Svijet robota

Nathan Never

NN LIB 25b | 96 str.

Robot Aldus je nakon otmice svog stvoritelja dr. Sunga smješten u zatvor Blackwall, gdje ga dr. Vetrov stavlja na program "Električne ovce" koji uzrokuje "spavanje" i "snivanje" kod robota. No, on bježi i sklanja se na svemirskom laboratoriju Feniks i preuzima kontrolu nad njim. Čim Nathan sazna za Aldusov bijeg, odlučuje doći pod krinkom na svemirsku stanicu. Ali, može li izbjeći robotski gnjev?

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 67%

Priča 7

Scenarij 6

Crtež 7

Naslovnica 7

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 75%

P*7

S*7

C*7

N*7

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Leptirov san - Svijet robota - Pomaknuta orbita
    NN LIB 25

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • Un mondo di robot
    NN SR 73

ZANIMLJIVOSTI

  • Ova epizoda nastavak je Serrinog NN #28 (u izdanju SD #26) «Ja, robot». Ovo je priča na koju se odnosila posljednja rečenica iz tog broja - "…no to je već druga priča.", o Aldusovom procesu. Aldus se ponovno pojavljuje u #120 "Beskonačni svemiri".
  • Aldus bježi iz Blackwalla u prosincu 2093., da bi mu na trag došli u lipnju 2097. godine, kada se dešava ova priča.
  • Kompleks Boga je pojam koji se koristi da bi se objasnilo ponašanje izrazito arogantnih ljudi, onih koji se svojim ponašanjem postavljaju iznad (mišljenja) većine i iskazuju dominantnost u brojnim aspektima istog.
  • Posljednja slika koja se Aldusu prikazuje u snu jest slobodna interpretacija 5 verzija slika ulja na platnu "Napoleon prelazi Alpe". To je jahački portret Napoleona Bonapartea kojeg je naslikao francuski slikar Jacques-Louis David između 1801. i 1805. Vidi sliku niže u recenziji.
  • Str. 111., 2. vinjeta, na stoliću u lijevom kutu nalaze se lutke crtača Guida Masale (kako plazi jezik) i Trojke sa Sardinije (Medda, Serra, Vigna – svatko na majici nosi prvo slovo svog imena).
  • Str. 159., robotske interpretacija čuvenih umjetnina: slike "Mona Lisa", "Napoleon prelazi Alpe", zatim Mironov kip "Bacač diska" i skulptura Venus de Milo.. Str. 160. slike "Duca di Urbino" Pieroa Della Francesca i Botticellijevo "Rođenje Venere". Navodno je tu i Donatellov kip "Davida". Isto tako, De Angelis rabi motive Bacača diska i Mona Lise na naslovnici.
  • Strana 167. – Aldus čita Hitlerovu knjigu «Mein kampf».
  • «Mein kampf», odnosno «Moja borba», je Hitlerova autobiografija, ali takođe sadrži i Hitlerove političke ideje, koje su kasnije postale osnova programa nacista. Hitler je u novembru 1923. prvi put pokušao da dođe do vlasti, podigavši puč, ali je ubrzo zatvoren u tvrđavu Landsberg. Tamo je proveo nekoliko meseci, tokom kojih je počeo da piše «Moju borbu». (Navodno, dosađivao je drugim zatvorenicima, s kojima je delio ćeliju, pa su mu oni predložili da napiše knjigu...)
  • Str. 190., "Osveta je jelo koje se poslužuje hladno" – stara izreka sicilijanskih mafijaša ili stara klingonska poslovica Khalessa Nezaboravnog. ;)
  • «Električne ovce», u ovoj epizodi NN naziv za kompjuterski program koji sprečava preopterećenje moždanih valova naprednih C3 robota (više o tome u samoj recenziji). Spominje se po prvi put u #2 "Crni monolit".
  • Inače, film «Blade Runner» nastao je po romanu Philipa K. Dicka «Do androids dream of electric sheep?». U romanu, ljudi žive u postapokaliptičnom svetu u kome su životinje gotovo izumrle. Rick Deckard, glavni junak, imao je ovcu koja je uginula i zamenjena je sintetičkom, elektronskom.
  • Aldusov glavni tehničar zove se "Andros" (grč. čovjek), a baza se nalazi na blizu svemirske stanice "Andromeda". U grčkoj mitologiji ona je Kefejova i Kasiopejina kći, Perzejeva žena. Andromedino je grčko ime Ανδρομέδη sastavljeno od ανδρος (andros) = "čovjek" i μηδομαι (mēdomai) = "misliti". Dakle, znači "misliti kao čovjek". Aldus, iako je robot, jednostavno žudi za ljudskošću!
  • Nathan se predstavlja kao vanjski nadzornik sa sveučilišta Groening. Možda po Mattu Groeningu, otac Simpsona i Futurame?
  • Ova priča, kao i SD #26, također završava s rečenicom - "no to je već neka druga priča." (neke zanimljivosti dodao DeeCay)

Kad se robot igra Boga...

