Krv nevinih

Nathan Never

NN ALM 6b | 96 str.

Za brutalno ubojstvo šestomjesečne bebe i njene dadilje optužen je Tobias Franklin, mladić koji je bio u vezi s dadiljom. Tobias je u bijegu i kapetan Ishimori želi ga što prije uhvatiti. Pozadina svega su politički izbori u kojima senator JohnGarrison želi skupiti političke poene u medijima. Nathan je angažiran da dokaže Tobiasovu nevinost i istovremeno pokuša naći pravog ubojicu. A on se nalazi u liku jednog trgovačkog putnika...

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 57%

Priča 5

Scenarij 5

Crtež 7

Naslovnica 6

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 73%

P*8

S*7

C*7

N*6

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Glasovi grada - Krv nevinih
    NN ALM 6

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • Sangue innocente
    NN AL 2004

ZANIMLJIVOSTI

  • Ovaj almanah je izašao u srpnju 2004. godine upravo u središtu zbivanja Orbitalnih ratova u redovnoj seriji. Stoga vremenski radnju moramo prebaciti u razdoblje prije tog rata, jer je vidljivo na stranici 112. da je grad još uvijek netaknut.
  • Drugi Pianijev uradak u almanah ediciji. Vidjeli smo ga još u almanahu iz 1999. godine "Svjedok". S druge strane, Simeoni se prvi put pojavljuje u ovoj ediciji.
  • Str. 132., zvijezda petokraka kao modni dodatak na kapi konobarice Alice.
  • Str. 137., Nathan nema pojma o krvnim grupama i kako se one križaju, pa mu Sigmund objašnjava te osnovne stvari iz biologije.
  • Str. 141., prvi put se pojavljuje osebujni starac beskućnik kojeg zovu Network zbog svoje guste mreže doušnika u gradu preko kojih mu ne može izmaknuti niti jedna nova vijest u gradu.
  • U dodatku ovog almanaha u Libellusovom izdanju nalazi se još jedan odličan članak Danijela Kuzmića – DeeCaya kao svojevrsni nastavak iz prošlog almanaha „Metropole budućnosti i ostale zemljopisne osobitosti Nathanovog svijeta“.

Postoje epizode koje jednostavno ne volimo. Koje su u svojoj srži toliko mučne i u kojoj autor bez velike analize želi samo šokirati tako da kod čitatelja može stvoriti veliku odbojnost. Jedna takva epizoda koja toliko odbija vašeg recenzenta je upravo pred vama. Čitajući je opet kako bi je predstavio čitateljstvu u recenzijskoj formi toliko mi je pojačala tu nelagodu da je ne želim nikad više pročitati.

Piani je za promjenu odlučio šokirati. Šokirati na tako podmukao način da je i ono malo kredita koje je imao kod mene izgubio. Nije problem šokirati čitatelje s većom količinom krvi ili nekim odvratnim scenama. Toga se, hvala Bogu, možemo u svim medijima nagledati i to nije ono što može tek tako iznenaditi čitatelje. Nije problem ni predstaviti zlo kroz neku okultnu ili sotonsku tematiku. Problem je pojam zla kakvim ga je Piani bezdušno odlučio predstaviti. Zlo kao jedan apstraktan pojam nosi u sebi jedan široki dijapazon značenja i interpretacija. Nikakav problem nije ni prihvatiti neko čisto zlo u stripu ako će nam ga autor predstaviti na analitičan način. Znači, kroz jednu jasnu analizu u scenariju u kojoj će autor zorno uputiti čitatelja da shvati i prihvati tu sliku koja je u svrhu forme samog stripa. Kad se sve to raščlani na kvalitetan način onda i čitatelj shvaća što je pisac htio reći, a time i prihvaća samu epizodu koja onda ne može biti loša.

Kod Pianija sve ovo možemo zaboraviti. Čovjek se očito previše ne zamara što piše, glavno je da šefovi u serijalu prihvaćaju svaku njegovu priču i kao takvu je uspiju podvaliti čitateljstvu. Zanimljivo je da se Piani dosad i nije previše zamjerao NN publici serviravši većinom bezlične, ali i pitke priče nakon koje čitatelj ne osjeća neki ushit. Jednostavno je zatvore i rijetko joj se kad vraćaju. Ali sad je Piani valjda shvatio da je pretjerao sa svojom bezdušnošću i odlučio je malo zasoliti svoju novu krimi priču. Ali zasoliti na izrazito degutantan način.

