Makakaraua

Mister No

MN LIB 58 | 207 str.

Salezijanac Sanchez na neuobičajen način za jednog misionara unajmljuje Mister Noove pilotske usluge, kako bi ga prebacio do male misije u zabačenom seocetu Taraqui. Dolaskom u misiju dočekuju ih neugodne vijesti. Pojava božanstva Juruparija ujedinila je razbacane grupe Tariana koji, predvođeni tajanstvenim likom skrivenim ispod maske Makakaraue, kreću u ubilački pohod na bijele doseljenike.

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 83%

Priča 8

Scenarij 8

Crtež 9

Naslovnica 8

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 82%

P*8

S*8

C*8

N*8

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Makakaraua
    MN LIB 58
  • Makakaraua
    MN LMS 835
  • Strele Tarijana
    MN LMS 836
  • Plamen mržnje
    MN LMS 837

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • Nell'occhio del ciclone
    MN SR 121
  • Il dio vendicatore
    MN SR 122
  • Maschera tragica
    MN SR 123

ZANIMLJIVOSTI

  • Izvorno su priče objavljene u lipnju, srpnju i kolovozu 1985., Dnevnik ih objavljuje 1989. isjekavši pritom dvije stranice, a Libellus knjigu objavljuje u prosincu 2012.
  • Za LMS naslovnicu #835 upotrijebljena je Lebovićeva ilustracija, a od svih njegovih improvizacija za naslovnice u ovoj ediciji, ovo je jedna od dvije na kojoj nije nacrtan glavni junak.
  • Makakaraua je indioska ritualna maska izrađena od perja tukana, majmunskih dlaka i biljnih vlakana, a korištena je u ceremonijama posvećenima Izyju ili Jurupariju, božanstvu čiji je kult bio rasprostranjen u području Rio Uaupesa. 1883. godine Indiosi Tarijane, zbog pokušaja iskorjenjivanja kulta od strane misionara Coppija, pokrenuli su krvavi ustanak protiv misionara, a idućih tridesetak godina misionari nisu ni primirisali tom području.

Guido Nolitta ponekad je znao ubacivati u pilotove priče religijske elemente na kojima je gradio radnju, bilo da je riječ o prastaroj kulturi San Agustina, kamenih glava na Rapa Nuiju i katoličkih procesija u divljini Sertãa. Priča Bog Jaguar temelji se na pojedincima koji iskorištavaju strah i praznovjerje starosjedilaca u svrhu osobnog bogaćenja, a atmosferu priče Nolitta gradi i pomoću jezovitih skulptura davno nestale civilizacije razbacanih u prirodi. Priča Uskršnji otok već je kompleksnija. U njoj također dominira tajanstvena i uznemirujuća atmosfera, a koju ovaj put daje enigma divovskih kamenih glava spojena s masovnim ubilačkim ludilom proisteklim iz nezadovoljstva slabo plaćenih radnika i vjerskog fanatizma. Priča Prorok zasnovana je na mesijanskom pokretu u Sertãu, tek jednim od mnogih. U fokusu je lažni karizmatik oko kojeg se okupljaju sirotinja i sljedbenici u nadi da će revolucijom, kroz radikalne metode djelovanja, svijet preobraziti u zemaljski raj, a kako to već biva vlast je ta koja je na suprotnoj strani, i dolazi do krvavih sukoba.

Ono što je bitno napomenuti kod tih priča je Nolittin kritički odnos prema idolatriji, predrasudama, misionarima i onima koji zloupotrebljavaju vjeru, a ova priča nije iznimka u nekim gore navedenim elementima - negativac maskiran u domorodačko božanstvo zlorabi tradiciju domorodaca upravljajući grupom krvožednih sljedbenika i neizostavno nasilje koje proizlazi iz vjerskog fanatizma.

