Babilonska biblioteka

Nathan Never

NN LU 50 | 136 str.

Prilikom neuspjele pljačke umjetnine, Nathan se tragično suočava sa Donaldom i July Frayn. Nedugo zatim, Nathanov dobar prijatelj Anthony Russo biva ubijen, a daljnjim istraživanjem Nathan otriva da je rješenje zagonetke povezano sa Anthonyjevim nestalim seminarskim radom i njegovim mentorom Marcusom Modensom. Glasovi se javljaju s druge strane, a sve vodi do tajne «babilonske biblioteke»...

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 84%

Priča 10

Scenarij 9

Crtež 7

Naslovnica 6

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 81%

P*8

S*8

C*7

N*8

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Babilonska biblioteka
    NN LU 50

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • La biblioteca di babele
    NN SR 50

ZANIMLJIVOSTI

  • Postojanje skrivene knjižnice koju čuva povlašteni čuvar i postojanje drevnog dokumenta sliči radnji romana «Ime ruže» Umberta Eca
  • Jorge Luis Borges, kratka priča «Babilonska biblioteka», u kojoj spominje postojanje univerzalne knjižnice
  • Borgesova knjiga «Ficctiones», u nas je prevedena sa «Izmišljaji», a ne «Fikcije» kako je spomenuto u stripu
  • Jorge Domeq, prema liku iz romana «Ime ruže» Jorge da Burgos, a čije ime je došlo od pisca Borgesa
  • Ray Bradbury, napisao «Fahrenheit 451» , spaljivanje knjiga
  • Tekst iz Sakine oniričke sekvence (str. 68/69) iz kratke priče «A deep sleep» japanske spisateljice Yoshimote Banane
  • Serra priznaje da je koristio neke reference iz «Insomnia» Stephena Kinga
  • Film «Ghost» s Whoopy Goldberg u ulozi medija kojemu se javlja duh i želi stupiti u kontakt sa ženom pokojnog
  • Macintoshev akt – prema popularnoj marki računala «Mac» kojeg ujedno koristi i naš DSSM
  • Anna Silvius – očita referenca na talijanskog magnata i političara – Silvio Berlusconi
  • Kathy White, lik iz epizode – je Katia Albini (koautorica)
  • U Nathanovom svijetu koristi se disketa, a znamo da je CD ili DVD već odavno istisnuo disketu; a što će biti medij za 200 godina – to je veliko pitanje
  • «City News», jedine dnevne novine koje postoje u svijetu nakon Macintoshevog akta
  • Prednastavak ove priče jednim dijelom bio bi u orig. NN spec. #3 «Caccia al ladro»
  • Str. 111., 3. vinjeta – izgubljeni film «2001. Odiseja u svemiru»
  • Str. 56., komora za ulazak u virtualni svijet identična je onoj iz DD #48 «Prema dalekom svijetu»

«Okrećem se i osjećaj koji me obuzima je strašan... On je tamo, na mostu, hoda preda mnom... Volim njegov način hoda... Tada se okreće, kao da je osjetio moju prisutnost, smješka se... Kreće prema meni...»

Počesmo sentimentalno... A došli smo eto neprimjetno, dragi moji čitatelji, do jubilarnog 50-tog broja našeg omiljnog junaka. Poželimo mu odmah na početku još mnogo lijepih trenutaka sa hrvatskom čitalačkom publikom (stripova). Ovaj put pod Serrinom scenarističkom palicom i perom nekonvencionalnog Marija možemo biti svjedoci mnogobrojnih socijalnih, kulturnih i vjerskih previranja sa početka 21. stoljeća u paralelnom univerzumu Nathana Nevera koji je isto tako mogao biti naš vlastiti. Ovo nije priča o Nathanu, ovo je priča o njegovom prostoru i nadasve, vremenu.

Jedan dio pažnje moramo posvetiti malo podužem prologu koji povezuje ovaj broj sa spec. #3 «Caccia al ladro» i gdje po prvi put možemo vidjeti neke nove likove koji su nam dosad bili uskraćeni. To su članovi klana Frayn – otac Donald, zla July, i dobre agentice Alfe April i May. Donald, kao glava obitelji, očito je glavni pokretač oslobađanja umjetničkih remek-djela od napasnih i sebičnih kolekcionara. Naime, Donaldova filozofija je ta da sva umjetnička djela treba pokazati svijetu u svom svojem sjaju. Da umjetnost ne bude samo vlasništvo povlaštenih već da je vidi i običan puk. Donald i July su kao neki tehnološki napredni Robin Hoodovi i njegova vesela družina. Ta njegova vizija ujedno je i njegova opsesija, a nažalost i njegova propast jer je Donald otišao malo predaleko, čovjekoljublje se nerijetko životom plaća. Nemaju svi junaci, poput Nathana, tu sreću da djeluju u korist čovjeka i da i sam junak, kao i njegovi štićenici, imaju veliku korist radi toga. No koliko god Donaldova djela rade dobro masi, toliko i odmažu. To su očigledno shvatile njegove druge dvije kćeri, May i April, dok July to nikad nije shvatila. Ona je očito bila na starog. July, mala i neugledna, pjegava i cvikerašica, no lumena što se tiče elektronike i informatike. Iz kojeg razloga se kasnije prebacuje u karijeru profesionalne ubojice, to ne mogu shvatiti. Naravno, zločesta sestra je ružna, a dvije sestre ljepotice su uvidjele da se krađa ne opravdava ni u kojem slučaju, čak ni kao čin dobročinstva. April i May su bujno-prsate i vitke djevojke koje se ne srame svojih atributa. Kao onda kad ubjeđuju informatičkog genija Johnnyja Neurona da im sve prizna. Sa glavom uronjenim u takvo poprsje i ja bih joj sve priznao!