Zlo se u Pianijevom slučaju zove Jeff Cousins. Jedan naizgled jednostavan, neupadljiv gospodin čovjek, suprug i otac dvoje djece. Dva dječaka koja ga toliko obožavaju, ali ga isto tako i slabo viđaju zbog prirode njegova posla. On je trgovački putnik po zanimanju i većinom je odsutan od kuće. A u slobodno vrijeme bavi se buđenjem zla u sebi i kasapljenjem žrtava. I upravo u ovome leži glavni problem Pianijeva scenarija. Logično je da očekujemo razlog ovog ubojstva, ali Piani se uopće ne zamara objasniti čitatelju kakvo se to zlo probudilo u Jeffa. Svaki čovjek sadrži u sebi i dobru i zlu osobnost. One loše karakteristike nastojimo potisnuti duboko u sebi nastojeći se držati moralnih načela. Ali ne nužno, s obzirom u kakvom svijetu živimo niti moralne vrijednosti nisu ono što su nekad bile. Bez obzira na to nastojimo se prilagoditi svijetu u kojem živimo pokušavajući kontrolirati svoje loše strane. Ali ovdje je Piani smislio jedan lik o čijim motivima baš ništa ne znamo. On je uzoran suprug i otac kao iz neke bajkovite priče. I onda je Piani odlučio samo da mu nakalemi čisto zlo u glavi. Zašto je odlučio ubiti malu bebu i njenu dadilju, ne znamo. Ima li nekih psihičkih problema, ne znamo. Je li Sotona direktno ušla u njega, ni to nemamo pojma. Piani je prihvatio zlu ljudsku stranu kao sasvim normalno. Kao dobro jutro na početku dana tako je i Jeff odlučio vidjeti kakav je osjećaj kad se ubije malo dijete. Bez da čitateljima bar dadne neku smjernicu koja će donekle objasniti njegove postupke. Jedini zaključak koji slijedi je da mu je samo bilo na umu šokirati čitateljstvo. Koji podmukli plan!! Igrati se osjećajima čitatelja izazivajući im nelagodu nakon pročitane epizode.

Takav je bar meni bio osjećaj. Vrhunac apsurda je Jeffova priča o spašavanju života jednom prilikom dvojici dječaka na jezeru na kojem je lovio ribu sa svojim dječacima i tako postao heroj u medijima.

"Dobro ima vrijednost samo kad se usporedi sa zlom. I sad kad sam ubio, tek sad sam doista junak..."

To je bila prijelomna situacija u kojoj je Piani mogao izvući epizodu pomažući čitatelju da prodre u očito poremećeni ubojičin um kako bi donekle mogli shvatiti njegove postupke. Ali ne, Piani opet nije bio konkretan već je ovim nelogičnim i općenitim frazama prepustio čitateljima da shvate što je pisac htio poručiti. Najžalosnije je što podmuklo ništa nije rekao (a prije će biti da nije znao reći) već nas ostavio u shvaćanju da postoji to veliko zlo u čovjeku koje se samo tako probudilo. Svi mi znamo da tanka može biti granica između dobra i zla, ali u ovoj priči kao da je to najnormalnija stvar na svijetu. Ovo stvarno teško čitatelj može progutati. E moj Piani...

Ostatak epizode jedva da je vrijedan spomena. U središtu je istraga oko ubojstva te šestomjesečne bebe i dadilje u kojoj je glavni osumnjičeni mladić Tobias Franklin koji je bio u vezi s dadiljom. Tobias je u bijegu i nalazi se između dvije vatre. S jedne strane nalazi se kapetan Ishimori kojemu je jedini cilj privesti Tobiasa bez da ima neke konkretne dokaze. Pozadina ovoga su novi politički izbori u kojima senator John Garrison želi skupiti političke poene u medijima dajući im na pladnju ubojicu bez obzira je li ovaj kriv. S druge strane tu su Nathan i Agencija Alfa koji na zahtjev Tobiasove majke žele dokazati njegovu nevinost i istovremeno pronaći pravog ubojicu. Tobias, skrivajući se, mijenja identitet i upada u novu vezu s jednom konobaricom, ali mu se obruč steže dok Nathan uz pomoć lucidnog Sigmunda napokon pronalaze prave tragove koji bi ih mogli dovesti do pravog ubojice...