Šta može jedan robot s kompleksom Boga? Odgovor na ovo pitanje isti je kao kada bi u rečenici, umesto robota, subjekat bio čovek. Dovoljan je tek kraći osvrt na istoriju XX veka, da vidimo npr. šta se desilo kada je Adolf Hitler usvojio koncept ponašanja «igram se Boga». Takozvani kompleks Boga nije ni malo naivna stvar. Hiljade ljudi mogu stradati zbog volje samo jednog čoveka, koji uspe druge ljude da potčini toj svojoj volji. Jakoj, izrazito jakoj, razume se.

Sad, zamislite opasnost koja nas danas, u eri interneta, vreba od strane nekoga ko ima sposobnost da se toliko postavi iznad drugih i jednim klikom pošalje neku svoju poruku milionima korisnika. Ili nemojte. No, zapitajte se da li je na početku XXI veka tako nešto «samo» sci-fi ili realnost?

Ova epizoda «Nathana Nevera» ne bavi se čovekom koji bi na određen način mogao uticati na druge ljude, već – robotom! Međutim, ona ipak nudi nešto više od obične razbibrige i avanture u jednoj svemirskoj laboratoriji, jer ne možete da se ne zapitate gde i kada prestaje granica između stvarnosti i naučne fantastike? Naravno, ovo nije jedina takva epizoda, ali ta karakteristika ovog serijala ponekad zaista može biti poprilično uznemirujuća za one sa slabim živcima. Ili srcem.

Šalu na stranu, još uvek mi ljudi ipak nismo dostigli mnoge tehnologije viđene u sci-fi žanru, ali iz dana u dan – nemoguće, fakat, postaje moguće. Verujem kako je (velika) većina vas gledala «Star wars» filmove i poželela da ima slatkog i multifunkcionalnog robotića kao što je R2-D2. (Moja malenkost jeste.) Ili ste, makar jednom, pomislili kako je C-3P0 veliki brbljivac? (Sale, pozdrav, druže moj!) Roboti, koji su sastavni deo Neverovog sveta od samog početka (setimo se starog, dobrog C-09, koji se pojavljuje već u «Specijalnom agentu Alfe»), u realnosti su još uvek predaleko od nivoa razvijenosti koji su dostigli u Nathanovom vremenu. Ipak, pitanje je koliko su takvi modeli robota daleko od nas...

Droidi u Nathanovom vremenu mogu mnogo više od obožavane dvojice iz «Star wars» franšize. Oni razmišljaju, pričaju, pa čak osećaju i sanjaju. I to je ono što je robote približilo ljudima. Ali, šta ih je udaljilo od ljudskog roda i izdiglo na jedan nivo na kome će se ljudi malo verovatno ikada naći? (Pretvaraćemo se da ne znamo za fenomen zvan ultra sapiens.)

Da ovde prvo podvučemo jednu crtu: ne mogu svi roboti da osećaju i sanjaju! No, podsetimo se epizode «Ja, robot»... Doktor Calvin Sung stvorio je napredne C3 robote sa bio-elektronskim mozgom, čiji su delovi dobijeni kloniranjem ljudskog mozga. Oni su se razlikovali od prethodnih modela po tome što su mogli samostalno da odlučuju, a ne da tek izvršavaju zadate naredbe. Problem je nastao kada su osnovali neku vrstu sindikata i poželeli samostalnost...

Doktor Sung otkupio je sve C3 robote i dokazao da oni ne bi naškodili ljudima, ali i uvideo kako su oni postali nova rasa, koja je razvila nešto što bismo slobodno mogli nazvati dušom. Jedan od robota, Aldus, oteo je doktora Sunga, ali je Nathan uspeo da ga oslobodi... Dok je bio u zatvoru, Aldus je izlagan moćnoj verziji programa «Električna ovca» (videti zanimljivosti), što je uzrokovalo stanje slično snu. I naizgled nepovezane slike koje je Aldus emitovao, izvesni doktor Vetrov je dalje proučavao. Aldus je uspeo da pobegne iz zatvora, a nekoliko godina kasnije Vetrov gine u jednoj akciji agencije Alfa, čime je zvanično stavljena tačka na njegov slučaj. Međutim, Nathan želi da dodatno istraži Vetrovljev rad...