Nathan: »Prava biblioteka negdje je pred nama, svima ispred nosa, ali je ne možemo ni vidjeti ni prepoznati...»


Zašto naziv Babilonska biblioteka ili Babel (židovski naziv)? Svi znamo da su Babilonci bili neki tamo stari biblijski narod koji su najpoznatiji po tome što su htjeli dostići Boga gradnjom svog ogromnog Babilonskog tornja. Iz kazne što su pokazali najveću moguću drskost, Bog ih je kaznio izmješavši im jezike tako da jedan drugog nisu razumjeli. I tu dolazi jedan brazilski pisac, Jorge Luis Borges, isto kroničar lažne predaje kao M. Mystere i A. Castelli, koji je napisao kratku priču pod nazivom «The Library of Babel» (amerikanizirani naziv) o knjižnici (koju neki zovu i univerzum) koja sadrži svo znanje ovog svijeta. Sadrži sve knjige napisane i nenapisane, sve tajne svijeta ili običnog čovjeka. Knjižnica je neograničena i ciklička. Borgesom i njegovim pričama su se već pozabavili Lotti i Passini u MM SD #20/21 «Pješčana knjiga» i »Aleph». Sclavi je koristio Babilonski toranj u DD SD #58 »Netko nas zove odozgo». Dakle, Serra koristi pojam Babilonska knjižnica kao sinonim za biblioteku koja bi u Nathanovom svijetu bila knjižnica koja sadrži sve knjige koje su bile uništene Macintoshevim aktom. Dok je Borgesova knjižnica metafizička, Nathanova knjižnica je stvarna, ali skoro nedodirljiva jer nitko ne zna gdje ona zapravo fizički postoji. Vidimo da autori stripova uvelike koriste književne predloške za svaranje svojih scenarija. I onda su stripovi za djecu!?

Nathan: «Sjednite i poslušajte ovo! Neke stvari su nas učili u školi... Ali možda nam nikad nisu rekli cijelu istinu...»


Misterij knjige u Nathanovom svijetu. Možda ste pomislili da je tehnološki napredna civilizacija jednostavno istisnula knjige samom pojavom elektronskog medija (kao što sam ja mislio od početka). I da je kolekcionaru knjige teško nabaviti u to vrijeme jer su jednostavno izumrle. Nadišla ih superiorna tehnologija. No nije tako. Macintoshevim aktom Thomasa Macintosha 1992. g. po novom kalendaru provedena je masovna eliminacija pisanog stvaralaštva. Knjige, filmovi, sve što narušava majku prirodu (valjda i stripovi), je bilo uništeno, a duplikati su postojali samo u elektronskom obliku. Naravno, ljudi su shvatili svoju grešku tek nakon što je pisana građa bila totalna uništena. Lider pokreta protiv knjige bio je Jorge Domeq (Borgesovo ime!), koji je to napravio samo zbog prljavih igara financijskih magnata. A spaljivanje knjiga, to nas malo podsjeća na «Fahrenheit 451» Raya Bradburyja o totalitarističkom režimu gdje je knjiga zabranjena. Papir, doduše, gori na 451 stupnjeva fahrenheita. Spomenimo i «Ime ruže» sa fratrom koji sebično čuva tajnu samostanske knjižnice. Spomenimo i poruke iz zagrobnog života i film «Ghost». Serra, ti spretni poluplagijatore!

Saki: «Pogled kroz alkohol poseban je prizor koje me svaki put omami...»


Anthony Russo, Nathanov je prijatelj i student, al na njegovu nesreću, on doživljava nesreću! Baš kad je Anthony htio pokazati prijatelju Nathanu svoj životni rad, svoj diplomski rad s područja (sad već) antičke književosti, njega snalazi nesreća. Bacio se navodno sa ne-znam-kojeg-valjda-jako-visokog kata očito pod utjecajem neke psiho-droge u obliku kompjuterskog virusa. Nešto sa subliminalnim porukama koje je Serra već koristio kod Cybermastera. Anthony mora biti neki romantičan tip, čim se bavi studiranjem književnosti i čim ga djevojka Saki tako obožava da jednostavno ne može shvatiti da ga nema. Noću ne spava, odaje se alkoholu. A ti Mari, vraže, Saki razgaljena na krevetu u onoj erotičnoj pozi! To mi se sviđa... Heh! Sjetna i nepokolebljiva da otkrije tko je to stao na put njezinoj ljubavi. Opet dolazimo na zaključak da ljubav može tako spojiti ljude da oni s njima mogu kontaktirati i nakon smrti. Samo trebaju pogodnog medija, poput Anthonyjeve bivše djevojke Kathy White. Parapsihološki fenomeni i spiritizam česta su pojava te je ovdje samo jedan primjer kako se ona može iskoristiti. Serra je već nebrojeno puta poručio da se volimo, da je ljubav istinska i jedina, i da samo neki dostignu taj ideal. Da je ljubav bol, da je podložna prljavim igrama poročnih ljudi, da je lako izgubiti nekoga, a teško ga opet naći. Da postoje ljudi poput Nathana koji uvijek tragaju za tim idealom, no njihova herojska sudba to ne dopušta...