Odmah ću napomenuti da ovo nije jedna tipična Mister Noova priča. Kad smo u pilotovom serijalu imali maskiranog lika okruženog podanicima koji ga bespogovorno slušaju i napadaju bijele doseljenike? Koliko me pamćenje služi, nikada, bar ne u Nolittinom periodu. Više bi radnja elementima odgovarala Zagorovom serijalu, zar ne? I kad napnem moždane vijuge ne mogu se sjetiti da je Nolitta takvu tematiku obrađivao sa Zagorom, čak ni u onom naivnom periodu kada se u njega svašta moglo utrpati; i lude znanstvenike s megalomanskim planovima na nekakvom otoku sa svom logistikom, i konkvistadore koji su stigli do Darkwooda, i kovača koji ima neprobojni oklop i ruši dominaciju Zagora, a odmah mi na um pada jedna Caponeova priča.
Dakle, jedan novitet u pilotovom svijetu i to od autora koji se ni u Zagorovom serijalu nije bavio tom temom, pa se ne može govoriti o nekoj eksploatiranosti i prežvakanosti tematike, pogotovo jer je u ovoj brzoj i dinamičnoj priči nadasve zanimljivo pratiti Mister Noove reakcije i ponašanja u situacijama na kakve je Zagor već oguglao.

Već u uvodu osjeti se Nolittina spontanost pristupu cijeloj priči. Iako mjestom radnje nismo u nekom južnoameričkom gradu, gdje bi nam Nolitta obavezno predočio malu turističku šetnju i upoznavanje kulturnih znamenitosti i običaja lokalnog stanovništva, već u zabiti malog seoceta Tucuruia, u maloj i skromnoj katoličkoj misiji koju vodi otac Duarte. Nolitta nam na simpatičan način predstavlja utjecaj civilizacije i kršćanske vjere na domorodačko stanovništvo. Konzerve sardine dovoljne su da zainteresiraju domoroce za božju riječ, a među njima je i jedan lik kojeg Diso crta na način da nas odmah zainteresira za njega natuknuvši nam tajanstvenost u vezi njegove pojave. Strančeva bezazlena želja da razgleda skromni muzej u sklopu misije brzo se pretvara u krvavi zaplet koji će ubrzo eskalirati, jer upotrijebivši raspelo kao smrtonosno oruđe ubija oca Duartea i od svih eksponata krade baš masku Makakaraue.

Nolitta nam tako daje do znanja da će priča ići u smjeru sukoba dviju religija i civilizacija; domorodačke, kroz masku Makakaraue, i kršćanske, kroz križ kao najrašireniji i najistaknutiji simbol. E sad, niti je križ tek tako ubačen u priču, kao ni maska Makakaraue, jer Nolitta nije površni pripovjedač koji bi bez imalo smisla ubacio te dvije relikvije. Sve ima svoju svrhu, tako i one. Kako ćemo ubrzo saznati, obje relikvije kroz pripadnike svoje tradicije i vjere krvavo su se sukobile 1883., a križ je na simbolički način zatočio vjerovanja Indiosa utjelovljena u maski Makakaraue u staklenu vitrinu u tom malom muzeju misiji, a stranac tim istim raspelom oslobađa ritualnu masku, oslobodivši tako, u očima misionara, poganska vjerovanja, i krvavi ples smrti uskoro će otpočeti. Naravno, križ predstavljaju misionari koji su ponekad agresivno nametali svoju božju riječ i vjerovanja nastojeći tako zatrti domorodačke bogove i vjerovanja, a jedan od njih, otac Coppi, stvarna je ličnost ubačena u ovu priču.


Ova priča definitivno ne spada u sam vrh Nolittinih radova, ali kada bih ju morao kvalificirati u nekakav top, ona zasigurno spada u top 20 pilotovih priča. Većina Nolittinih prepoznatljivih motiva je tu; sukob religija i civilizacija, prašuma kao egzotično podneblje, opasnosti koje vrebaju na putu, Mister No i grupica ljudi u borbi za živote-sve je to smješteno u kontekst religije i crkve i njihove uloge u transformaciji društva, ovdje autohtonog domorodačkog, koje je „u ime boga“ i križa u povijesti pretrpjelo strašne zločine i genocid, a pouzdali su se u svoja vjerovanja i bogove, koji ih na koncu nisu zaštitili od osvajača. Naravno, neki će argumentirati prednosti kolonizacije u civilizacijskim dosezima poput škola, crkvi, bolnica, cesta, a autohtono stanovništvo bi im moralo biti zahvalno na „spasonosnom“ katekizmu i gramatici i jer su ih „prosvijetljeni“ Europljani odrekli od poganstva i barbarizma silom im nametnuvši kršćanstvo. Kolonizacija Brazila daleko je iza nas i Nolitta nije dublje zalazio u ovu osjetljivu tematiku, ali kristijanizacija i evangelizacija osvojenih područja i naroda uvelike se osjeti u ovoj priči kroz misionare. Jedan od misionara je otac Coppi, a Nolitta nas retrospekcijom vraća u 1883. godinu i objašnjava nam što se događa kada jedna vjera grubo pokušava ismijati i zatrti drugu vjeru, i kao podlogu za svoju priču uzima vjerovanja i tradiciju domorodaca Tariana i oca Coppija, koji su se 1883. krvavo sukobili, upravo zbog petljanja u tuđu vjeru i tradiciju. Taj okidač Nolitta koristi sedamdesetak godina kasnije u ovoj priči.


