Živ ili mrtav!

Dylan Dog

MTX LIB 1 | 260 str.

Sedamdeset godina nakon njegovog prvog pojavljivanja, u prvom broju novog serijala pronalazimo Texa progonjenog šerifima i lovcima na glave, koji će pripovijedati o nepoznatim epizodama mladosti našeg junaka! U ovoj početnoj epizodi, Bosellija i De Angelisa, otkrivamo neispričanu pozadinu prve, povijesne Texove priče "Tajanstveni totem", gdje se rodila mržnja između Texa i mračnog Coffina, te smo svjedočili tragičnoj sudbini prelijepe Indijanke Tesah, između pucnjave, zasjede i galopa brzog mladog pastuha Dinamita!

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 70%

Priča 6

Scenarij 6

Crtež 9

Naslovnica 7

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 63%

P*6

S*4

C*7

N*8

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Živ ili mrtav!
    MTX LIB 1
  • Živ ili mrtav!
    MTX LIBKB 1

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • Vivo o morto!
    MTX BOLIB 1
  • Vivo o morto!
    MTX SR 1
  • La banda di Red Bill
    MTX SR 2
  • Il segreto del medaglione
    MTX SR 3
  • La caverna del tesoro
    MTX SR 4

ZANIMLJIVOSTI

  • Ideja za novi Teksov serijal potekla je od Bonellijevog direktora Simonea Airoldija. Povodom sedamdesete Teksove godišnjice i nakon uspjeha priče “Nueces Valley”, koje je bila dio Maxi edicije a bavila se prvim godinama Teksovog života i njegovim roditeljima, Airoldi je želio da čitatelji imaju mogućnost ponovno početi od prvog broja. Teksov urednik i glavni scenarist Mauro Boselli nije bio oduševljen tom idejom jer nije želio prerađivati i raditi „remake“ legendarnih priča G.L. Bonellija. Umjesto toga Boselli je odlučio pisati potpuno nove priče koje će imati u sebi reference na likove i mjesta iz onih originalnih Bonellijevih, ali će se razvijati u novom smjeru. To je napravljeno s namjerom da Mladi Tex Willer poštuje tradiciju i ostaje vjeran korijenima, a ujedno i proširuje originalnu mitologiju. (op.ur.)
  • U Italiji Mladi Tex Willer na kioscima izlazi u klasičnom crno-bijelom formatu, ali svaka epizoda ima 64 stranice.
    Kod nas izdavačka kuća Libellus objavljuje integralna, naknadno obojana HC izdanja na većem formatu, pa tako ovaj integral sadrži četiri epizode koje su na kioscima u Italiji originalno objavljene krajem 2018. i početkom 2019. godine.
    Za kolor je zadužen “GFB Comics”. (op.ur.)
  • Ovo je druga po redu priča kojeu Roberto De Angelis radi kao dio Texovog staffa, prvi put je radio crtež za Texone broj 18 po scenariju Claudia Nizzija u priči „Ombre nella notte“, kod nas ga je Strip-agent objavio kao Tex gigant broj 13 pod nazivom „Sjene u noći“.
  • Na stranici 171 (LIB.) u prvoj pasici imamo obradu, tj. posvetu crtežu kako je Tex bio prikazan u svom pojavljivanju u stripu. Inače, ista slika je i naslovnica Libellusove Texove kolor biblioteke.
  • Posse – lat., Okružne snage, po zakonu grupa ljudi okupljena od čuvara reda i mira, tipično za šerifa na Divljem zapadu u svrhu da se potisne bezakonje ili obrani okrug, tj. lokalna zajednica. Danas je to samo teoretski, ali ponekad i praktični dio zakonskog sustava Sjedinjenih država.
    Postoji i istoimeni film „Posse“ (1975), gdje U.S. maršal vodi elitnu potjeru za zloglasnim pljačkašem vlakova da si potpomogne političku karijeru.
  • Lista revolveraša starog zapada – lista se odnosi na sve odmetnike od zakona i ljude od zakona koji su na američkoj granici stekli slavu ili ozloglašenost tijekom perioda američkog Divljeg zapada ili starog zapada.
  • Ovdje možete vidjeti usporedbu kolor i c/b verzije istog crteža iz stripa.
    Evo i nekoliko crno-bijelih tabli iz kiosk izdanja: tabla 1, tabla 2. (op.ur.)
  • Bosellijev prvi izbor za crtača naslovnica kiosk izdanja je bio Massimo Carnevale, ipak Bonellijevo vodstvo odabralo je Maurizia Dottija zbog njegovog klasičnijeg stila. Carnevale ipak nije potpuno "izvisio" jer on je zadužen za naslovnice integralnih HC kolor-izdanja. (op.ur.)
  • Na ovom linku možete vidjeti čistu verziju Dottijeve naslovnice, kao i njezin proces izrade. (op.ur.)
  • Jedan talijanski portal složio je cijelu tablu od kadrova iz originalnog Teksovog broja iz 1948. te ovog novog iz 2018. - link. (op.ur.)

