DnevniQ

Dragonero

MEN 1 | 160 str.

Život ili strip! Nitko zapravo ne postavlja takve ultimatume. Obično umjesto stripa traže novac, prvorođeno dijete ili jamca za kredit. Nešto opipljivije, dakako. Znate kakva je situacija. Osim što je neuvjerljiv na toj, čisto zdravoseljačkoj, pragmatičnoj razini takav je izbor postao neodrživ i na poetičkoj razini. I život i strip. Jedno bez drugoga, čini se, više ne ide.

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 93%

Priča 10

Scenarij 10

Crtež 9

Naslovnica 6

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 79%

P*8

S*7

C*8

N*8

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • DnevniQ
    MEN 1

ZANIMLJIVOSTI

  • Nema posebnih napomena

Nikada nisam volio čitati dnevnike. Ni autobiografske zapise. Nit' ikakve intimne ispovijesti (iako se ponekad ne mogu odpurijeti onima koje već s naslovnice vrište „skandalozno!“ – tješim se da to ima veze s onom „upoznaj svog neprijatelja“ maksimom). U mojoj glavi, autori takvih stvari spadaju u jednu od dvije kategorije. U egotripere ili lažove (iako nije isključena ni mogućnost sjedenja na obje stolice). Dnevnici s logotipom izdavača predstavljaju blatantnu kontradikciju poučku koji se na Balkanu prenosi s koljena na koljeno – šuti i ne ističi se. Riječ je o povijesno utemeljnom mehanizmu preživljavanja zbog kojeg u Hrvatskoj još uvijek nismo povješali sve one koji na vješanje čekaju (a na tom je polju konkurencija iznimna). Vješala se, jebiga, neće izgraditi sama, aonaj tko bi na centralni trg došao s par kubika letava i malo boljom pilom brzo bi izašao iz anonimnosti. U takvom kulturnom ozračju, pisac dnevničkih zabilješki koji samim činom objavljivanja konstantira kako je upravo on biće na koje bi trebalo obratiti pozornost ne može biti ništa drugo doli čudna spodoba – manijak koji bahato prekoračuje građanske slobode i svjesno lupa kontru ustaljenom, tradicijskom poretku.

Lažovi su pak drugačija sorta. U svakodnenvim okolnostima ih obično izbjegavamo, u umjetnosti ih pak tražimo. Za stvaranje umjetnosti koja je i sama laž nitko nije pozvaniji od lažova. U kontekstu autobiografskih zabilješki, lažovi su oni pisci koji su otpočetka svjesni prirode posla kojom se bave. Njihove su bilješke zločini s predumišljajem. Brižljivo konstruirani tekstovi koji djeliće života zapliću u gustu mrežu tekstualnih strategija i retoričkih manipulacija. Lažov poznaje svoju publiku i čini sve kako bi je zadovoljio. Lažov i egotriper ne pripadaju isključivo autobiografskom diskursu. Čitava se povijest stripa može razumjeti pomoću ove dvije paradigmatske figure.

Lažovi su dominirali u onim danima dok je strip još bio mlad, dok je čitatelj još uvijek bio i bog i otac. Čak su i pioniri stripovskog realizma spadali u tu sortu. I Foster i Maurović su, svom realizmu unatoč, stvarali iluzije za čitatelje. Naknadna tumačenja rada tih lažljivih pionira rezultirala su mnogobrojnim traktatima čiji su autori zavidnom hermeneutičkom dovitljivošću iz tih starih linija znali iščitati sve i svašta. Potraga za identitetom lažova koji se skrivao iza mantije najamnog radnika svela se na iščitavanje tragova u tušu. U određenom smislu, bila je to konačna pobjeda lažljivaca jer trag u stripu nikada ne govori o onome tko ga je ostavio. Tragovi žive vlastiti život, uvijek ispočetka, sa svakim novim očima koje ih promatraju. U početku je lažov, ma kako vješt bio, bio tek zanatlija. Opsjenar sposoban stvarati magične svjetove. Ponekad je u njima sve prštalo od čarolije, a ponekad u njih nije navraćao ni prijatelj drag. Lažov je živio u interakciji s publikom koja je svakog trena, ukoliko laž nije bila na visini, mogla povući svoju potporu. Borba je bila nesmiljenija od političke. Priliku za laganje u novom mediju dobili su svi oni koji su znali prepoznatljivo nacrtati konja, vlak, fatalnu divu s tropskih mora, odvažnog ratnika ili bilo što drugo što je izmicalo koordinatama svijeta izvan kvadratâ. Lažovi su morali stvarati snove svojih čitatelja i prije no što su ih ovi odsanjali (jedino je Herriman mogao sanjati sam za sebe). Na taj se način ostajalo u korak s vremenom. Na taj se način stvarao prostor za bijeg od vremena samog. Na taj su se način učile osnove pripovijedanja u novom mediju.