Jedino vrijedno spomena u ovoj slabašnoj pozadini od scenarija je lik Networka, starca koji sliči na beskućnika, ali koji preko svoje guste mreže doušnika zna sve u gradu i koji je dobri njegov duh. Teško ga je pronaći i javlja se samo onom kome on želi u svrhu razmjene informacija. Zanimljiv i osebujan lik starca, vidjet ćemo da li će ga autori koristiti dalje kroz serijal.

Simeoni, kao i uvijek, napravio je solidan posao i jedina je pozitivna karika u epizodi. I dalje od njega dobivamo klasični, čisti crtež s jasnim detaljima koji se ipak nije mogao razmahati zbog lošeg scenarija. Ostaje mu i dalje glavna boljka crtanje likova koji su mu u nekim scenama nezgrapno nacrtani i na granici karikature. Bez obzira na to crtež mu je pregledan i jasan i sigurno je da spada u gornji dom Nathanovih crtača.

Za razliku od njega, kad vidimo De Angelisove naslovnice za almanah još ćemo poželjeti da nam se vrati Villa. De Angelis očigledno nema nikakve inspiracije zasad u ovoj ediciji tako da smo i ovdje dobili nemaštovitu naslovnicu. Ne samo što nije atraktivna već se i ovdje može potegnuti pitanje kao i kod Pianija što je pisac htio reći. Naslovnica se uopće ne podudara s epizodom. Ne znam što je De Angelis htio prenijeti čitateljstvu, ali činjenica je da uopće ni u jednom znaku ne odražava temu epizode. Nadajmo se da će se ovaj uvaženi NN crtač trgnuti i da će izaći koja atraktivna naslovnica iz ove edicije.

Epizoda kojoj teško da ću se ikad više vratiti. Da se još jednom razumijemo, nije stvar u krimi priči koja je kao i u većini Pianijevih pitka i predvidljiva, ali ovaj put je stvarno pretjerao. Igrajući na kartu osjećaja čitatelja prikazavši jedno čisto zlo u normalnom obiteljskom čovjeku bez da nam objasni kako se ta tamna strana u njemu pokrenula Piani je samo napravio kontraefekt u kojem se još više srozao u očima vjernih fanova. Drži se ti Piani svojih običnih suhoparnih krimića! Još bolje, drži se ti podalje od Nathana!

Kontrarecenzija

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 69%

Priča 7

Scenarij 6

Crtež 8

Naslovnica 6

ZANIMLJIVOSTI

  • Ovo je dvanaesti NN almanah, koji je u Italiji izašao 24.07.2004.
  • Str. 132, Alice živi u zgradi koju smo već ranije viđali kod Simeonija. De Angelis ju je iskoristio za naslovnicu epizode „Šifra: nula“ (NN SR 138). Inspiraciju su pronašli u filmu „Blade Runner“.
  • Str. 141, upoznajemo čudnog lika zvanog Network, koji se bavi prodajom i kupovinom informacija. Ima svoju mrežu doušnika i hakera, tako da nijedno značajnije dešavanje u Gradu ne može da mu promakne. Osim sitnice poput one kad se sruši kilometarska svemirska stanica na taj isti Grad. Ups... sad je kasno za spoiler alert.
  • Str. 176, upoznajemo doktora Stonea koji izgledom podseća na mešavinu Stana Leeja i Stephena Hawkinga.
  • Iako bi trebalo da zajedno rade na slučaju, Branko se pojavljuje na samo četiri table i onda nestaje bez traga.
  • Gigi Simeoni se pretplatio na crtanje najmračnijih tema. Tri godine ranije je već crtao ubijanje i mučenje dece u drugom serijalu – „Zadah groba“ (Brendon SR 18). Ubrzo posle ovog almanaha će se posvetiti samostalnom projektu slične tematike – „Oči i tama“ (2007), gde će mu glavni junak biti serijski ubica.

