Fantom u operi

Mister No

MN LIB 45 | 156 str.

“Za sve ljubitelje opere i one koji će nakon ove Sclavijeve epizode to tek postati.“

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 86%

Priča 8

Scenarij 9

Crtež 9

Naslovnica 8

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 85%

P*8

S*8

C*9

N*7

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Fantom u operi
    MN LIB 45

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • Il fantasma dell'opera - Giungla! - Ombre rosse
    MN BOLIB 2
  • Il fantasma dell'opera
    MN SR 97
  • Il passaggio segreto
    MN SR 98

ZANIMLJIVOSTI

  • Priče su u Italiji izvorno objavljene u lipnju i srpnju 1983., Libellus epizodu objavljuje u listopadu 2010. Dnevnik, iz nekog razloga, nije objavio ove priče. U srpnju 2016. SBE objavljuje integralno izdanje tri Sclavijeve priče: “Fantom u operi“, “Džungla“ i “Crvene sjenke“.
  • Druga Sclavijeva (od ukupno osam) epizoda za Mister Noov serijal, prva je bila “Ananga“.
  • Još jedan junak ima istoimenu epizodu. Kit Teller u njujorškom kazalištu susreće se s Fantomom, ali su ga biseri iz Dnevnika preimenovali u Vampir, Canzio je napisao scenarij, a Bignotti je uradio crtež. Priče su izvorno objavljene u srpnju i kolovozu 1973., Dnevnik ih objavljuje pod naslovima “Doviđenja, Teksase“ i “Rendžer u Njujorku“, a Van Gogh priče “Rendžer u New Yorku“ i “Fantom u operi“ objavljuje u listopadu 2013.
  • Fantom opere je gotski roman francuskog književnika Gastona Lerouxa, originalno objavljen u nastavcima u novinama Le Gaulois od rujna 1909. do siječnja1910., a knjiga je objavljena u ožujku 1910. Radnja se zbiva u pariškom opernom teatru Palais Garnier čiju upravu terorizira i ucjenjuje tajanstvena ličnost zvana "Fantom". Protagonistica je mlada, talentirana pjevačica Christine Daaé koja otkriva kako je Fantom talentirani, ali deformirani inženjer koji je u nju zaljubljen. Iako ispočetka nije imao nekog velikog uspjeha, Fantom opere je s vremenom sticao popularnost, a koja se odrazila kroz niz adaptacija u kazalištu, filmu i televiziji. Od njih su najpopularniji Julianov film iz 1925. s Lonom Chaneyom Sr. u glavnoj ulozi i mjuzikl Andrewa Lloyda Webbera iz 1986. godine.
  • Povratak Olinta Righettija, lošeg baritona i simpatičnog prevaranta kojeg smo nakratko upoznali na početku Nolittine priče “Čovjek iz Gvajane”.
  • Lik Marije Arghidas inspiriran je divom Marijom Callas ( 2. prosinca 1923-16. rujna 1977.), ponajprije zbog titule dive. Kao sopran, proslavila se kreacijama glavnih uloga u Verdijevim, Donizzettijevim i Puccinijevim operama. Glasom neobičnog opsega i volumena te izvanrednom vokalnom tehnikom i sposobnošću da se uživi u različite dramske likove i vokalne stilove, ostvarila je mnoštvo jedinstvenih kreacija i potaknula obnovu mnogih zaboravljenih opera. Često je pjevala tragične uloge, a kažu da su je one pratile i u privatnom životu. Mariu Callas su i obožavali i osporavali, a niti jedan njezin javni ili privatni potez nije prošao neprimjećen.

Manaus je početkom 20. stoljeća zahvaljujući slabo plaćenim domorocima koji su bijelu mliječnu tekućinu cijedili urezivanjem kore kaučukovca slovio za jedan od najbogatijih gradova na svijetu, kao i najvažnije kulturno središte sjevernog Brazila. U njemu je sagrađena kuća Opere - barokna Teatro Amazonas - u kojoj su se izvodile najljepše svjetske arije počevši od 7. siječnja 1897. sa slavnom Ponchiellievom operom La Gioconda. No, samo dvadesetak godina kasnije cijena gume je naglo pala, trgovci i bankari propali, stranci se vratili u Europu, a Opera i dokovi za velike brodove zatvoreni. Propadanje svjetski poznate operne kuće postalo je simbolom propadanja čitavoga grada i Manaus je ponovo postao uspavani grad, kakvog ga poznajemo iz Mister Noovih avantura.