Pojavom salezijanca Sancheza u Manausu radnja se postavlja linearno, jer na jedan neuobičajen i originalan način Sanchez postaje najnoviji pilotov klijent i pristaje ga prevesti do male misije u Taraqui koju vodi otac Herrera, kako bi im dostavili namirnice i ostalu logistiku. Dolaskom u misiju zatječu ih neugodne vijesti o grupama domorodaca koji su iznenada postali ratoborni prema bijelcima koji žive u njihovim krajevima. E tu radnja dobiva onaj štih, koji, paradoksalno, Nolitta nikada nije upotrebljavao u Zagorovim avanturama. Pojava Makakaraue utjecala je na domoroce da su se ujedinili, a tri misionara tek su prve žrtve. Dakle, misteriozni lik koji se krije ispod maske i njegovi krvožedni domorodački sljedbenici-to je ta neupotrebljavana Nolittina tematika u Zagoru, ali Zagor ovdje nije bitan, tek moja mala digresija na dva različita, a opet tako slična lika istog autora.

U tom stadiju priče Nolitta atmosferu gradi na napetom iščekivanju. Nama je jasno da je lik ispod maske Makakaraue misteriozna osoba iz uvoda priče, koja je ubila oca Duartea i ukrala masku. Sada smo saznali jedan dio misterije-razlog krađe, tek nam preostaje vidjeti tko se krije ispod maske i raskrinkati njegove motive, i kako će se sve to odraziti na Mister Noa i dva salezijanca. Takva klasična zagorovska tematika obično u sebi krije razlog pobune u nekolicini pijanih i usijanih ratobornih glava, izopćenika iz plemena, ili je maskirani lik, poput Caponeova Martina/Wahoomija, okupio fanatičnu sljedbu i želi vratiti otete indijanske zemlje. Nešto slično imamo i ovdje, a opseg priče za jednu takvu tematiku je skučen, naime, Nolitta nije megalomanski pristupio ovom projektu. Nećete vidjeti juriše stotina krvožednih domorodaca na uporišta bijelaca, u ovoj priči nema jeftine patetike o hrabrim muškarcima koji umiru šutke i stameno. Nolitta je radnju postavio tek na nekolicini likova, a upravo je zbog toga uspio postići efekt na koji je i ciljao-dovoljno je vidjeti masakriranu obitelj i katatoničnog oca u koji u naručju grli mrtvo dijete, pa da shvatite razmjere užasa i tragedije do kojih dolazi kada se desetljećima zatomljeno vjersko ludilo naglo razbukta.


E sad, efekt iznenađenja tko se krije iza maske Makakaraue izostaje, jer kako već napisah opseg priče nije širok, likovi su kakvi jesu, tako da pojava antropologa Sandersa nije ostavila mjesta sumnji, a uvjeren sam da je to Nolitti i bio cilj. Nije dangubio vrijeme postepeno razotkrivajući njegov identitet, već se usredotočio na srž priče - sukob znanosti i religije, ta dva, uvjetno rečeno, smrtna neprijatelja. Tko je u pravu, antropolog Sanders ili misionar Herrera? Nažalost, niti jedan. Obojica su tek produkt kolonizacije započete prije nekoliko stoljeća, a ispaštaju ljudi oko njih. Nesumnjivo bi svim Indiosima bilo bolje bez uplitanja obojice u njihov način života i tradiciju, prvi ih je poveo na krvavi put rata i osvete, drugi ih pokušava preobratiti na svoju vjeru, ali eto, svaki od njih pronalazi i opravdava svoje razloge i postupanja.