Katy: «Duhovi, prikaze... Katkad plaše, ali najčešće su to samo daleke sjene očajnih duša...»


Kolekcionari i ljubitelji knjiga. «Tvrdoglava sorta, ne rastaju se lako od svojih knjiga» - Macanova fraza koju volim rabiti. U samoj epizodi NN SD #02 «Crni monolit» upoznajemo Marcusa Hackmana, besprijekornog kolecionara. Neobjavljeni spec. NN #3, kolekcionar Ryo Saeba. Ovaj broj, bogataš Estevez, a da ne spominjemo i samog Nathana. Svi imaju jednu zajedničku opsesiju (jedni više - drugi manje), a to je sakupljanje... Marcus Modens je sveučilišni profesor, očito pripadnik nekog kulta koji se brine za očuvanje knjige, s time da Marcus te knjige drži za sebe, daleko od očiju javnosti. Te knjige su u knjižnici za koju nitko ne zna (ah, blaženo neznanje) da postoji, a kamoli gdje se nalazi. I tu tajnu Marcus nastoji zadržati pod svaku cijenu. I naravno, ne preza do ničega! Ta knjižnica za njega je postala njegovo malo privatno utočište, njegovo malo kraljevstvo gdje je on i kralj i podanik. Njegovo poslanstvo je povlašteno, tajnu koju on čuva nitko neće shvatiti, nitko neće razumjeti. Ili jednostavno možemo reći da je Marcus bio pun sebe, a svi ostali su bili manje vrijedni u njegovim očima. Tu se sad dovodi u vezu ono upozorenje (citirano na dnu recenzije) koju je Donald Fray isticao, da umjetnost pripada svima, i Marcusov sebični svjetonazor, knjige su moje, samo moje i ničije druge, a ostali priprost puk ne može cijeniti to savršenstvo. Donald i Marcus evidentna su suprotnost na koju je scenarista igrao od početka. I to da postoje mnoge stvari koji ne možemo vidjeti, a nalaze nam se svima praktički pred nosom.

Gledajući misterij Marcusove knjižnice i njezino postojanje, i način da on ulazi u virtualnu knjižnicu gdje mu kompjuter može dati (predočiti) svaku knjigu, pada mi na pamet, čemu onda postojanje fizičkog mjesta knjižnice, ako se rabi samo virtualni dio? Da bi knjigu Marcus mogao dobiti u virtualnom obliku, ona mora postojati u elektronskom obliku. A fizička knjiga u fizičkoj knjižnici bi i dalje ostala nedodirnuta i neotvorena i nedostupna. Virtualni svijet je samo izmodelirani stvarni svijet. Svijet i knjiga i knjižnica su i dalje u elektronskom obliku. A Marcus se zavarava i zadovoljava ovih virtualnim mjestom koje je samo replika pravog. A što se tiče spoznaje koju nose knjige, nije li bilo rečeno da je sve prebačeno u elektronsku formu? Jedino ako je razlog tome bilo svo ono divljanje mase za uništavanjem svega stvorenog što narušava majku prirodu. Ako je masa uništila sve prije nego je napravljen backup (masa ne razmišlja). A i neke materijalne stvari su nezamjenjive.

«Na tisuće mladih, uvjerenih kako uistinu počinje novo doba, izašlo je na ulice i spalilo svoje knjige, gledajući u njima produkt ljudi nesposobnih da očuvaju prirodu...»


Nathanov postapokaliptički svijet kakav je sad, nastao je mnogim kulturološkim i vjerskim previranjima, i to pomicanjem kalendara 78 godina unazad!, anti-publikacijskom politikom, ekoloških katastrofa, razornim učincima tehnologije, porastom rasta pučanstva te nastankom metropolisa sa ogromnim brojem razina. Ljudski rod već je jednom prošao kroz prosvjetljenje, po zasluzi crnca! pape Sigmunda Gregoria XVIII koji je zavrtio sat unazad 2024 A.D. na 1946. i pružio time ljudima još jednu šansu.

Moram priznati da me malko malčice obeshrabrilo saznanje da ovaj broj crta Mari, no to je bilo samo prije nego sam pročitao strip. Odlična priča sa mnogo digresija i scenarističke maštovitosti u potpunosti može zasjeniti bilo kakav crtež i totalno zaokupiti pažnju čitatelja. Moram reći da ne patim previše na vizualnu komponentu stripa već mi je u potpunosti važna radnja. Crtež je više onako sporedna stvar, no i on doprinosi ukupnoj ocjeni. Kako prokomentirati našu naslovnicu? Naricanje anđela za izgubljenim vrijednostima? Smrt nije kraj? Nathanova sjeta? Ne znam, bolja mi je Castellinijeva borbena naslovnica. Serrine povijesne činjenice su mali dragulji koji dobivaju na važnosti kad ih se u cijelosti uklopi u cjelokupni njegov opus o Nathanu Neveru. Mala sitnica poput izgubljenog filma «2001. Odiseja u svemiru» koja je motiv radnje u «Crnom monolitu» nakon 48 epizoda pojavljuje se u jednoj vinjeti gdje je prikazano uništenje književnog nasljeđa. Prikaz elitnog groblja na vrhu nebodera, stvaranje cijele jedne povijesti ljudskog roda. Već spomenuti književni predlošci i živopisni likovi koji su u velikoj mjeri upleteni u sam glavni tijek stvari. Interesantno djelce (na 136 stranica) koje veliča knjigu i bavi se cijelim spektrom tema iz različitih žanrova. Obvezatna literatura!