Koncept kontra-recenzije se dosta slobodno primenjuje na sajtu stripovi.com. Uglavnom služi kao dopuna osnovnoj, često šturoj, recenziji bez većih promena prvobitnog stava i ocena. Ako neko misli da i ovde nema velike razlike između 57% i 69% - greši - jer, kao što znamo, Jerryjevo 5 za scenario i priču u stvari znači dve jedinice, što je ogromna razlika. Da se razumemo, njegova recenzija je odlična, samo što se ne slažemo oko ključnih aspekata. Po njemu – epizoda je šokantno smeće, bez ikakve poente. Sa njegovim mišljenjem se slažu i UBC recenzenti, ali njihove recenzije nemam živaca da čitam-analiziram pa sam se ovde ostrvio samo na Jerryja.

Posle pročitanog almanaha iz 2003. godine (Libellus izdaje po dva almanaha u jednoj knjizi), pomislio sam - kad Medda ne može da spasi ovu ediciju kako će jadni Piani. Ali i on ume ponekad (baš retko) da iznenadi. Naravno u pitanju je još jedna od „bilijardu“ Pianijevih krimi priča, samo što ova ima nešto drugačiju poentu.

Edicija NN almanah je izgubila smisao onog dana kad je Vigna prestao da piše priče iz Nathanove mladosti. Čak nije ni iskorišćena prilika da, kao u nekim drugim serijalima, almanah služi kao poligon za vežbanje novih scenarista i crtača. Ovde se i po broju stranica vidi da su sve priče rađene za redovnu seriju. „Krv nevinih“ je verovatno prva Pianijeva priča koju je Vietti izbacio iz regularaca.

Da li se i Vietti, kao i recenzent Jerry, potresao sa čedomorstvom, pa epizoda zato nije našla svoje mesto među gomilom Pianijevih predratnih (još lošijih) fillera. U svakom slučaju, ko prati Pianijev opus svakako je dosad više puta naleteo na scene brutalnog ubijanja dece (mučenja, klanja, gaženja...), setimo se samo „klasika“ Cijena moći (NN SR 142). Kako god bilo, najveća šteta je za odličan Simeoniev crtež, koji je, ni kriv ni dužan, završio u nebitnoj ediciji.

Ne treba zaboraviti ni glavni izvor Pianijevih inspiracija – novinska crna hronika. Zato ne vidim taj šok efekat, kada znamo čega sve na svetu ima. Dovoljno je da otvorimo dnevnu štampu i da se stvarno šokiramo. Sa decom se mnoogo gore postupa nego što to radi Piani. Bolje da se ne podsećam raznih zločina u mojoj državi (poslednjih godina deca su sve češća meta), a sumnjam da je situacija mnogo bolja u široj okolini. Zločini zbog kojih poželite da se vrati smrtna kazna, a vala, ponekad i da je lično izvršite.

Čiča Network u akciji

Postavka radnje je toliko poznata da sam hteo izdanje da zafrljačim usred šume, gde sam se, slučajno, obreo pri čitanju. Dakle, dogodi se ubistvo i majka optuženog mladića - Tobiasa Franklina koji je u bekstvu - dolazi u agenciju Alfa da traži pomoć jer je sigurna da joj sin nije kriv. Ako vam se ovaj početak učinio poznatim znači da ste teški Nathanovac, jer ste odmah prepoznali Ostinijevu priču „Vučje lice“ (NN SR 153). Siguran sam da je ovo jedna od retkih situacija gde je Piani imao dozvolu da krade tuđi materijal, što je za njega korak u dobrom pravcu. Ipak, nastavio sam da čitam i usledilo je pozitivno iznenađenje. Priča je bila zanimljiva, brzo se odvojila od Ostinijevih postavki i krenula svojim putem. Dijalozi su takođe bili solidni (za Pianija odlični), a likovi, bar oni najvažniji, kompleksni.