Bilo jednom prije "Divljeg zapada".

Osamdesetih godina na programu televizije Zagreb često su bili emitirani western filmovi, iako ponekad i više puta godišnje reprizirani kao Tim Burtonov "Batman" za Novogodišnju noć u 00.05h i to odmah nakon kolektivnog čestitanja Nove. Navikli smo se na Johna Waynea, odjeću tog jednog doba, šešire, čizme, coltove šestopuce, winchesterke 73, Dolinu spomenika u Utahu, znači razdoblje 70-tih i/ili 80-tih godina 19. stoljeća. Nas par kolega, prijatelja iz škole, lumenih i ludih za stripovima i filmovima, pali smo u nedoumicu za gledanja filma Cecile b. DeMillea "Nepokoreni" ("Unconquered") sa Gary Cooperom. Bili smo zbunjeni uvodom u film i samom vremenskom distancom od očekivanog klasičnog western filma, kako se bar reklamirao. Kao da smo gledali ekranizaciju "Posljednjeg Mohikanca" i jednog drugog Bonellijevog strip junaka, a kadli ono u filmu neke starudije, šklopocije iz doba komandanta Marka i Bleka, kud ovo pripada, da li taj žanr spada u western?

U redu, mi smo bili lumena generacija, bolje smo poznavali američku povijest od većine Amerikanaca, mi smo znali da je to razdoblje bilo 70-tih godina 18. stoljeća, nikako ono razdoblje gdje obitavaju usamljeni kauboji i njihovi pobratimljeni američki domoroci ili čak vjerna skvo stopanica.

Kako u filmu gdje nema kauboja sa zapada, nego neki doseljenici koji sade kukuruz i tikve, te traperi koji love dabrove, kako mogu biti western kad su još na istoku zemlje? Oni ne putuju karavanama i spavaju u kolima postrojenima u krug za zaštitu od indijanskog napada. Pitali smo se kao klinci gdje spadaju traperi, rat za neovisnost kolonija od britanske krune, trorogi šeširi, puške koje se nabijaju sa nekakvom žicom, starinski kolt kakve ima samo gospodar mračne šume na sjeveroistoku države.

Vratimo se u Texovo adolescentnsko doba.
Gdje spada razdoblje od 1800 do 1860?

Mogli bi ugrubo reći i doba 1865., kraj građanskog rata u Americi, tu već negdje počinje razdoblje što mi već rezoniramo kao "ono pravo" doba Divljeg zapada.

Kad je onda ustvari počelo?

Neki kažu kad su Južnjački vojnici počeli napadati teritorij pobjedničkog Sjevera, te izvoditi napade i pljačke po svim saveznim državama srednjeg zapada i juga. Odmetništvo je začelo taj duh Divljeg zapada, tu crtu "divljeg" gdje ne vlada zakon civiliziranog čovjeka, već čovjeka koji uzima ono što misli da mu pripada bogomdano. Oni koji nisu mislili tako organizirali su "posse" to jest potjere koje su okupljale većinom revoltirane građane ogorčene prepadima i tiranijom divljih, frustriranih, neiživljenih mladića, pustolova, zadojenih pričama veterana, odnosno bivših vojnika Juga.