Tiziano Sclavi sjeda u Piper 1982. ali ne nastavlja potvrđenim Nolittinim kursom. Za razliku od Nolitte, koji nam je Amazoniju često predstavljao na romantičan i pustolovan način, Sclavi povlači korijene iz folklora i religijskih tradicija domorodaca s naglaskom na smrt, zlo i demonsko utjelovljenje u osobi, i pilota suočava s Anangom. Stephen King talijanskog stripa radikalno je utjecao na pilotove avanture, a njegova sklonost mračnom ugođaju, mistici i hororu i u ovom je serijalu došla do izražaja. Opus od osam epizoda ne ostavlja mjesta sumnji; sve imaju čvrst Sclavijev izričaj baziran na ljudskoj tamnoj strani, strahu, užasu, osamljenosti i propalim iluzijama, a u neke su ubačeni mistični, fantastični i horor elementi, i spadaju pod raritete u pilotovom serijalu. Nedugo nakon premijere, vođen starom uzrečicom “za kulturno uzdizanje nikada nije kasno“, odlučuje pilota po prvi put u serijalu odvesti u glasovitu Teatro Amazonas.

Petnaest godina nakon posljednje predstave ( priča je postavljena u 1953.) operna kuća ponovo otvara svoja vrata istom operom i postavom koja ju je zatvorila. Verdijevu melodramu “Rigoletto“ ponovo će izvesti operna diva Maria Arghidas, tenor Martin Lizardo i dirigent Hauser, ali sada nedostaje jedan lik. Bariton Erik Maelstorm je nestao nakon posljednje predstave. Njegov nestanak nikada nije razjašnjen, a pojavom dive i Lizarda iznenada se počinju događati bizarni i zastrašujući događaji koji vode nizu ubojstava. Kako se u to upetljao Mister No, i tko su tajanstveni čovjek s maskom i stari domorodac Kojo, otkrit će nam Sclavi u svojoj verziji “Fantoma iz opere“.

Manauska kuća Opere, sada prazna i pomalo oronula, poslužila je kao mjesto radnje. Nekoliko radnika čiste prostorije Opere, a među njima je stari Isidro. Lagane, vibrirajuće tenzije straha u Isidrovom govoru ne ostavljaju mjesta sumnji, u Operi su se zbili neki nerazjašnjeni događaji, čak i umorstva, a znajući Sclavija, upravo će tim pravcem krenuti kako bi nas suspensom i napetošću, postepeno gradeći zastrašujuću atmosferu, vodio kroz cijelu priču.

Scena je postavljena, publika je nestrpljiva, a izvođači su spremni da daju najbolje od sebe. Posebnu draž priči dali su kadrovi u kojima Fantom pušta na gramofonu arije, a kojima nas uvodi u novi čin priče. Sjajan Disov crtež u jednom trenu nas dovodi u situaciju da prestajemo biti čitatelji, i postajemo gledaoci kazališnog komada u kojem nema pauze u predstavi, ovdje ostajete prikovani lavinom nevjerojatnih događanja koja je pokrenula tajanstvena i maskirana osoba, koja, odjednom, postaje najvažniji lik ove Sclavijeve predstave. Erik Maelstorm, Fantom opere, unutar teatra je nemilosrdni egzekutor, a ujedno svojevrsna parodija vanjskog svijeta. Maskom skriva lice, no, ne skrivamo li svi ponekad? Upravo takvim pristupom Sclavi nam sugerira da Fantom možda i nije negativac u klasičnom smislu te riječi. Osvrnimo se na dva lika slična Fantomu; Stokerovog Drakulu i Shelleynog Frankensteina. Iako su ti romani po žanru horor, oni su ujedno i ljubavne priče u kojima su čudovišta predstavljena kao izopćenici iz društva zbog svoje vanjštine. Oni su žrtve sustava i zabranjenih ljubavi. Takav je slučaj i s Fantomom, ubojicom i žrtvom istovremeno, ali nam Sclavi sve do samog kraja ne odaje povod koji ga je nagnao na ubijanja.