«Onaj tko skriva umjetnost, tko skriva spoznaju... Taj je pravi zločinac... A na ovome svijetu mnogi to čine, na razne načine... I vi ćete jednog dana morati odabrati, kao ja... I to neće biti lako...»

Naprijed

NN LU 45 Maskirani osvetnik

NN LU 51 Gusari

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • Aco

    Ukupna ocjena 90%

    9, 10, 8, 9

    Nakon nekoliko dosta loših epizoda,evo jedne vrhunske koja zaslužuje da se pojavi na 136 stranica i dostojno nosi jubilarni broj 50.Sve je genijalno osmišljeno i savršeno ukomponirano,od samog spektakularnog prologa u koji ulijećemo "in medias res" pa sve do konačne scene na mostu.Ne slažem se da je pod hitno potrebno pročitati (još)neobjavljeni 3.specijalac kao što se pričalo.Ima i sentimentalnosti(odnos Anthony-Saki-Kathy),malo akcije(borba sa rakom) i misterije(drevna knjižnica,Kathyne paranormalne sposobnosti..).Što bi još htjeli?POsebno mi se sviđa scena gdje Saki u krevetu razmišlja o Anthonyju(vruća scena,mora se priznati) i na samom kraju kad se dvije suparnice (Kathy i Saki) upoznaju i sprijatelje.Nema praznog hoda,nema događaja koji bi bili dosadni tako da se strip čita u jednom dahu a to je ono što najviše cijenim kod scenarista.Mari je ovdje nešto lošiji.Jest da je majstor u dočaravanju emocija i mračne atmosfere ali nije na razini kao npr. u "Zabranjena zona" ili "Ponoru pamćenja".Na nekim vinjetama je popričično podbacio kod samog Nathana(poebno kod frizure)tako da ovaj izgleda kao Predrag Mijatović.Naslovnica je dobra.I originalna i zamjenska(jedino su boje malo čudne).Što se same ideje u stripu tiče,moram reći da se i meni gade knjige u elektronskom obliku i skenirani stripovi(fuj!).Ali zato sestra May..hmm..kakva figura,kakvo poprsje..(duboki uzdah)..
    31.05.2004
    13:12:00 sati
    Aco
    uredi
  • Ukupna ocjena 69%

    8, 7, 5, 9

    solidna epizoda, samo mi crtez nathana ne lezi, sta to ima na glavi umjesto kose???
    31.05.2004
    20:22:00 sati
    zosko
    uredi
  • Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Mari, MAJSTOR MRAKA, dao je ovome stripu ono što ne može ni jedan drugi crtač na svijetu. 10 je za Castellinija. Meni je crtež strašno važan. Mari svaki put unosi SEBE u svoje crteže. Kad sam ga prvi put susreo u Zabranjenoj zoni, mislio sam da to crta neko dijete, ali to je bio samo prvi dojam, i to potpuno pogrešan, jer Mari je jedan od rijetkih koji može prči dati sasvim drugu i specifičnu dimenziju, koji može čovjeka natjerati da gleda svijet njegovim očima. Da je ovo nacrtao, recimo, Ugolino Cossu ili smješni dvojac Cimpellin/Clemente to bi bio zločin protiv čovječnoti a kamoli stripa. Mari nema Castellinijevu profinjenu eleganciju, ali ima nešto drugo - snažnu vlastitu dimenziju. Ponekad i nije sve u ljepuškastom osmjehu.
    08.06.2004
    09:08:00 sati
    nikola
    uredi
  • Markos

    Ukupna ocjena 89%

    8, 10, 9, 8

    Slažem se s Nikolom, Mari je fenomenalan. On je meni i dalje najbolji i najdrazi Nathanov crtač i nikad neću prežaliti što je otišao na Dylana (iako je on u biti oduvijek htio crtati Dylana, ali kad je došao u Bonelli sa Dylanovim probnim tablama ponudili su mu prvo Nathana). Ono što Mari ima, a drugi ne je atmosfera. On uspijeva dočarati svu tu melankoliju, tjeskobu i spleen "u zraku", ogromnu paletu emocija koje likovi proživljavaju. Mislim, zamislite ovu epizodu u rukema recimo Casinija ili Bonazzia i ostalih. Jednostavno, to nije to. Istina, u ovoj priči Mari ne briljira toliko kao npr. u Vampyrusu ili Jedanaestoj zapovijedi ili Zabranjenoj zoni, mislim da mu je ovo zadnja epizoda Natahana pa je možda bio i lijen i umoran od lika, ali i dalje se vidi da je to potez majstora. Sama priča je dobra, iako sama ideja nije nešto posebno originalna, ali scenarij je zanimljiv i uzbudljiv, majstorski odrađen. Sve u svemu, jedna od najboljih Nathanovih epizoda uopce!
    09.06.2004
    12:07:00 sati
    Markos
    uredi
  • nazgul