Tex je bjegunac sa razlogom, pobjegavši na zapad od istočnog raja da bi pronašao novi, prolazeći kroz pakao kaznenog progona, pa pomilovanja, da bi bio kasnije promoviran u rendžera i postao "Div" u ovom stripovskom žanru.

"Živ ili mrtav" ustvari je remake priče "Tajanstveni totem" kao i daljnje epizode koje dolaze u ovoj novoj ediciji. Priče su ispričane na jedan drugačiji način, donekle u nekim segmentima izmijenjene, neki likovi su dodani kao osvježenje ili samo da "zamute" originalnu naraciju, ali u suštini priča je u osnovi ista.

Protagonisti su kao i u originalu - Tesah, lijepa Indijanka, kćer ubijenog poglavice Pawneeja, koja je čuvar medaljona što skriva u ugraviranim simbolima kartu skrivenog blaga, zatim Coffin, tipični lopovski karakter željan brzog bogaćenja pod svaku cijenu, Vučji zub, otpadnik iz plemena Pawneeja koji se uortačio sa Coffinom u potrazi za blagom nudeći svoje poznavanje čitanja simbola na medaljonu. Što se tiče Tesah, ona me je podsjetila na hollywoodski prikaz Indijanki koje su naravno uvijek glumile bjelkinje, a sjećam ih se iz filmova "Big Sky"(1952) gdje je Elisabeth Threatt glumila, uz Kirk Douglasa, pripadnicu plemena Crne noge i "Tragači"(1956) gdje je Natalie Wood bila nećakinja John Wayne, koji ju je tražio godinama nakon njene otmice od strane domorodaca. Natalie Wood je tu bila asimilirana u indijansko društvo, pa se ne smatra da je glumila izvornu američku domorotkinju. Kako god, njihov izgled u filmovima je bio čest uzorak za crtanje Indijanki, iako su gore navedena dva filma snimljena godinama nakon prvog Texa objavljenog 1948. godine. Moguće da su autori Texa svoje uzore vidjeli u mnogim filmovima ovog žanra, u kinematografskim salama kojih u to vrijeme nije nedostajalo.

Ne znam šta bih napisao u vezi razrade same ideje. Pročitao sam Libellusov integral dva puta i imam osjećaj da je sama fabula klišeizirana; počevši od relativno tipičnog uvoda, nepotrebnog pojavljivanja junaka iz sjene, jer su ga već zlikovci spomenuli, a crtač već „označio“ crtežom, vidjeli smo kako izgleda doduše s leđa,ali nekako je s time ubio ono neko kasnije misteriozno pojavljivanje koje je trebalo biti efektnije.
Zaplet je nešto posebno. Od sporednih likova Jimmy Jonesa koji će kasnije u raspletu i doprinijeti pozitivnom razvoju situacije, pa sve do ulazaka i izlazaka dosta sporednih likova za koje bih rekao da imaju dobro odrađenu ulogu u svemu ovome, ali imate osjećaj da se sve razvuklo kao kakva harmonika i da poželite više da se sve rasplete.

Texovi flashbackovi kao da su naručeni u tom trenutku, iako imaju podlogu, on je baš bio taj koji sve povezao i sve je navodilo priču na logični mlin. Nije bilo mjesta ni govora da će on pogriješiti u svom razmišljanju. Dugogodišnji čitatelji i obožavatelji ne bi mogli to ni zamisliti. Od Stjenjaka, velikih ravnica, sve do Arizone, on je baš upoznao jedno jedino pleme Pawneeja kao tinejdžer i baš mu je na pameti Tesah i njen otac.
Već sam tu polako uviđavao neke scenarističke eskapade.