Posle prologa gde nam je autor prikazao ubistvo šestomesečne bebe i njene dadilje, priča se račva u tri pravca. Prvi je Nathanova potraga za osumnjičenim beguncem i u isto vreme istraga ubistva. Drugi je Tobiasova priča koji se prerušen krije u East Cityju po nižim nivoima. Treća je životna priča samog ubice – Jeffa Cousinsa. Jeff je trgovači putnik, porodični čovek i slučajni heroj koji je nekoliko meseci ranije spasio dvojicu dečaka od davljenja u okeanu. Taj incident je na njega ostavio trag, ali ne onaj očekivani – osećaj grešnog ponosa ili želje za novim herojskim činom. Ne, kod našeg „junaka“ to pokreće unutrašnju borbu sa samim sobom i razmišljanjem o tome da li neko može biti i dobar i loš u isto vreme, ali ne onako kako nas recenzent Jerry Krause vidi – svako od nas u sebi sadrži... bla... bla... (izvini Jerry, ali moram malo da te potkačim). Ništa od toga, bežimo od životnih dihotomija i slušamo Jeffovo jednostavno pitanje – jesam li ja dobar ili loš ako sam spasio život jednog deteta, a oduzeo ga drugom?

Koliko puta smo videli-čitali priču o anti-heroju koji je počinio mnogo zla u životu a onda tražio iskupljenje kroz nova herojska dela spašavanja nevinih. I to nam je opravdano i mi – publika mu sve opraštamo, hureej. Ali autor ovde okreće situaciju (prvo dobra dela) i odmah izaziva bes te iste publike, jer se nečija prošlost (svetla ili tamna) uvek gura pod tepih. Stare zasluge se zaboravljaju a računa se samo šta smo učinili danas. A šta bi bilo da se priča završila sa novim herojskim činom ubice. Da li bi to promenilo konačni sud ili kao i Jerry, uvek tražimo objašnjenje za počinjeno zlo, dok se dobra dela podrazumevaju.

Nekih 350 godina pre ovih događaja živeo je, u istom ili sličnom univerzumu, još jedan ubica dece (ali i odraslih) po imenu Nat Murdo. On je jedan od likova koji su kasni(ji)m herojskim delima oprali svoju biografiju. U istoriji (Zagor serijala) je ostao upamćen kao legendarni škotski junak i borac za pravdu – kapetan Midnight.

Da li je Jeff Cousins poremećen ili ne - u to ne ulazim - ali njegova unutrašnja borba odiše realnošću, jer i sam sebi priznaje da je spasio decu reagujući instinktivno, dok je prikrivena sociopatija ili psihopatija izbila na površinu kao posledica ovog čina. Ostaje pitanje da li bi mu proradio ubilački impuls da taj dan nije otišao na plažu i ugledao davljenika. Ipak, na momente je teško braniti Pianijevu potragu za koherentnim motivom negativca, kad mu u usta stavi ovakve budalaštine (na koje se poziva i gornja recenzija):

Dobro ima vrijednost samo kad se usporedi sa zlom. I sad kad sam ubio, tek sad sam doista junak...

Surova pravda kapetana Ishimorija

Piani po svom starom običaju ubacuje scene koje služe samo da popune potreban prostor do zadatog broja stranica. Totalno je nepotrebno saznanje da je ubijena beba bila usvojena - to otkriće vodi Nathana do posrednika/advokata i majke/prostitutke - poglavlje koje ne služi ničemu, obične red herring zamke. Da je Pianiju zafalilo još par tabli, bez problema bi dopisao i oca bebe kao novo-osumnjičenog u istrazi.

Pojavljuje se i naš stari znanac, kapetan Ishimori koji mora, u izbornoj godini, da se dokaže pred nadređenima tako što će, pri hapšenju, likvidirati ubicu. Tu je propuštena prilika da završnica dobije na težini – likvidacijom nedužnog čoveka i to ubrzo posle hapšenja pravog ubice. Umesto toga smo dobili bljutavi standardni happy end gde Nathan stiže u poslednji čas da spreči hladnokrvno ubistvo ranjenog Tobiasa. Iako se samo par tabli ranije činilo da se dva događaja odvijaju u isto vreme - Nathan privodi pravog ubicu i Ishimori opkoljava nedužnog...

