 41%

    2, 1, 8, 8

    Toliko dosadno da nisam imao snage da pročitam do kraja. Milion nebitnih likova, trtljanje, smaranje, davljenje. Jedino su crtež i naslovna ok. Svrha ovog Martina mi je da popuni rupu na polici između broja 4 i 6... Skip!  
    01.08.2009
    02:47:00 sati
    ViKing
    uredi
  • Inferno

    Ukupna ocjena 56%

    6, 3, 7, 8

    Priča o Sodomi i Gomori?! Yupiii! Pa i ne baš. "Kazna Elohima" je možda jedina interesantna i normalna tema (tipičan MM) u prvih 6 postrevolucionarnih brojeva, ali izvedba je pravi pravcati kupus. Na početku imamo uvod o Sodomi i Gomori, a kao rasplet - današnju minijaturnu verziju istoga, koja je, pored svega, ostala tek obična hipoteza. Kako vidite i sam smisao epizode je upitan? Demistifikacija Sodome i Gomore je potpuno izostala, jer se epizoda svodi na poznate klišeje kod ovakvih priča gdje imamo neimenovane negativce koji samo žele aktivirati strašnu misterioznu stvar koja se već bila aktivirala u dalekoj prošlosti. Dakle, naglasak je samo na ponovnom razaranju, kao da nam nije dosta što smo tom istom razaranju svjedočili i kod prvog puta. Velike zamjerke idu pokretaču zapleta, odnosno slučajnom nalasku, kako menore, tako i spisa Alarikovog svećenika. Nikakvog činjeničnog uporišta, što čitav zaplet čini totalno neuvjerljivim. Ne možeš pisati priče o altenrativnoj povijesti, ako nisi u stanju uvjeriti čitatelja kako bi to stvarno moglo biti tako. Gdje su nestala stara Castellijeva povezivanja svega i svačega (posebno povijesnih datuma), pitam se ja? Ovako i ja mogu za potrebe neke priče, kad mi se napne ona stvar, u hipu izmisliti kako je u trogirskoj katedrali pronađen npr. balsamirani bubreg kneza Trpimira i da je pronađen baš kad je pukla jedna pločica. To je puko izmišljanje, ljudi moji, neuvjerljivo i izneseno bez imalo promišljanja i truda. Zatim, moram spomenuti Martinovo uključivanje u čitav slučaj. Ovdje Castelli radi baš suprotno, što je za popizdit. Iako nije imao snage i volje smisliti dobar i uvjerljiv misterij, on to nadoknađuje potpunim skretanjem radnje s MM settinga u nekakvu trećerazrednu sapunjaru. Dakle, počinje pričati o svemu onome što prekaljene Mysterovce ne interesira 2%. I taj krimi-podzaplet je, pored svega, van svake pameti. Negativci su isplanirali da sva njuškala, pa i MM-a, drže po strani, a upravo su oni tim svojim petljanjem zakuhali čitavu stvar jer se MM nakon neke banalne slučajnosti uključio u igru i spriječio sranja koja su ovi planirali izvesti. Ti djelovi su toliko suvišni i dosadni da duša boli. Čak je suvišan razgovor između rabina i svećenika koji na kraju ništa nije poduzeo, a tu je samo da se može pričati o odnosu rabina i svećenika. Nije izostalo ni poznato Alfredovo okolišanje; ovog puta je odlutao u istraživanje Alarikovog groba što s ovom temom nema nikakve veze. I na poslijetku da se dotaknemo Menore koja je najinteresantniji dio štorije (+logos, zvuk, razaranje...), ali i ona nema dovoljno dobro objašnjenu pozadinu da bismo si mogli dati nekakv valjan odgovor "zašto baš ona sve to". Pošto nisam neki veliki crkvenjak, malo mi je smiješno kako su predstavnici religija ti koji brinu o sudbini svijeta, umjesto da se trude prikriti svoju šporkicu. Ali dobro. Devescovijev crtež je solidan, mada nikad nije bio sterilniji. Nije ni on toliko kriv, koliko scenarij koji je krcat prizorima u kojima likovi vode konverzaciju, pa ostaje vrlo malo prostora za akciju i fine vinjete iz prošlosti. Kažem, akcije nema ni kapi (ako isključimo Martinovo polijevanje PC-a običnom vodom, lol), što je šteta jer je u ono gnjiloj priči od prije nekoliko brojeva "Sudbina Atlantide" bio vračen stari duh MM-a. Nadamo se da to neće opet zaboraviti u narednim brojevima. Naslovnica je lijepa, mada se tog motiva nećete nagledati u samom stripu. Koliko god "Kazna Elohima" imala mana, ipak je riječ o biblijskim misterijima koji su uvijek interesantni, pa makar zbog toga vrijedi pročitati ovaj strip, unatoč činjenici da je izvedba loša.
    15.08.2009
    17:24:00 sati
    Inferno
    uredi
  • mpavin