Već smo se u (pomenutoj) prvoj epizodi upoznali sa tzv. Robotskim zakonima. Ti zakoni pozajmljeni su od velikana sci-fi žanra, Isaaca Asimova. Ima ih tri, a robotima nalažu da ne smeju povrediti čoveka, da moraju izvršavati naredbe koje im daju ljudi, kao i da moraju štiti sopstveno postojanje – ukoliko to ne dolazi u konflikt s prva dva zakona. C-09 je oslobođen delovanja tri zakona zahvaljujući Sigmundu, ali to uspeva i Aldus, koji je unapređena verzija C3 robota! Aldus, nakon bekstva iz zatvora, ubija čoveka, čime dokazuje sebi kako on ipak može biti iznad tri zakona i na taj način uspeva da se izdigne za još jedan evolutivni stupanj.

«Ljudski mozak nije stroj... I, koliko god se trudio, ne može shvatiti način na koji funkcionira neki stroj bolje od drugog stroja. »

Ova tvrdnja može biti tačna, ali ne mora nužno biti tako. Evo šta o tome misli Nathan:
«Poznajem barem dva robota koje smatram prijateljima... I nikad ih nisam čuo da tako govore... Iz toga zaključujem da su oni doista superiorniji... I iznad nekih gluposti. »

Ako ste robot (anyone?), verovatno vam se više dopada prva rečenica. Ako ste čovek, onda vam je verovatno bliža ova druga rečenica, Nathanova. No, šta onda kada čovek stvori mašinu/robota/super računar koji može da razume i oblikuje ono što ljudski um ne može? Uzmimo samo Skynet iz «Terminatora» kao primer i sve je kristalno jasno – verovatno je, bolje rečeno izvesno, da će mašine želeti da se oslobode kontrole koju nad njima imaju ljudi. Čitava mudrost, ili jedna od mudrosti, koje nam pomažu da razvoj tehnologije usmerimo u održivi razvoj jeste da ne smemo dozvoliti da se stvari izmaknu kontroli. Ako se to, međutim, za sto, dvesta ili ko zna koliko već godina ipak desi, to – na žalost – neće biti ništa čudno.

San jednog robota

Naime, svedoci smo jedne tragične posledice koju nam je razvoj nauke i tehnologije doneo, a to je zagađenje i uništavanje životne sredine. 2011. godina je, ali stavite se samo za trenutak u poziciju nekog vašeg pretka s početka XX, ili – ‘ajmo još malo unazad – s početka XIX veka. Sigurno je da nije mogao ni da pretpostavi sve ovo što se danas dešava, a upućeni tvrde da će biti sve gore. Dalje, nismo li takođe svedoci sveprisutne bolesti koja se konstantno širi među ljudima, opet jedna posledica razvitka raznoraznih modernih tehnologija, a to je otuđenost? Upravo je igranje sa prirodom dovelo do katastrofe koja je u NN serijalu uzdrmala čovečanstvo, a melanholija i otuđenost se, kao stubovi serijala, stalno prepliću na ovaj ili onaj način sa tehnološkim napretkom.

Serijal «Nathan Never» u mnogome je zasnovan na različitim sci-fi delima i, od toga koliko su dobro već poznati «pozajmljeni» delovi nekih drugih priča uklopljeni u celinu, zavisi kvalitet određene epizode. Ovde je priča delom pozajmljena, delom razrađena od strane Medde, a ima i jednih i drugih delova koji dosta dobro funkcionišu, ali na više mesta i škripe, takođe. O crtežu nema šta posebno da se kaže, jer – iako je sasvim zadovoljavajuć, nije ništa više od toga.