    Ukupna ocjena 87%

    9, 8, 9, 9

    nakon duge apstinencije od NN ovo mi je bila prva epizoda koju sam pročitao i oduševila me.
    crtež je zakon, od prvog puta me oduševio mari. priča je pravi kick ass, a pogotovo mi se sviđa anticopyright (ili copyleft :-) duh koji prožima cijelu priču. pravi aktivizam umotan u strip!
    11.06.2004
    15:19:00 sati
    nazgul
    uredi
  • Djole

    Ukupna ocjena 76%

    6, 10, 6, 10

    Ovo mi je bio prvi Nathan. Dok se još u ono vreme išlo u Italiju, video sam reklame za Nathana na poledjini stripova, i vala bile su majstorski odrađene, toliko da sam jedva čekao da sledeći put odem u Trst i pokupim novi serijal. Taj sledeći put se desio posle bednih pet godina, i u svom haosu koji nam se dešavao, Nathan (i stripovi uopšte) je ostao kao nešto izgubljeno, kao simbol onoga što smo trebali da imamo, ali zbog ljudske gluposti nismo dobili. Bila je to Venecija, bio je to ogroman kiosk, bio je to specijalan broj, jubilarni pedeseti Nathan, otelotvorenje svih petogodišnjih čekanja i nadanja. Naravno, ova priča nije mogla da izdrži tolika nadanja, naročito jer u to vreme baš i nisam znao italijanski. Bio je to... pa, strip. Ništa više od toga. Ništa manje, takođe, ali to je tada delovalo kao premalo. Samim tim, teško mi je da napravim objektivnu distancu prema ovoj epizodi. Recimo da je u pitanju ponovo neverovsko mešanje raznih citata (eko-farenhajt-ghost-standardni nn elementi), ovde veoma uspelo. Recimo da mi nije jasno da li je onaj fenomalni Mari koga pamtimo iz Ponora sećanja doživeo šlog neposredno pre nego što je ovo crtao. Dodajmo da se ova epizoda indirektno nadovezuje na NN Special #3, a na nju se direktno nadovezuje priča iz Almanacco della fantasceinza 1995 (beše se zove Storia di Futuro passato?) u kojoj imamo priliku da vidimo kako su razne generacije porodice Never živele nakon Velike katastrofe... i koji su udeo imale u njoj samoj. Naravno, tu epizodu, kako stvari stoje, nikada nećemo videti ovde, a to što je krucijalna za praćenje serijala i daje naznake ko je ubio Nathanove roditelje je totalno nebitno, jelte... enivej, sve skupa, solidna epizoda koja u malo meri unapređuje samu NN priču. Još samo da je Mari bio pri sebi kada ju je crtao, bila bi fenomenalna...
    17.06.2004
    00:22:00 sati
    Djole
    uredi
  • johnhartson

    Ukupna ocjena 92%

    10, 10, 8, 8

    Dve reci: Nicola Mari.
    Uvek sam njegov crtez uporedjivao sa muzikom "pokojnog" benda Alice in chains. Mozda nema slicnosti na prvi pogled ali osecanje koje izaziva citanje (tj. slusanje) je prepoznatljivo. Sjajna epizoda u svakom pogledu, sasvim dostojna prvog jubileja.
    12.09.2004
    15:52:00 sati
    johnhartson
    uredi
  • prozirna senka

    Ukupna ocjena 82%

    9, 10, 6, 7

    Vrlo dobra epizoda, stavise. Ima puno digresija, ali je i jako informativna, puno je ljudi ukljuceno, puno razlicitih sudbina. Ah, te Frejnove, ko jos ne bi umro u njihovom zagrljaju:)) Ali, crtez je los, Mari mi se jednostavno ne svidja, na puno mesta njegov crtez je zbrljan, zato ukupna ocena je malo niza, ali Boze moj. BTW, je li vas Saki slucajno likom podsetila na Mei Hing iz MM Spec 4 Car demon? Mene jeste.
    17.10.2004
    08:24:00 sati
    prozirna senka
    uredi
  • Ukupna ocjena 73%