    Ukupna ocjena 57%

    5, 2, 9, 9

    Beh...nakon petog revolucionarnog broja serijal tone i dalje. Priča je već viđena, scenarij je užasan. Počnimo od činjenice da se dobrih stotinjak (a vjerojatno i više) stranica ne događa ama baš ništa. Martin tamo dijeli savjete, pa traže onu Lauru koja je najmanje bitna za priču, vozikaju se uokolo itd... Način na koji je Martin uopće upao u cijelu tu priču s Menorom je glupav, jer oni koji su ga željeli spriječiti da ne zabada nos su svojim glupim postupcima osigurali da se to ipak dogodi. Još na ovu dosadu od 100 strana dodajmo i debilan kraj i imamo jednu od najgorih priča. Ako ništa drugo, barem me podsjetila na vrime kad san čita one Martine od SD jer je Marti tamo također stanovao u Firenci. Devescovi vrlo dobar, naslovnica je fenomenalno obojana.
    28.08.2009
    09:55:00 sati
    mpavin
    uredi
  • Antracit

    Ukupna ocjena 81%

    8, 7, 9, 9

    Recenziju bi trebalo malo ispraviti;

    npr. "Elohim je hebrejska riječ koja izražava koncept božanstva (jednog Boga ili cijelog panteona). Elohim je treća riječ u hebrejskom tekstu Postanka i pojavljuje se periodično diljem Tore, židovskog Svetog Pisma, a kod ostalih religija poznatog kao Biblija ili Stari zavjet." 


    Pogrešno je "ostalih religija" - nisu sve religije potekle iz Tore. Pravilnije bi bilo "kršćanskih religija", bez "ostalih", jer, naravno, Židovi nisu kršćani.

    Drugo:

    "..."Da Vincijev kod" Dana Browna, romana koji je izazvao velik skandal kod katoličke Crkve jer autor tvrdi da je sve što je napisano u njemu istina. Odnosno da je Marija Magdalena imala dijete s Isusom, i da je sveti gral zapravo krvna Isusova linija."

    - je pogrešno. Brown u predgovoru tvrdi samo kako su točno opisane lokacije koje spominju u knjizi, te umjetnička djela i postojanje ogranka kat. crkve - tzv. "Opus dei". (U uvodu se iznosi i pogrešna tvrdnja o postojanju Sionskog priorija - navodnog tajnog društva - a što je razotkriveno kao prevara varalice Pierrea Plantarda). Ideju sangreal = sveta krv (a ne sveti gral) je Brown popalio iz jedne starije knjige - "Sveta krv i sveti gral" - grupe autora - koji su ga poslije zbog toga i tužili, no Brown nikada nije inzistirao na vjerodostojnosti te teorije.
    29.08.2009
    18:52:00 sati
    Antracit
    uredi
  • drogsy

    Ukupna ocjena 62%

    6, 4, 8, 8

    Mora se reći da ovo uopće nije loša epizoda, ali me je razočarala kako činjenicom da sam očekivao da će ovo imati vidljive veze s heksagonima, a Castelli se po tom pitanju i nije baš jasno izjasnio, tako i lošim scenarijem gdje Martin opet "zuji" cijelu epizodu da bi tek na kraju saznao o čemu se uopće i radi u cijeloj priči. Sve u svemu, ovo nije loša epizoda, ali nije zadovoljila moja očekivanja.