Arije su ovdje Sclavijevo najjače oružje kojim se koristi kako bi suptilno najavio dramatične događaje koji će uslijediti, a svaki stih nam najavljuje Fantomove postupke. Tako na stranici 45. kroz stihove iz “Rigoletta“ sugerira na urotnika koji se urotio protiv njih. Jasno je da Fantom i Maria imaju ljubavnu prošlosti, čvrste spone koje ih spajaju, i to Sclavi ne krije, naprotiv, susret na aerodromu, suza koja klizi niz Fantomovu masku kada vidi Mariju i ruža koju je ostavio u njenoj sobi nedvojbeni su dokazi. No, ubrzo saznajemo da su Maria i Lizardo supružnici, pa si postavljamo pitanje ne radi li Fantom sve te opačine kao prezreni ljubavnik?

Na stranicama 77-78 Fantom sluša ariju o tajnovitoj noći, oluji na nebu, ubojstvu na zemlji, u ponoć, a kroz glazbu se očituje naglašeno prikazivanje događaja koji će uslijediti. Napetost je na vrhuncu, nedvojbeno da je Fantom u olujnoj noći izišao iz skrovišta tražeći osvetu, a plamena odapeta strijela neumitno pogađa i otkriva nam metu. Je li to završni čin? Sclavi nas još malo drži u napetosti efektnim scenama Marijine halucinacije na javi i ubojstva Mister Noovog prijatelja, a kada konačno dođemo do završnog čina, shvaćamo zašto je Fantom upotrijebio zapaljenu strijelu pri izvršenju osvete.

Mister No, uzgred rečeno, kroz cijelu je priču stavljen u inferiorni položaj. Ne stiže na vrijeme da spasi svog prijatelja novinara, na vrh su mu glave divina afektiranja i ispadi ludila, a Fantom mu uvijek isklizne iz šaka. Kao nemoćni promatrač, Mister No prisustvuje završnom činu, a Sclavi je ovdje iskoristio čari klasične glazbe u kontrastu s radnjom. U dramatičnom obratu i raspletu, završni čin ove tragedije do kraja ogoljuje Fantoma i Mariju. Oni skidaju svoje maske i pokazuju prava lica. Jedno je lice spremno učiniti sve radi ljubavi, ali je ono naruženo zbog lica kojeg nam je diva upravo otkrila, a taj dramatični obrat je začinjen jednom od najpoznatijih tenorskih arija ikada-Verdijevom “La donna e mobile“ (Žena je varljiva). Kontrastom nasilne scene i prelijepe arije Sclavi efektno poentira i završava ovu tragičnu priču o ljubavi i osveti.

Završni čin tragedije

Naprijed

MN LIB 44 Izgubljena utvrda

MN LIB 46 Uskrsnuli

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • goghy

    Ukupna ocjena 89%

    9, 9, 9, 8

    14.07.2019
    12:55:00 sati
    goghy
    uredi
  • sir_oliver

    Ukupna ocjena 88%

    8, 9, 10, 7

    Odlična epizoda i sjajna recenzija.

    14.07.2019
    21:55:00 sati
    sir_oliver
    uredi
  • Hercule Poirot

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Rijetko koji "ozbiljniji" junak u SBE svijetu nema barem jednu epizodu kojoj je radnja; potpuno ili djelomično; vezana uz kazalište.(Valjda je Tex i po tom pitanju veteran). Ni Mister No ne predstavlja izuzetak i njegova priča spada u red kvalitetnije ostvarenih epizoda iz "kazališnog svijeta".

    Poseban plus nalazi se u melodramaturškim kombinacijama izvedbi opernih arija sa istodobnim odvijanjem ranje van kazališnih dasaka i tu je primjetan scenaristički trud koji je dao željeni rezultat. Iako bez pretjerano grandiozne priče ili s ponekim prelako predvidljivim detaljem, ovo je epizoda koja će teško razočarati klasičnog fana Mister Noa.

    15.07.2019
    11:08:00 sati
    Hercule Poirot
    uredi
  • manhunter

    Ukupna ocjena 73%

    7, 7, 8, 7

    Prilično uspela, ali svejedno prosečna epizoda.