Naglasak je na „činilo“, jer je u stvari prošlo nekoliko sati (možda i dana?) od hapšenja pravog zločinca. Nathan i Darver sede u kancelariji i čitaju dnevnik ubice, opušteno ćaskaju uz kaficu i tek onda saznaju da negde van Grada Ishimori juri (sada već bivšeg) osumnjičenog. Nathan kreće na put u bestragiju i stiže na vreme da interveniše. Zar nije mogao neko da javi Ishiju da je pravi ubica uhapšen i da obustavi lov? Ako nemaju pri ruci mobilni, satelitski telefon, radio, videfon, pejdžer, telegraf i ostala buduća tehnološka čuda... pa i golub pismonoša bi brže stigao od Nathana.

Gigi Simeoni iznenađuje sa odličnim crtežom koji je nešto drugačiji od njegovih ranijih radova. Smanjio je (tu i tamo) karikaturalni izgled likova i u isto vreme im drastično promenio fizionomije u odnosu na ranije priče. U paleti odličnih likova koje je nacrtao jedino štrči promašeni izgled Ishimorija. Statični scenario je jedini razlog manjka dinamike u crtežu. Nova stilizacija se pokazala uspešnom. Mali minus - u silnoj želji da razmrda priču i praktično iz ničega izrežira najzanimljivije kadrove - više puta je došlo do pucanja perspektive.

Ono što nam Piani radi već dvadeset godina

Kao i uvek kod Pianija, ako ste baš zapeli da ga analizirate, nije teško otkriti mnogobrojne budalaštine razbacane na sve strane. Krenimo od usiljenih pokušaja da se priča još više „uprlja“ mračnim događajima, recimo ovaj - gazda Sam se sprema da siluje Alice. Nju spašava još jedan heroj sumnjivih moralnih načela, begunac Tobias koji se jadan toliko potresao što mu je ubijena ljubav života (dadilja) da će proći nekoliko god... sati pre nego što nađe novu devojku.

Nikad nećemo zaboraviti način na koji je pao ubica Jeff - pa kao i svaka zbunjena tinejdžerka, vodio je detaljni dnevnik:
Dragi dnevniče, danas ću da skoknem do grada da nekog prekoljem.

E moj vajni zloćo, nikad ti nećeš postati serijski ubica. Bar da si se ugledao na Dextera Morgana koji je uzorke krvi svojih žrtava čuvao u ventilacionom otvoru. Ma ne bi ih našli ni za 100 godina, osim onih 5-6 puta što su mu slučajno našli, s obzirom da je rupa na zidu u visini očiju i samo što ne vrišti na posetioce.

Da li su mi nulta očekivanja pomogla da bez problema pročitam ovu pitku predvidljivu epizodu? Nisam siguran. Možda sam samo želeo da mi se svidi da bih terao inat glavnom NN recenzentu. U svakom slučaju komentari čitalaca će nam reći nešto više o mojoj objektivnosti. Ono što je očigledno je da je Piani, kao retko kad, uspeo da ispriča nekoliko manjih priča i da ih na kraju poveže u smislenu celinu.

U slučaju ljubavne avanture Tobiasa i Alice uspeo je da izbegne patetiku; životni put ubice je dočarao do detalja (iako se na momente gubio u silnom filozofiranju); i na kraju je održao kontinuitet sa svojim ranijim pričama, još jednom predstavljajući Nathana kao polupismenog-priglupog pandura kome sve treba nacrtati. Mada bi i takav policajac znao redosled osumnjičenih u istrazi ubistva deteta: prvo roditelji, pa ostala rodbina, pa komšije, porodični prijatelji... onda slede slučajni posetioci, lokalni radnici... pa tek na kraju dadiljin ljubomorni dečko koji nema nikakvog razloga da naudi tuđem detetu.

Narativni tok je ispresecan unutrašnjim monolozima, koji ne pripadaju ni Nathanu ni Tobiasu, već isključivo Jeffu, našem voljenom heroju-ubici. I pored početnih sličnosti sa „Vučjim licem“, ova priča je tematski mnogo bliža starom Meddinom klasiku, pa bismo je mogli nazvati „Oči neznanca 2“.

Meddina poenta je savršeno pogođena – nikad ne znaš šta se krije iza tuđih očiju, čak ni iza očiju jednog heroja koji spašava decu.