Začarani krug koji se i danas odvija, potpomognut agresivnom politikom prisilne evangelizacije pod patronatom predsjednika Bolsonara, protestantske crkve i misionara. Prema saveznom brazilskom zakonodavstvu, evangelizacija sama po sebi ne predstavlja zločin, ali postaje zločin kada je prisilna i jednostrane prirode, odnosno kada se dogodi bez da su domoroci prvi uputili izričiti zahtjev da u svojim zemljama imaju misionare. Postaje zločin kada misionari autohtono stanovništvo odvode u ropstvo, iskorištavaju ih do iscrpljenosti i smrti, te ne poduzimaju nikakve sanitarne mjere opreza potrebne za kontakt s izoliranim narodima. Postaje zločin kada američki misionar Warren Scott Kennell biva osuđen zbog pedofilije, postaje zločin kada tjeraju domoroce da se potpuno odreknu njihovih svakodnevnih praksi, obreda, tradicija i običaja, čak i kad su povezani s kulturnim, a ne religioznim aspektima.

U zadnjih nekoliko godina događa prava invazija misionara u Brazilu, a to predstavlja zločin, jer je praksa invazivna i počela se provoditi bez pristanka ili zahtjeva autohtonih plemena. U kontekstu gore spomenutog, prisilno „pokrštavanje“ brazilskih domorodaca i poseban projekt „integracije“ dovodi do depopulacije, što oslobađa ogromna prostranstva bogata resursima za iskorištavanje, uključujući krčenje šuma, a s druge se stvara vjerna biračka baza za sve buduće izbore. Koliko je domorodačkih žrtava palo od početka kolonizacije do današnjeg nasilnog procesa evangelizacije, i koliko će još pasti zbog primijenjene sile nije važno, jer, eto, sve je to za njihovu dobrobit i spas njihovih duša. Prvo su im oduzeli njihove bogove i nasilno nametnuli katolicizam, kojeg danas zamjenjuje agresivna Bolsonarova politika, protestantske crkve i “misionari”. Ima li kraja patnji ljudi koji samo žele živjeti kao njihovi preci? Antropolog Sanders bi trljao ruke da vidi ovo izolirano pleme, Herrera bi im pokušao nametnuti svog Boga i vjerovanja. Neka njih tamo, duboko u džungli, ako su mogli svih ovih stoljeća, mogu bar još toliko bez antropologa, „misionara“, turista i nasilne evangelizacije pod patronatom Bolsonara.

Naprijed

MN LIB 56 Prorok

MN LMS 847/849 Komodski zmajevi

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • velka031

    Ukupna ocjena 90%

    9, 9, 9, 9

    10.08.2020
    23:56:00 sati
    velka031
    uredi
  • Koresh

    Ukupna ocjena 96%

    10, 10, 9, 9

    Jedan od najboljih MN. Napokon zasluzena recenzija za ovu pricu.
    11.08.2020
    06:58:00 sati
    Koresh
    uredi
  • goghy

    Ukupna ocjena 89%

    9, 9, 9, 8

    11.08.2020
    07:37:00 sati
    goghy
    uredi
  • delboj

    Ukupna ocjena 78%

    8, 8, 7, 9

    Nije ovo loša priča, ali nekako mi ovdje crtež nije bio baš na nivou na koji smo navikli. Naslovne su dosta dobre.

    11.08.2020
    09:55:00 sati
    delboj
    uredi
  • hrvoje23

    Ukupna ocjena 80%

    8, 8, 8, 8

    Nimalo dosadna epizoda. Lijepa,opuštajuća i lagana, ali malo i predvidljiva priča. Diso me malo razočarao. Nikako se ne slažem s recenzentom da priča spada u top 20 pilotovih epizoda. Možda u 50.

    11.08.2020
    10:54:00 sati
    hrvoje23
    uredi
  • Ukupna ocjena 67%

    7, 5, 8, 7

    Priča je dobra. Još mi je ostala u glavi iz LMS. Ali već tada, kada sam bio klinac mi je bila predvidljiva. Odmah se zna, ko je makakarau.