Ljudi, osim samog Nathana, ne zauzimaju veliki prostor u glavnoj narativnoj niti ove priče, ali mi smo ti koji su stvorili preduslove za Meddino pripovedanje o tome koliko bismo daleko mogli da odemo... Medda, dobar poznavalac ljudske duše, vrlo dobro se snalazi u situaciji u kojoj je od Boga jednom davno nastao čovek, a čovek mnogo kasnije stvorio robota. Robot se potom približio čoveku-tvorcu i odlučio da se, baš kao što su ljudi neretko to činili, poigra Boga! (Ovo ipak shvatite uslovno, jer kompleks Boga nije stanje u kome se pojedinac bukvalno poistovećuje sa Svevišnjim, već ima potrebu da iskaže svoju nadmoć na neki način.) Posledice Aldusovih radnji mogle bi da budu dramatične, ali tu je naš specijalni agent da se pobrine da ipak ne bude tako... Makar u datom trenutku – a kad pročitate epizodu (ako već niste) shvatićete i zašto...

Ova epizoda bi se mogla opisati kao prosečna, ali ipak vrlo zanimljiva, a – kao što ste mogli primetiti iz teksta – važnija su pitanja koja Medda postavlja čitaocu od same radnje. (Zbog toga možda malkice više ocene.) Tako je barem potpisnik ovih redova doživeo «Svet robota»... I biće mu drago da čuje šta Vi mislite?

Naprijed

NN LIB 4a Leptirov san

NN LIB 25c Pomaknuta orbita

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • drogsy

    Ukupna ocjena 68%

    7, 7, 6, 8

    Što mislim? Prije svega zanimljiva recenzija, a što se tiče same teme stripa, sumnjam da će kompjuteri jednog dana razviti ljudsku osobnost.

    Nadalje, robotika mi je omiljena tema kod NN-a (Ja, robot smatram pravim malim remek-dijelom bez obzira na izvore iz kojih je priča nastala), a ni ova priča nije loša. Sam Aldus je zanimljiv lik i ta njegova promjena iz bezgriješnog robota do "tipične ljudske greške".

    23.02.2011
    22:45:00 sati
    drogsy
    uredi
  • split85

    Ukupna ocjena 70%

    7, 7, 7, 7

    ovo je već jedna dobro poznata prića , koju smo gledali u filmovima i čitali
    moram priznat da priča i nije baš nešto interesantna, podižu je neki djelovi , predmeti iz 20 stolječa koje je lijepo za vidjet.
    što se tiće naslovnice nisam baš nešto zadovoljan, pogotovo što sam ljubitelj naslovnica Roberta De Angelisa

    23.02.2011
    23:06:00 sati
    split85
    uredi
  • Jerry Krause

    Ukupna ocjena 66%

    7, 7, 6, 6

    Ja baš i nisam ljubitelj tematika s robotima i sama priča nije nešto kvalitetna, ali ju je Medda ipak uspio izvući svojim poznatim rukopisom. Zanimljiv je način na koji razgolićuje robotsku dušu, što je na nekim dijelovima postalo i simpatično. De Angelis ovdje nije bio nešto inspiriran.

    24.02.2011
    13:06:00 sati
    Jerry Krause
    uredi
  • Panon

    Ukupna ocjena 68%

    7, 6, 7, 8

    Bilo je i za očekivati da čim je tema o robotima, obrađuju se pitanja tipa imaju li roboti osjećaj za moral, dušu, itd. Osim toga, teme vezane uz njih očito nemaju neki širi tematski spektar. Naslovnica je simpatična sa robotskom Mona Lisom i Bacačem diska :)

    14.07.2011
    20:02:00 sati
    Panon
    uredi
  • chris.tower

    Ukupna ocjena 87%

    8, 8, 10, 9

    Roboti su mi jedna od omiljenih tema u NNu, isama epizoda je zanimljiva.

    03.04.2012
    20:54:00 sati
    chris.tower
    uredi
  • Spock

    Ukupna ocjena 78%

    8, 7, 8, 9

    Nakon drugog čitanja uvelike promijenio mišljenje. Sada mi je epizoda više nego solidna. Istina, šteka malo logika na nekim mjestima u scenariju, ali zbog dubine priče to i nije toliki problem. Inače, Medda je pravi majstor u tome. Crtež malo izgleda preumjetno zbog kompjuterskih korekcija, ali može proći. Naslovnica zanimljiva ponajviše zbog slike i kipa u pozadini, ali i boje.

    EDIT: 23.02.2016.

    12.04.2012
    20:12:00 sati
    Spock
    uredi
  • bjelolasica

    Ukupna ocjena 73%

    7, 7, 8, 7

    Priča je dobra, ali nema nikakvu dublju poruku.