Naprijed

NN ALM 6a Glasovi grada

NN ALM 7a Svijet Nancy Porter

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • thekide

    Ukupna ocjena 72%

    8, 6, 8, 6

    Pošto se sa recenzentom slažem samo oko naslovnice, a volim da mu kontriram, odmah se bacam na pisanje kontra-recenzije, pa ćemo preko zvaničnih "dokumenata" nastaviti diskusiju.

     

    Ocene sam dao otprilike, po sećanju, i biće podležne promeni.

    03.11.2016
    08:49:00 sati
    thekide
    uredi
  • allessi

    Ukupna ocjena 75%

    8, 8, 7, 6

    Odlična tema sa nekim od najšokantnijih tematika u serijalu.. Ubojstvo djeteta i silovanje.. Ubojstvo nevinog čovjeka.. Herojstvo.. Sve su to teme koje je Piani skupio u ovoj priči, za koju su ipak podijeljena mišljenja.. Činjenica da naš Tobias odmah drugi dan nakon ubojstva mu djevojke (za kojeg se njega sumnjiči) pronalazi novu djevojku, te činjenica da je Piani odlučio od nikud izvući tu nekog Networka koji sve zna i sve čuje (i za kojeg vjerojatno mi nečemo čuti tako skoro više), malo srozaju kvalitetu priče i ruše joj ocjene.. Ali činjenica da nisu baš u detalje objašnjeni motivi Jeffovih ubojstava, ne.. Piani se potrudio dati nam jednu tešku priču sa psihološkom pozadinom u vidu Jeffovih razmišljanja (ubojica ili heroj) i smatram da je u tome donekle i uspio.. Priča ima sve elemente dobrog krimi - horrora i smatram ju jednom od boljih u Almanah ediciji..

    Simeoni je pomalo razočarao u ovoj epizodi.. Ne znam da li sam to samo ja, ali čini mi se da mu crtež dosta odstupa od njegovog klasičnog, prepoznatljivog crteža.. Likovi mu sve više liče na karikature, a Branka i Ishimorija neću uopće komentirati.. Posebno Branka kojega je nacrtao neprepoznatljivo.. Naslovnica je loša.. Ne prikazuje nikakvu scenu iz same epizode, a lik Networka sa otvorenim ustima je na njoj ispao katastrofalan..

    19.11.2019
    17:51:00 sati
    allessi
    uredi

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Željeznica neće proći
    Kod: KT LU 2/3
    Ocjena: 72%
    Vrijeme: 25.5.2020. 16:08:00
    Autor: ReemCP
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 305
  • Animal Noir
    Kod: ALBUM IDW 1
    Ocjena: 60%
    Vrijeme: 24.5.2020. 22:10:00
    Autor: Paka01
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 197
  • Poslije apokalipse
    Kod: NN LIB 55
    Ocjena: 100%
    Vrijeme: 23.5.2020. 17:54:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 1179
  • Crno zlato
    Kod: TX ZS 645
    Ocjena: 70%
    Vrijeme: 21.5.2020. 17:25:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 747
  • Prokleti novac
    Kod: GL BO 4
    Ocjena: 80%
    Vrijeme: 20.5.2020. 15:46:00
    Autor: Spock
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 354

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Izgubljeni svijet
    Kod: ZG VEC 107/109
    Ocjena: 95%
    Vrijeme: 14.4.2020. 23:55:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 17
    Broj pogleda: 2324
  • Mortimer: Zadnji čin
    Kod: ZG LU 271/274
    Ocjena: 79%
    Vrijeme: 19.3.2020. 15:30:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 13
    Broj pogleda: 1949
  • Ratnice
    Kod: ZG VEC 99/102
    Ocjena: 79%
    Vrijeme: 9.3.2020. 0:06:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 16
    Broj pogleda: 1885
  • Svijet Nancy Porter
    Kod: NN ALM 7a
    Ocjena: 61%
    Vrijeme: 21.4.2020. 18:47:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 1471
  • Gil
    Kod: DJIL LMS 1
    Ocjena: 77%
    Vrijeme: 1.4.2020. 0:55:00
    Autor: Spock
    Broj komentara: 10
    Broj pogleda: 1457

Aukcije

Forum