    11.08.2020
    13:36:00 sati
    tekumze
    uredi
  • Hercule Poirot

    Ukupna ocjena 64%

    8, 5, 6, 7

    Ponešto precijenjene epizoda. Da nije nekonvencionalnog misionara, sve bi ostalo na zamornim dijalozima, koji kao da su pisani za američku djecu u Oregonu ili Nevadi, gdje im moraš objasniti zašto je tu točka, a zašto je tu zarez. Diso u silaznoj putanji, ali još uvijek ne i u najgorim izdanjima. Šteta što za njega nije izmišljen nekakav "snježni junak" u SBE svijetu, gdje bi sva ona njegova bjelina crteža konačno mogla doći do pravog izražaja u zimskim uvjetima priče: leda i poledice...

    11.08.2020
    14:17:00 sati
    Hercule Poirot
    uredi
  • Ukupna ocjena 83%

    8, 8, 9, 8

    11.08.2020
    18:08:00 sati
    Nedo
    uredi
  • kiky

    Ukupna ocjena 80%

    8, 8, 8, 8

    Poslovično kada se bavi ovakvim temama, Nolitta Mister Noa (a time i samoga sebe) ideološki pozicionira nezavisno, između dvije vatre. Vatre poganske i vatre svjetovne religije, u kojoj pripadnici i jednog i drugog uvjerenja na samome kraju nekako postanu ili tragične ili podmukle ličnosti, vođeni strahom, praznovjerjem, bizarnim, sebičnim interesom ili krhkošću vlastitih uvjerenja koje izlaze na vidjelo u ekstremnim, izazovnim situacijama.  

    12.08.2020
    17:51:00 sati
    kiky
    uredi
  • Deki86

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Sasvim zaslužena ocjena, ovo mi je jedna zlatna sredina Mister Noa - akcija, avioni, bongoi, urođenici, ma sve je baš kako mi se sviđa.

    13.08.2020
    13:21:00 sati
    Deki86
    uredi
  • mikikiki

    Ukupna ocjena 84%

    8, 8, 9, 9

    21.08.2020
    21:50:00 sati
    mikikiki
    uredi

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Sjećam se...
    Kod: AF SA 76
    Ocjena: 80%
    Vrijeme: 1.10.2020. 12:49:00
    Autor: paro
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 171
  • Bog Puma
    Kod: TX ZS 45
    Ocjena: 53%
    Vrijeme: 30.9.2020. 13:04:00
    Autor: tex2
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 445
  • Leglo otrovnica
    Kod: KM ZS 806
    Ocjena: 87%
    Vrijeme: 29.9.2020. 13:13:00
    Autor: Hercule Poirot
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 485
  • Vremenska mašina
    Kod: MM LIB 39
    Ocjena: 54%
    Vrijeme: 28.9.2020. 13:46:00
    Autor: prozirna senka
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 535
  • Pipci!
    Kod: ZG VEC 158/159
    Ocjena: 78%
    Vrijeme: 27.9.2020. 21:05:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 5
    Broj pogleda: 1114

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Put za raj
    Kod: ZG VCSP 32
    Ocjena: 50%
    Vrijeme: 3.7.2020. 23:14:00
    Autor: Djole
    Broj komentara: 15
    Broj pogleda: 2774
  • Povratak Zimske Zmije
    Kod: ZG VCZS 20
    Ocjena: 91%
    Vrijeme: 7.8.2020. 17:10:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 14
    Broj pogleda: 1901
  • Povratak samuraja
    Kod: ZG VEC 155/157
    Ocjena: 81%
    Vrijeme: 31.8.2020. 23:37:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 9
    Broj pogleda: 1487
  • Plamen nad Merivelom
    Kod: ZG VEC 143/144
    Ocjena: 76%
    Vrijeme: 18.8.2020. 0:16:00
    Autor: going going
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 1285
  • Proteus
    Kod: TX ZS 33/984/985
    Ocjena: 76%
    Vrijeme: 10.7.2020. 15:34:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 7
    Broj pogleda: 1198

Aukcije

Forum