    12.01.2012
    00:31:00 sati
    drogsy
    uredi
  • bjelolasica

    Ukupna ocjena 78%

    8, 7, 8, 9

    Dobra priča mada je više pažnje trebalo staviti na samu akciju, a ne na dosadnu ljubavnu priču.

    23.12.2013
    23:13:00 sati
    bjelolasica
    uredi
  • Korg

    Ukupna ocjena 72%

    7, 6, 9, 6

    Volim biblijeske teme, ali je scenario morao biti bolji. Mnogo bespotrebne priče, premalo akcije. Loše mi je to što se moraju ubacivati nekakvi ljubavni jadi mladih da bi se popunio prostor. Najveći plus ima Devescovi.

    13.03.2015
    00:39:00 sati
    Korg
    uredi
  • Giuda Ballerino

    Ukupna ocjena 80%

    8, 8, 8, 8

    Meni je ovo jako dobro. Cak mi je i cijeli taj show oko one cure i nestanka simpa. Svakako bolje od zadnjih godina mjesecnog Martina. Nema mjesta kukanju.

    05.06.2016
    23:00:00 sati
    Giuda Ballerino
    uredi
  • Spock

    Ukupna ocjena 59%

    7, 3, 8, 5

    Dobra ideja, loša realizacija. Dosadno i neuvjerljivo! Castelli kao da je izgubio dar pričanja zanimljive priče s glavom i repom. Istina, loši završeci su skoro i Castellijevo obilježje, jer i u najboljim pričama ih imamo. Čist i jasan crtež tako tipičan za Bonelli, a ja takav volim. Naslovna puno obećava, a strip malo daje.

    11.11.2016
    07:23:00 sati
    Spock
    uredi
  • Hercule Poirot

    Ukupna ocjena 90%

    10, 10, 7, 9

    Izvanredna priča protkana vjerskom mitologijom i interpretacijom stvarnih podataka. Zanimljiva priča koja ne gubi na intezitetu i koja ne nudi predvidljiv kraj. Jako, jako dobro.

    05.07.2019
    20:12:00 sati
    Hercule Poirot
    uredi
  • prozirna senka

    Ukupna ocjena 68%

    7, 5, 8, 8

    Odlicna ideja koja se nekako razvonila na tih 160ak stranica, pa je prica ispala meh... A i to cudno nepozivanje na ranije epizode ili pozivanje kad ne treba (Kuca slepih prozora???), sigurno nisu dopriniele kvalitetu same epizode. S druge strane, meni je Deveskovi vrh!

    19.03.2021
    04:04:00 sati
    prozirna senka
    uredi
  • amos_grcak

    Ukupna ocjena 67%

    6, 6, 8, 7

    12.04.2022
    18:17:00 sati
    amos_grcak
    uredi

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Bandera!
    Kod: MTX VCZS 36
    Ocjena: 77%
    Vrijeme: 9.6.2022. 1:56:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 25
    Broj pogleda: 2515
  • Priče vrača Mnogo Očiju
    Kod: ZG NID 1
    Ocjena: 62%
    Vrijeme: 9.5.2022. 0:50:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 10
    Broj pogleda: 2082
  • Strijeljanje u zoru
    Kod: KM ZS 92
    Ocjena: 78%
    Vrijeme: 4.5.2022. 0:43:00
    Autor: Hercule Poirot
    Broj komentara: 14
    Broj pogleda: 1868
  • Fantomski brod
    Kod: ZG MX 42
    Ocjena: 61%
    Vrijeme: 26.4.2022. 0:14:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 9
    Broj pogleda: 1784
  • Crommovi sluge
    Kod: ZG LU 325/327
    Ocjena: 49%
    Vrijeme: 12.5.2022. 1:47:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 14
    Broj pogleda: 1750

Aukcije

Forum