Dok on na nju naleti tijekom jedne potjere, spasi je, poveže konce, shvati tko je i predstavi se, a ona ne zna tko je on iako su se družili kao djeca. Ali je znala nabrojati sve članove obitelji i prijatelje koji su bili u posjeti. Ok, neki blackout, pomračenje zbog silnog jahanja i bježanja čini svoje.
Na strani 187 Coffin puca u visini trbuha sa par metara, kasnije Tex veli „imao sam vrašku sreću!... metak je samo okrznuo sljepoočnicu…“.
Opet neki „deja-vu“ kao u prvoj epizodi Texa prije 70 godina gdje sa pola metra on preživljava. Pa, dobro gospon‘ Boselli nismo mi tako maleni da bi bili veliki, niti smo tako odrasli da bismo bili naivni.
Tex je cijelo vrijeme bio iznimno „cool“, totalno hladan, razmišljanja mu nisu imala onaj detektivski tijek misli koji inače nailazimo u redovnoj seriji. Imao sam osjećaj kroz cijeli strip da gledam onog starog coolera Chuck Norrisa koji samo prolazi kroz film kao kroz levele, tako i Tex kao robot, nema straha, sve ide kao po loju.

Takav mu je i odnos prema ženskim protagonisticama ili bar crno-humorna dosjetka. Podsvjesno se Texu javila mogućnost skučenja sa mladom Fanny Smith, balansirajući bogaćenje zlatom s njenim ocem i njom ili završiti u zatvoru. Jer on se mora kretati i promijeniti podneblje.
Bilo je „iskrica“ i sa Tesah, ali pasivnih. Dok je spavao, ona ga je gledala sa čežnjom i osmjehom i molila ga da ostane sa njom te jedne večeri u pećini sa logorskom vatrom. Ali Tex je jurio na sastanak sa gospođicom Justizijom, utjerati pravdu.

Ovaj integral je amalgam više prvih Texovih priča objedinjenih u jednu knjigu i izvedeno je u iznimno kvalitetnom ruhu - izdanje kakvo smo davno mogli samo sanjati.

Dottijeve naslovnice nisu loše, neke imaju dinamiku, neke su klišeizirane, ne bih rekao da je nešto inovativan glede perspektive. Tehnika koloriranja me podsjeća na osnovnoškolsko bojanje drvenim bojicama, jer naslovnice izgledaju odviše suhoparno i beživotno. Možda su autori htjeli imidž starih, požutjelih potjernica, ali to je bilo efektno samo u par dosad viđenih primjera, ali za ovaj revival Texove klasične priče trebalo je možda više i jačih, efektnijih, privlačnijih nijansi boja, ne kričavih, bar one kakve se koriste u redovnoj seriji. Uglavnom Dotti je od redakcije dobio zeleno svijetlo da i dalje radi na naslovnicama ovog serijala, pa sretno im bilo u radu.

Ponadao sam se da su autori htjeli ispričati neku novu priču o Texovoj mladosti upravo sa događajima prije ove epizode, doduše te priče smo dobili već u Tex albumima istog izdavača. Sa ovim integralom dobili smo kolorom uljepšanu slikovnicu, kojom su samo htjeli obnoviti prvu epizodu Texovog pojavljivanja za 70. rođendan. Ljepši poklon stari-novi mladi Tex nije mogao dobiti.

DeAngelis mi je kao crtač poznat sa rada na Nathan Neveru, ali ga nisam nikako mogao prepoznati u western tematici. Iako sam ga "tražio", odnosno pokušao otkriti taj prepoznatljiv precizni high-tech stil iz prijašnjih radova, ali nisam ga otkrio. Izgubio se negdje između stijena jugozapada, kaktusa i drvenih baraka Culver Citya. Iskreno, nisam ni očekivao više, on se dobro prilagodio, njeguje svoj stil, dobro je odradio taj posao iako sam primijetio neko “ubrzavanje”, oscilacije u crtežima, ipak predočio nam je svoju viziju Divljeg zapada kako je to najbolje i mogao učiniti. Prijelaz iz Neverove 2100. godine u Texovu 1860. godinu (otprilike!) je poput onog "paf!" kao u filmu "Povratak u budućnost", iz 2015. u 1955., pa nazad u 1885. godinu.