    7, 7, 9, 4

    Ima ovdje svega, čak i ponešto previše. Recimo, ubacivanje Duha, što će to u ovom stripu, samo kvari cjelokupan dojam. Standardno pretjerivanje sa melankolijom, osim NN, podosta ljudi pati od svjetskog bola, futuristički weltschmerz. Ono što mi se sviđa je daljnje pojašnjavanje NN svijeta, katastrofa, kaos, vraćanje vremena, totalna kompjuterizacija i elektronizacija itd. Iako mi nije jasno kakva je razlika ako se krene ispočetka u datoj godini ili kretanje ispočetka promjenom kalendara, znači fiktivnim vraćanjem vremena (ovo je i u našoj stvarnosti napravljeno, ne znam koji papa je uistinu vratio kalendar, čini mi se zbog nekih razlika u broju dana u godini, tako nešto). Primjećujem još jednu stvar, NN svijet je ultraliberalan, žene i muškarci su izjednačeni ko ratnici, a papa je crnac – rekao bih, previše utopijski, sumnjam da će se svijet tako razvijati (a nije ni potrebno da ženama izraste muški spolni ud). Osnovna ideja stripa je klasična revolucionarna, mijenjanje poretka stvari, što je dobar put, ali ne i ostvariv. Znanje, tj. moć, uvijek je bilo, jeste i biće u rukama manjine, od nekadašnjih careva i kraljeva do današnjih licemjernih političara. Također se uz pojam čuvanja znanja vežu razna tajna društva, koja opet ljubomorno čuvaju svoje navodne arhive, tako da nije i neće biti dostupno svima. Promjena stanja stvari bila bi moguća jedino duhovnom revolucijom ljudi, a to je očito utopija. Inače, kod mene pale samo papirnate knjige i papirnati stripovi, elektronska izdanja na ekranu su mi odbojna i teže sranje. Crtež mi se sviđa, iako ima pojedinih slika ko da su napravljene žmirečki. Naša naslovnica loša.
    29.10.2004
    19:10:00 sati
    stinky
    uredi
  • Ukupna ocjena 89%

    9, 9, 9, 8

    Sjajna priča. Mari je kralj.
    20.11.2004
    11:38:00 sati
    Verfalk2003
    uredi
  • D.J.

    Ukupna ocjena 91%

    8, 10, 9, 10

    Jako dobra epizoda. Svida mi se ideja o borbi da se svim ljudima omoguci pristup znanosti i informacijama, a i knjigama u njihovom pravom obliku, na papiru. To me podsjeca na primjere iz nase stvarnosti kad je prije nekoliko godina biotehnoloska kompanija htjela imati ekskluzivna prava na ljudski genome. Na srecu to se nije desilo, kao ni pokusaj grupe ljudi da drzi prava na "Dead Sea Scrolls". Znaci na stvari koje se ticu dobrobiti cijelog covjecanstva.
    Inace u ovom stripu dodavanje tog emocijalnog dijela u pricu, dize cijelokupni dojam, a isto vrijedi i za Marijev crtez pogotovo u tim sporijim, osjecajnim trenucima.
    29.11.2004
    22:53:00 sati
    D.J.
    uredi
  • Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Prva Nathanova epizoda koja je po priči nadmašila "Bratstvo sjene."
    01.06.2005
    14:33:00 sati
    zerovnik
    uredi
  • mpavin

    Ukupna ocjena 63%

    8, 9, 2, 6

    Priča i scenarij solidni ali crtež je sranje ko i uvik kad Mari crta i on mi je uništio dojam. Naslovnica je klasični i nemaštoviti De Angelis, Nathan samo stoji... Volio bih da i mene sestre Frayn onako ispituju!!! :D
    13.11.2005
    12:09:00 sati
    mpavin
    uredi
  • I like girlz

    Ukupna ocjena 67%

    8, 7, 5, 7

    da tamo negdje na počektu stripa nije pisalo da je scenarista antonio serra, nikad ne bih pomislio da je ovu priču pisao upravo on, nego njegov kolega michele medda. ova priča mi ima baš taj meddin štimung. dosta nekih emocija, porodične tragedije, zločina u ime umjetnosti i na kraju ljubav. sve ono na šta nas je uveliko navikao medda. ali evo i serra je, po ko zna koji put, dokazao da je ipak "prvi među jednakima" kada je nathanov scenaristički tim u pitanju. sama epizoda je na mene djelovala nekako tužno, možda zato i što sam je čitao jedne hladne, maglovite sarajevske zimske večeri. reklo bi se priča taman za marija koji i ovaj put ne briljira kao u recimo "zabranjenoj zoni". ni orginalna naslovnica mi nije nešto na šta nas je castellini uveliko navikao, a zamjenska još manje, bez obzira što je crtao drugi maestro NN svijeta, de angelis, koji se mogao ipak mnogo više potruditi.
    28.11.2006
    21:19:00 sati
    I like girlz
    uredi
  • Vorador

    Ukupna ocjena 92%

    10, 10, 8, 8

    Lijep strip.
    14.05.2007
    19:52:00 sati
    Vorador
    uredi
  • Digging Bill

    Ukupna ocjena 97%

    10, 10, 9, 10

    Meni je ovo još jedan odličan NN..čudilo me jako da je to napisao Serra, mislio sam da je vjerojatno Medda, ili čak Vigna, jer čini mi se da je ovo prva Serrina priča koja se bavi melankolijom, njegove su priče obično puno više SF i zabavne i zanimljive, ali s manje osjećaja, osim u ultraljubavnom Glasu iz prošlosti :)..uglavnon, ovaj put me baš oduševio, priča je jako zanimljiva, prepuna i događaja i likova i osjećaja, otkriva dosta novih podataka o razdoblju između našeg i Nathanovog vremena, vrijeme postaje sve važniji čimbenik u Nathanu, uglavnon ludilo..Mariju pod utjecajem priče možda ocjena više, ali čak mi se i svidja ovaj put..a naša naslovnica mi je baš ok, bolja nego tal..
    29.07.2007
    12:14:00 sati
    Digging Bill
    uredi
  • ken2