    03.07.2012
    23:40:00 sati
    bjelolasica
    uredi
  • Ukupna ocjena 64%

    7, 4, 8, 7

    01.11.2012
    04:53:00 sati
    tekumze
    uredi
  • allessi

    Ukupna ocjena 84%

    8, 9, 8, 9

    Općenito priče o robotima u NN serijalu su mi malko prekomplicirane, ali također i prezanimljive.. Ova je priča također jedna od njih.. Mada nije toliko komplicirana kao "Ja, robot", ali zato zanimljiva je.. Naslovnica je odlična, crtež čitljiv, prosječan, sa solidnim prostorom za poboljšanje..

    03.01.2013
    18:43:00 sati
    allessi
    uredi
  • Ukupna ocjena 70%

    7, 7, 7, 7

    02.04.2013
    15:05:00 sati
    coszinus
    uredi
  • thekide

    Ukupna ocjena 88%

    9, 9, 9, 7

    Dve omiljene teme spojene u jednu - roboti u svemiru.

    Novi crtač Masala odličan sa samo jednom manom, crta Nathana kao našminkanu trandžu koja je upravo odradila face-lifting.

    De Angelisova naslovnica jedna od njegovih slabijih.

    07.04.2014
    21:17:00 sati
    thekide
    uredi
  • mpavin

    Ukupna ocjena 90%

    10, 9, 9, 6

    Jedna od mojih omiljenih tema tako da mi se ovo veoma svidjelo kao uostalom i epizoda Ja, robot. Masala je vrlo dobar crtač, jedine zamjerke su da mu tu i tamo Nathan šteka a na nekim mjestima ima previše bijele pozadine. De Angelis razočarao.

    26.09.2015
    09:48:00 sati
    mpavin
    uredi
  • mladjo

    Ukupna ocjena 71%

    7, 7, 7, 8

    I evo nam Aldusa opet! Solidna radnja ali kraj je pomalo spetljan.

    02.06.2020
    21:29:00 sati
    mladjo
    uredi

Najnovije

Vijesti

    Magazin

    Recenzije

    • Proteus
      Kod: TX ZS 33/984/985
      Ocjena: 76%
      Vrijeme: 10.7.2020. 15:34:00
      Autor: igor 12
      Broj komentara: 6
      Broj pogleda: 604
    • Njihalo strave
      Kod: VB PO 1
      Ocjena: 70%
      Vrijeme: 7.7.2020. 15:05:00
      Autor: Kila Banana
      Broj komentara: 8
      Broj pogleda: 799
    • Božji sud
      Kod: KP SA 7c
      Ocjena: 82%
      Vrijeme: 6.7.2020. 9:20:00
      Autor: Spock
      Broj komentara: 8
      Broj pogleda: 539
    • Put za raj
      Kod: ZG VCSP 32
      Ocjena: 50%
      Vrijeme: 3.7.2020. 23:14:00
      Autor: Djole
      Broj komentara: 3
      Broj pogleda: 1881
    • Čuvari divljine
      Kod: MN LMS 930/933
      Ocjena: 78%
      Vrijeme: 2.7.2020. 23:44:00
      Autor: Koresh
      Broj komentara: 10
      Broj pogleda: 714

    Aukcije

    Forum

    Najčitanije

    Vijesti

      Magazin

      Recenzije

      • Izgubljeni svijet
        Kod: ZG VEC 107/109
        Ocjena: 95%
        Vrijeme: 14.4.2020. 23:55:00
        Autor: igor 12
        Broj komentara: 17
        Broj pogleda: 2565
      • Poslije apokalipse
        Kod: NN LIB 55
        Ocjena: 100%
        Vrijeme: 23.5.2020. 17:54:00
        Autor: Jerry Krause
        Broj komentara: 1
        Broj pogleda: 2440
      • Put za raj
        Kod: ZG VCSP 32
        Ocjena: 50%
        Vrijeme: 3.7.2020. 23:14:00
        Autor: Djole
        Broj komentara: 3
        Broj pogleda: 1881
      • Svijet Nancy Porter
        Kod: NN ALM 7a
        Ocjena: 61%
        Vrijeme: 21.4.2020. 18:47:00
        Autor: Jerry Krause
        Broj komentara: 1
        Broj pogleda: 1568
      • Hellgate u plamenu
        Kod: ZG LU 275/276
        Ocjena: 87%
        Vrijeme: 23.6.2020. 1:11:00
        Autor: igor 12
        Broj komentara: 13
        Broj pogleda: 1320

      Aukcije

      Forum