Dao mi je osjećaj kao da je to neki holo-film o Divljem zapadu, pa će sad zabljesnuti uskoro prikaz neke gradske razine okupane kišom, prošarane vibrantnim aureolama neonskih rasvjeta i farova lebdećih automobila. Ma dobro, odviše sam pustio kočnice u opisivanju De Angelisovog štiha, tako je kad se čovjek navikne na jednog crtača i jedan ambijent, i onda se nađem u potpunom žanrovskom kontrastu bez kompasa i nedoumicom kakav će mi na kraju ukupni dojam biti.
Osobno, ne bih ga volio više vidjeti na ovom serijalu, ima pregršt drugih crtača kojima više leži ova tematika.
Roberto, pravac East City i pridruži se Agenciji Alpha - tamo si nam više cijenjen! Hvala na tvojoj viziji, odnosno vizualizaciji mladog Texa i sigurno ti je bila čast raditi na preradi prve Texove legendarne epizode!


Tex Willer – samo 500$!

Naprijed

N/A

N/A

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • Ukupna ocjena 64%

    6, 4, 8, 10

    Nije ni dovoljno blesav ni dovoljno ozbiljan. Nekako je ni vrit ni mimo. Teks je sav neki pompozan. Crtež Nije loš ali je pomalo praznjikav, pripovjedanje dosadno razvučeno bonellijevsko dvijetisućitih. Boja je nemaštovita i bilo bi bolje da je i nema kad je ovakva. Dobre strane su da se brzo čita i da je indijanka sexy. 

    10.12.2020
    08:44:00 sati
    pcoro
    uredi
  • Hercule Poirot

    Ukupna ocjena 62%

    5, 5, 8, 8

    Moglo se i bez ove edicije pa neka je i Tex u pitanju. 

    Očito se igra na emocije čitatelja, kad već ne može na kvalitetu. 

    11.12.2020
    11:26:00 sati
    Hercule Poirot
    uredi
  • Oki

    Ukupna ocjena 63%

    6, 3, 9, 9

    Prve tri četvrtine ove priče su vrlo dobre i u biti prikazuju svu Texovu osobnost, mane i vrline. Četvrti završni dio sa blagom u pećini je skok 70 godina u prošlost, ali scenaristički...na nivou najstarijih Texovih epizoda. Šteta jer mogla je ovo biti odlična zaokružena priča.
    02.01.2021
    01:31:00 sati
    Oki
    uredi
  • Ukupna ocjena 66%

    7, 7, 6, 6

    15.01.2021
    02:49:00 sati
    LL1986
    uredi

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • General Ruiz
    Kod: MI LU 2
    Ocjena: 81%
    Vrijeme: 24.10.2021. 0:23:00
    Autor: Ivan Liverpool
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 708
  • Dugi nož
    Kod: MV LIB 2c/3a
    Ocjena: 80%
    Vrijeme: 22.10.2021. 0:33:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 7
    Broj pogleda: 1126
  • Ljudi Urijela
    Kod: KM ZS 369
    Ocjena: 95%
    Vrijeme: 20.10.2021. 0:05:00
    Autor: Hercule Poirot
    Broj komentara: 9
    Broj pogleda: 1214
  • Kafa Zombo
    Kod: MIMA GLE 4
    Ocjena: 100%
    Vrijeme: 18.10.2021. 0:32:00
    Autor: Lord Vader89
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 1144
  • Veliki Džeronimo
    Kod: TX ZS 862/863
    Ocjena: 88%
    Vrijeme: 16.10.2021. 0:28:00
    Autor: tex2
    Broj komentara: 8
    Broj pogleda: 1269

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

Aukcije

Forum