    Ukupna ocjena 90%

    9, 9, 9, 9

    jedan od najboljih nevera, prvi koji me oduševio, jer, priznajem, nathana sam počeo kupovati tek od ludensa, a prije toga sam pročitao nekoliko sporadičnih epizoda, e pa, od ove epizode sam odlučio s ovim stripom na novu razinu, koju zaslužuje
    04.08.2007
    20:59:00 sati
    ken2
    uredi
  • Windwalker

    Ukupna ocjena 93%

    10, 9, 9, 9

    Jubilarac, i to dobar jubilarac. Sazna se dosta zanimljivosti o nastanku Nathanovog svijeta.
    08.03.2008
    22:40:00 sati
    Windwalker
    uredi
  • Panon

    Ukupna ocjena 87%

    8, 9, 9, 9

    Jako dobar jubilarac, s malo primjese misterija, odnosno Babilonske knjižnice, koja bi trebala biti pistupna svima kao opće dobro, a ne samo pristupačna pojedincima. Mari je dobro pogodio atmosferu svojim crtežom. Zamjenska naslovnica stvarno dobra.
    01.02.2009
    15:46:00 sati
    Panon
    uredi
  • Spock

    Ukupna ocjena 79%

    10, 6, 8, 7

    Neki su već napisali da im se čini kao da je ovo Medda napisao. Stvarno podsjeća, ali Medda bi ovakvu priču puno bolje napisao. Prema ubc-u Serra ovu priču nije sam napisao već je mu je pomagala neka Katia Albini. Scenarij je njegovo maslo, i (gle čuda) baš scenarij mi nije sasvim dobro legao. Do sredine stripa sve se razvija prilično zbunjujuće s nekoliko, njemu tipičnih, infatilnih rješenja (npr. hvatanje Nathana u padu od strane sestre May, koja radi i čuda sa sisama), da bi nas onda obasuo dugim Nathanovim monologom koji je, na kraju, najbolji dio stripa. Mari je dosta lošiji nego ranijim epizodama, a čini mi se da je i Ludensov pretaman otisak tome kumovao.
    29.11.2009
    17:53:00 sati
    Spock
    uredi
  • Jerry Krause

    Ukupna ocjena 76%

    9, 9, 5, 7

    Odlična priča, pomalo nespecifična za Serru, ali gotovo upropaštena lošim crtežom. Ne znam na čemu je bio Mari kad je ovo crtao, ali nakon odličnih početnih epizoda ovo nije ni blizu njegovom majstorskom umijeću. Kao da je jedva čekao preći na Dylan Doga.
    15.12.2009
    12:18:00 sati
    Jerry Krause
    uredi
  • Gil-galad

    Ukupna ocjena 81%

    8, 9, 7, 9

    Zbog ovakvih epizoda nemoguće je ne voleti ovaj serijal! Breathtaking. Toliko da i Marijev crtež, lošiji nego u ranijim epizodama koje on potpisuje, ne kvari preterano ukupan utisak.

     

    Sa "Pričama o prošloj budućnosti" (trećim almanahom), dobili smo i potpuniji uvid u događaje koji su ovde tek pomenuti.

    06.05.2010
    19:25:00 sati
    Gil-galad
    uredi
  • acestroke

    Ukupna ocjena 83%

    8, 9, 8, 8

    Ovu sam neki dan procito u onom Engleskom izdanju od Dark Horse comics, i puno mi se svidja ova prica.  Extra broj stranica u Nathanu nikad nije na odmet, a crtez i prica su bili dosta zanimljivi da sam sve procito u jednom dahu.  Radnja o knjigama na kompjuter netu, a ne u papirnom formatu, je super tema za jedan strip iz Bonelija, zato sto isto tako pravi argument za nas omiljeni hobi: stripovi u papiru, ili skenovi stripova?  Sta je bolje?  Zavisi koga pitate, velicina ce odgovorit u papiru, ali je puno jeftinije (stavise, djaba!) da se skinu skenovi sa neta, tako da puno ljudi isto tako radije ne bi trosili pare.  Vrlo dobra epizoda, Nathan serijal je veoma dobar, i zbog epizoda kao sto je ova, drago mi je sto sam napokon odlucio da ga procitam, posle onolikih godina misleci da je sranje.  :)

    07.01.2011
    16:36:00 sati
    acestroke
    uredi
  • drogsy

    Ukupna ocjena 87%

    8, 10, 8, 9

    Još jedna priča koja mi je prerano, kao klincu, došla u ruke. Niti sam bio u stanju pohvatati radnju, niti sam bio svjestan koliki je Mari majstor atmosfere.

     

    Epizoda koja sadrži dosta toga što volim - suspens atmosferu, dobro osmišljenu alternativnu budućnost, književnost, odlične dijaloge, akciju i kompleksnu poantu. 

    12.01.2011
    17:38:00 sati
    drogsy
    uredi
  • grofica Varga

    Ukupna ocjena 74%

    9, 8, 5, 8

    Dobra epizoda. Malo su pokvarili na samom kraju s ovom djevojkom koja vidi duhove. Crtež nije po mom ukusu. Druga naslovnica mi je bolja pa sam nju ocjenila.

    21.01.2011
    08:24:00 sati
    grofica Varga
    uredi
  • bjelolasica

    Ukupna ocjena 86%

    9, 9, 8, 8

    Nisam baš shvatio naslovnicu. Priča je čist dobra.