    21.07.2019
    23:48:00 sati
    manhunter
    uredi
  • velka031

    Ukupna ocjena 84%

    8, 8, 9, 9

    31.07.2019
    17:01:00 sati
    velka031
    uredi
  • Ukupna ocjena 93%

    9, 9, 10, 9

    Za mene jedna od boljih epizoda u režiji Mister Noa, po svakom pitanju.

    06.08.2019
    14:47:00 sati
    Dalibor.V
    uredi
  • hrvoje23

    Ukupna ocjena 79%

    8, 7, 9, 7

    Diso jako dobar, priča osrednja. Odlična za opušteno čitanje, ali po ničem specifična. Kao neki lagani c/b horror.

     

    07.08.2019
    15:50:00 sati
    hrvoje23
    uredi
  • Deki86

    Ukupna ocjena 73%

    7, 7, 9, 4

    Prvi Libellusov strip koji sam uspio nabaviti. Ok epizoda.

    23.08.2019
    18:18:00 sati
    Deki86
    uredi
  • DODSFERD

    Ukupna ocjena 91%

    9, 9, 10, 7

    Sclavi je napravio jako dobru verziju ovog starog filmskog klasika, za koju se može reći kako u svakom smislu nadmašuje original. Cijelo vrijeme je vodio radnju prema jednom, ne previše maštovitom raspletu, i onda na kraju ponudio potpuno neočekivani preokret, ili da se bolje izrazim, dodatak koji obogaćuje dotadašnje događaje. Na početku vidimo ponovno pojavljivanje Olinta Righettija, možda se ne bih ni sjetio od kuda ga Mister No poznaje da nisu bile navedene smjernice. Stvarno, tko bi se prisjetio jednog od mnogobrojnih pilotovih klijenata iz početne faze, bez obzira što je ovaj prepoznatljiv po plaćanju računa mjenicama. Čak se niti on sam ne sjeća tog slučaja pa ga je trebalo podsjetiti od strane njegovog vjerovnika. Iako radnja u prvoj polovici nije nešto bogata, treba odati priznanje Sclaviju na dobroj karakterizaciji likova kojih ovdje ne nedostaje. Tako odmah u zgradi manauske opere upoznajemo Isidra, nekadašnjeg bogatog i moćnog čovjeka, koji sada radi kao čistač kako bi preživio i uz jeftinu cachaçu pokušao zaboraviti prošlost. Ne saznajemo čime se ranije bavio i zbog čega točno je pao na niske grane, ali takve stvari nisu ni bitne jer je Isidrova namjena bila da otkrije neke detalje skrivene od javnosti. Operna diva Maria Arghidas je najkompleksniji lik, praćena svojim izljevima ludila nije dopuštala da joj se zaviri u dubinu duše. Niti njezin dolazak nakon 15 godina nije protekao mirno, burna prošlost nije dopustila da se opušteno posveti razlogu svoje prisutnosti u Manausu. Njezina reakcija na aerodromu, potaknuta maskiranim čovjekom u gomili, je dala naslutiti da bi se ispod te maske moglo kriti neko poznato lice. Nije prošlo dugo kako bi na vidjelo izašao tajanstveni nestanak jednog od sudionika opere, a Sclavijev odabir njegovog imena je još jedan omaž originalu. Kakvi su bili odnosi u prošlosti između Marije i nestalog Erika Maelstroma? Po Marijinom ponašanju reklo bi se da su bili prijatelji u najmanju ruku. Ona nema veliko mišljenje o svom mužu Martinu Lizardu, ali što se tiče Erika stvar je ipak drugačija. Ili možda nije? Scena na groblju gdje doživi halucinaciju bi trebao biti scenaristički mig da nije sve jednostavno kako se čini. Zašto Erik u toj halucinaciji ustaje iz groba i napada nekoga s kime je bio u dobrim odnosima? To je još čudnije kada se zna da on niti nije pokopan na tom mjestu, a možda uopće nije ni mrtav. Zašto onda Marija odlazi posjećivati grob za kojeg unaprijed zna da je prazan, i to u vrijeme kada joj je ubijen muž? Puno pitanja se nameće a odgovor možda nije tako daleko već nadohvat ruke, samo što je jako dobro sakriven ispod maske glume. Upravo to, dobra gluma, koja je u opisu Marijinog posla, je bila cijelo vrijeme prisutna kao maska koju ne želiš skinuti da se uvjeriš u gorku istinu. Dobro je primjetio Mister No kada je nakon ubojstva Lizarda komentirao njezino ponašanje ''ona kao da sve vrijeme glumi''. Osveta je pokretala fantoma da ubije svog bivšeg suradnika, u prvi trenutak se učinilo neobično što je kao oružje odabrao goruću strijelu, ali na kraju je taj izbor dobio svoj smisao. Ubojstvo novinara Caetana je malo nespretno napravljeno, teško je povjerovati da on ne bi stigao reagirati u situaciji kada mu fizički slabija osoba prilazi sa britvom u ruci. Uz pomoć Righettija Mister No je uspio povezati neke stvari, ali pojavljivanje fantoma i Marijina otmica su zakomplicirali situaciju. Obrat na kraju mi je potpuno neočekivan jer je bilo nemoguće predvidjeti na koji način su Marija i Erik bili povezani u prošlosti. Ubojstva koja za motiv imaju novac inače nisu nikakvo iznenađenje, ovdje ipak jest jer kroz radnju nisam stekao dojam da je on opernoj divi toliki prioritet. Njezina maska, koja je bila neprovidnija od fantomove, je učinila svoje, i sada kada je prestala glumiti pokazala je svoje pravo lice. S vatrom je počelo Erikovo progonstvo pa je red da se s njom i završi, a kako drugačije spustiti zastor na pozornicu života nego spaliti sve tragove prošlosti.

