Shadows over Cape Rock
Dilandogovska tema, u svakom slučaju, što je poduprto i naslovnicom, naslovom, a bome i radnjom… Sudeći prema prednastavku o demonskom Bauku, Vietti jednostavno nastavlja u momentu gdje je i stao, služeći se "težom" atmosferom i depresivnom temama iz tragičnih priča o ljudskoj gluposti i zlu nadnaravnoga. Za cjepidlake, potrebno je poznavati i prijašnju priču, no Vietti to dostatno prepričava i u samoj epizodi. Naime, kapetana broda Saint Mary, Johna Stockwella, pred smrt proklela je moćna vještica Amabel Lovelace i pretvorila ga u Bauka, demonsko biće koje sije užas i smrt. No, Martin ga uspijeva zaustaviti gledajući ga kroz rupu u komadu orahovog drveta, koje ima moć uništiti takva stvorenja.
Sam početak priče osvrtanje je na prošle događaje, koji Martina potaknu da zaroni malo dublje u misterije Bauka ili Crnog čovjeka (kako ga nazivaju u Italiji). Da pođe u samo izvorište te legende, i ako je moguće, riješi tu misteriju. Vjerojatno je Vietti za inspiraciju djelomično imao Lovecraftov opus, budući da je mjesto radnje smješteno u gradiće i zabačena mjesta Nove Engleske, nalik onima iz priča velikog pisca. Njega se indirektno i spominje u samoj epizodi. Pozadina priče jest dolazak Očeva Hodočasnika u Novu Englesku, njihovo putovanje Mayflowerom i mogućim implikacijama koje su rezultiranje vještičjom osvetom i pretvaranjem kapetana u Crnog Čovjeka. Kako smo jednim dijelom mogli prijašnji Castellijev uradak "Veliki Houdini" usporediti sa scenarijem za jednu PIBD, tako je Viettijev kombinacija priče Dylana Doga i specijalca koji obvezno sadrži nenadani susret Drugdje i Martina (bez humora). Od novih elemenata MM mitologije pobliže upoznajemo ESP odjel baze Drugdje - šef Quilp, spiritistica Laura Gomez, bivši agent folklorist Tom Silence, a vidimo i maga Aldousa Morrigana.
Viettijev scenarij pristupa problematici ukletih kuća, duhova, moćnih vještica i demona, no svemu tome pristupa sa znanstveno-tehnološkog aspekta, koristeći napredne tehnike detekcije i lociranja nadnaravnih pojava. Ljudi koje rabi nemaju nadnaravne moći, oni su znanstveno klasificirani kao ljudi s ESP moćima (extra sensory powers). Čak imaju i zaseban odjel za ESP unutar baze Drugdje pod vodstvom medija Quilpa. Usporedimo li sve ovo s ranijim epizodama istraživača noćnih mora – Dylanom Dogom – i samim serijalom, najvjerojatnije bi tehnologija pala u drugi plan, a problem bi bio mistificiran i znanstveno nepoduprti. Nekako tijekom čitanja ostaje dojam da se Vietti ne snalazi previše dobro u epizodi na dvostrukim brojem stranica jer ima puno repetativnih momenata, što iz prijašnje epizode što istih situacija iz prve epizode. Prva polovica priče do dolaska u Cape Rock, tijekom koje Martin prikuplja podatke o legendama i povijesti Nove Engleske, uspijeva zadržati čitatelja zainteresiranim sažetim putovanjem kroz tajnovitu prošlost. U drugom dijelu započinje pravi zaplet, odnosno traganje za duhovima i vješticom uz pomoć moderne tehnologije. Nižu se poduži događaji i sekvence iz petparačkih horror priča da bi se sve završilo sukobom s vješticom na astralnom planu. Realizacija izvorne teme previše se razvodila u ovom drugom dijelu.
Gradinov dodatak Bagnolijevom crtežu je pun pogodak, i mada znatno poboljšava Henryjev dojam, ipak je teško prekriti njegov crtež. Očito je koji dio je odradio koji crtač, Gradin digitalno odrađuje pozadine i radi objekte na pojedinim vinjetama, dok Henry odrađuje sve ostalo. Ubuduće se pripremite na Henry/Gradin kombinaciju jer će djelovati kao koautori, što nam dođe kao neka vrsta sreće u nesreći.
Ostaju nezaključena pitanja na samome kraju; da li je vještica Amabel bila tek omalovažavana i ogorčena žena u onodobnoj puritanskoj okolini vjerskih fanatika, ili je njezina priroda uistinu bila zla. Možda to nikad nećemo saznati… Osim ako Vietti ne napiše još koji nastavak pa napravi (kao Argento) vještičju trilogiju! Čujem da je to moderno danas. ;)
Mayflower u luci Plymouth (William Halsall 1882.)
.jpg)
.GIF)
.jpg)