    21.05.2011
    15:41:00 sati
    bjelolasica
    uredi
  • Oki

    Ukupna ocjena 71%

    9, 8, 4, 8

    Priča u koju je uloženo jako mnogo truda da bi ispala dobra,po meni jedino je šteta to što ju je crtao Mari jer je njegov crtež loš...stvar je ukusa,ali ne razumjem ljude koji ga hvale. Zanimljiva naslovnica,ali nema veze sa pričom.
    10.11.2011
    16:46:00 sati
    Oki
    uredi
  • chris.tower

    Ukupna ocjena 59%

    6, 6, 6, 5

    Iako je pocetak price izgledao kao zanimljiv nastavak odlicnog 3. specijalca, ubrzo se je pretvorilo u dosadnu dramu. Iako mi se Marijev crtez u nekim epizodama svidio, ovdje svakako nije.

    10.02.2012
    15:35:00 sati
    chris.tower
    uredi
  • allessi

    Ukupna ocjena 90%

    10, 10, 7, 9

    Strip mi se jako svidio, priča je odlična, dobro nas uvodi u radnju, odličan zaplet, a na kraju, rasplet sa duhom Anthonyja mi se također stvarno svidio.. Vraćanje obitelji Frayn, Babilonska biblioteka, pripovijedanje povijesti, lik Anthonyja, ma sve je super.. Posebno me ono šetanje Nathana kroz dvoriše univerziteta na kraju gdje razmišlja da li je moguća da je knjižnica zapravo ispod dvorišta podsjetilo na film "Da Vincijev kod" gdje glavni lik također na sličan način na kraju filma otkriva stvarni položaj Marije.. Jedino crtež je loš.. mari nije trebao crtati ovu epizodu, mislim da bi stekao još veći dojam o epizodi da nije crtao Mari.. Naslovnice su mi obje ok, obje mi se sviđaju..

    19.09.2012
    18:14:00 sati
    allessi
    uredi
  • Ukupna ocjena 74%

    8, 6, 8, 8

    Meni se Marijev crtež sviđa. Priča je zanimljiva ali kraj mi je previše razvučen

    27.10.2012
    19:08:00 sati
    tekumze
    uredi
  • hrvoje23

    Ukupna ocjena 80%

    8, 8, 8, 8

    Ništa novo niti posebno osim okruglog broja. Pogiba prijatelj, nešto se istražuje, netko nešto zataškava, i sve to uz jedno dozu ljubavi.

    30.01.2014
    19:53:00 sati
    hrvoje23
    uredi
  • thekide

    Ukupna ocjena 72%

    8, 8, 5, 9

    Važna epizoda za razumevanje Nathanovog sveta.

    Mari i dalje na silaznoj putanji, dno će udariti već sa sledećom epizodom.

    18.03.2014
    22:03:00 sati
    thekide
    uredi
  • Ukupna ocjena 65%

    6, 7, 7, 5

    12.08.2014
    14:11:00 sati
    coszinus
    uredi
  • Stripmen

    Ukupna ocjena 84%

    9, 9, 7, 9

    Odlična priča.NN vratiti na kioske što pre!!!!!

    05.10.2014
    17:34:00 sati
    Stripmen
    uredi
  • Wayto

    Ukupna ocjena 72%

    9, 8, 5, 6

    Ovo se isplati pročitati unatoč lošem crtežu.

    24.10.2017
    06:02:00 sati
    Wayto
    uredi

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Seminole
    Kod: TX SA 17
    Ocjena: 83%
    Vrijeme: 18.9.2020. 16:48:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 127
  • Zamak ludila
    Kod: DRGN LIB 13b
    Ocjena: 84%
    Vrijeme: 17.9.2020. 10:50:00
    Autor: kandraks
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 304
  • Posljednja bitka?
    Kod: AF SS 418
    Ocjena: 71%
    Vrijeme: 17.9.2020. 0:17:00
    Autor: Kila Banana
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 226
  • Operacija Kovčeg - Veriga
    Kod: CRRO DNEV 1
    Ocjena: 71%
    Vrijeme: 13.9.2020. 15:32:00
    Autor: Hercule Poirot
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 762
  • Crna magija
    Kod: MN LIBSP 1
    Ocjena: 86%
    Vrijeme: 10.9.2020. 21:26:00
    Autor: kiky
    Broj komentara: 8
    Broj pogleda: 752

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Put za raj
    Kod: ZG VCSP 32
    Ocjena: 50%
    Vrijeme: 3.7.2020. 23:14:00
    Autor: Djole
    Broj komentara: 15
    Broj pogleda: 2751
  • Povratak Zimske Zmije
    Kod: ZG VCZS 20
    Ocjena: 91%
    Vrijeme: 7.8.2020. 17:10:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 14
    Broj pogleda: 1811
  • Hellgate u plamenu
    Kod: ZG LU 275/276
    Ocjena: 87%
    Vrijeme: 23.6.2020. 1:11:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 17
    Broj pogleda: 1700
  • Povratak samuraja
    Kod: ZG VEC 155/157
    Ocjena: 81%
    Vrijeme: 31.8.2020. 23:37:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 8
    Broj pogleda: 1316
  • Plamen nad Merivelom
    Kod: ZG VEC 143/144
    Ocjena: 76%
    Vrijeme: 18.8.2020. 0:16:00
    Autor: going going
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 1247

Aukcije

Forum