    O crtežu ne treba previše govoriti, Diso je napravio odličan posao, kao što je to bio njegov običaj u ovom periodu.

     

    09.02.2020
    17:16:00 sati
    DODSFERD
    uredi
  • ReemCP

    Ukupna ocjena 89%

    8, 9, 10, 8

    Prvo da pohvalim Igorovu recenziju, nakon pročitanog stripa, njegova recenzija mi došla kao naručena :). Sclavi se opet vratio i opet je napravio dobru priču. Mislim da sam negdje pročitao da mu čak ovo i nisu naj priče koje je radio na pilotu, tako da mogu samo zamišljati što me čeka od tog, kako ga Igor naziva, "talijanskog Stephena Kinga". Cijela priča je bila pomalo detektivskog žanra i misterija, a kraj je odlično izveden, dosta neizvjestan i obrat kojemu se sigurno nismo nadali. Bravo naravno i za Disa :).

    13.04.2020
    23:08:00 sati
    ReemCP
    uredi

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Kafa Zombo
    Kod: MIMA GLE 4
    Ocjena: 100%
    Vrijeme: 18.10.2021. 0:32:00
    Autor: Lord Vader89
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 657
  • Veliki Džeronimo
    Kod: TX ZS 862/863
    Ocjena: 88%
    Vrijeme: 16.10.2021. 0:28:00
    Autor: tex2
    Broj komentara: 5
    Broj pogleda: 1047
  • Novi Kanton
    Kod: KT VG 39/40/41
    Ocjena: 68%
    Vrijeme: 14.10.2021. 1:02:00
    Autor: Spock
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 1094
  • Povratak u kuću strave
    Kod: ZG LUSP 41
    Ocjena: 36%
    Vrijeme: 12.10.2021. 1:13:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 9
    Broj pogleda: 1619
  • Gusari
    Kod: VB LU 3
    Ocjena: 70%
    Vrijeme: 10.10.2021. 16:31:00
    Autor: Ivan Liverpool
    Broj komentara: 7
    Broj pogleda: 1112

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Zombiji u Darkwoodu
    Kod: ZG VCZS 28
    Ocjena: 85%
    Vrijeme: 8.8.2021. 9:30:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 2527
  • Bez budućnosti
    Kod: NN LIBSP 19
    Ocjena: 74%
    Vrijeme: 20.8.2021. 7:19:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 2039
  • Otmica Ikara La Plumea
    Kod: ZG KOZA 11
    Ocjena: 49%
    Vrijeme: 26.8.2021. 0:37:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 1763
  • Witiko!
    Kod: ZG KOZA 10
    Ocjena: 62%
    Vrijeme: 6.9.2021. 0:29:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 11
    Broj pogleda: 1644
  • Povratak u kuću strave
    Kod: ZG LUSP 41
    Ocjena: 36%
    Vrijeme: 12.10.2021. 1:13:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 9
    Broj pogleda: 1619

Aukcije

Forum