Osnove se nakon nekog vremena prevladaju pa lažovi ustupe mjesto egotriperima. Ako suovi prvi bili orijentirani prema publici, pričajući viceve i beskrajne avanture na egzotičnim i nedodirljiv lokacijama s junacima većim od života, ovi drugi su prigrlili život i sve njegove aspekte. Divlji zapad se civilizirao, Amazona je posječena i umjesto Indiosa u njoj danas nailazimo na polja soje, u fantastičnom srednjovjekovlju zmajevi štrajkaju, a ni dame više ne upadaju u opasnost kao nekad - emancipacija, šta ćeš – svemir već svima ide na živce, a ni u tehnokratsku eshatologiju nitko zapravo više ne vjeruje, detektivi više ne puše pa onda k'o da i ne detektiraju, a gusare s karipskih mora zamijenili su oni somalijski koji i nisu toliko interesantni (jebo gusara s kalašnjikovom). Egotriper je svjestan ovoga pa se u takva putovanja ni ne upušta. Za razliku od lažova, on se prestaje skrivati unutar domene pop-fikcije i postaje tumačem samoga sebe. Šest stotina stranica „ozbiljne proze“ posvećene prvoj ljubavi u vremenu Randolpha Hearsta bilo bi nezamislivo. U post-mausovskom svijetu i više nego očekivano. Egotriper ne odbacuje sasvim ostavštinu lažova, a pogotovo ne njegove formalističke i izražajne alate koje je ovaj brusio i dorađivao desetljećima. Egotriper odbacuje svjetove, mnoštvo fantastičnih svjetova s čitateljem u sredini. Za egotripera postoji samo onaj svijet kojemu je on sam u sredini.

Kome, dakle, treba pripisati DnevniQ? Macanu egotriperu koji na preko stotinu stranica priča o sebi, ili Macanu lažovu koji pričajući o sebi istovremeno samoga sebe i stvara? Geg ni vic ne pristaju egotriperu, a melankolija, depresija i grafički eksperiment ne pristaju lažovu. A možda je stvar samo u tome što je Macan, nakon nekoliko desetljeća ustrajnog laganja žanrom konačno odlučio sjesti i na onu drugu stolicu. Odgovor zapravo i nije toliko bitan jer u kontekstu umjetnosti i lažov i egotriper nisu ništa drugo doli dva aspekta janusovske kreature koju poznajemo pod drugim imenom:

Nije ti Ibro, jarane, naš fukara.
Ibro ti je defakto umjetnik.
Shvaćaš.

Naprijed

N/A

N/A

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • Deers

    Ukupna ocjena 90%

    10, 8, 9, 9

    DnevniQ nije samo dnevnik, dnevniQ je stvarnost fokusirana kroz prizmu Macana. Kao i bilo koji dnevnik? Pa ne baš, Macan je, uz sav ego koji povlači sa sobom samoizdavanje dnevnika, i vrhunski stripaš tako da se ovo izdanje može promatrat i kao strip o stripašu koji je odlučio pisati/crtati dnevnik. Ne bi škodilo da je rukupis malo čitljiviji ali nu...

     

    Preporučam i šmekersko HC izdanje s eksluzivnom naslovnicom čijeg sam priimjerka 009 i sam vlasnik.

    22.07.2013
    21:15:00 sati
    Deers
    uredi
  • sergej773

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    17.05.2014
    15:39:00 sati
    sergej773
    uredi
  • drogsy

    Ukupna ocjena 94%

    10, 10, 8, 10

    Macan je vjerojatno jedini autor od kojeg mogu apsolutni sve progutati i još biti oduševljen s time. Što god da on "nasere" na papir meni je genijalno.

    14.11.2015
    09:39:00 sati
    drogsy
    uredi
  • prozirna senka

    Ukupna ocjena 33%

    2, 2, 5, 6

    Jedini razlog zasto imam DnevniQ je fenomenalna Biblioteka Q koja je poizbacivala sve same bisere, pa sam, naivno, verovao da ce i DnevniQ biti toga ranga. O Boze, kako sam se prevario. Ne cudim se sto sam istu uzeo u ruke dva puta, prvi kada sam ga kupio onomad, i sad zarad komentara, ali sam ga brze bolje bacio, jer zaista nisam mogao da izdrzim. Macana cenim, ali sto je mnogo, mnogo je...

    26.01.2022
    17:50:00 sati
    prozirna senka
    uredi

Najnovije

Vijesti

  • Večer stripa u Booksi
    Vrijeme: 21.02.2024 16:52:00
    Prodavač: DeeCay
    Broj pogleda: 340
  • Oscar 2023
    Vrijeme: 05.02.2024 23:42:00
    Prodavač: Markos
    Broj pogleda: 540

Magazin

Recenzije

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

  • Oscar 2023
    Vrijeme: 05.02.2024 23:42:00
    Prodavač: Markos
    Broj pogleda: 540
  • Večer stripa u Booksi
    Vrijeme: 21.02.2024 16:52:00
    Prodavač: DeeCay
    Broj pogleda: 340

Magazin

Recenzije

  • Sin vatre
    Kod: TX SAGK 45b/46/47a
    Ocjena: 93%
    Vrijeme: 27.11.2023. 14:48:00
    Autor: Ivan Liverpool
    Broj komentara: 11
    Broj pogleda: 1916
  • Crni ljudi
    Kod: VB LU 12
    Ocjena: 91%
    Vrijeme: 13.12.2023. 20:17:00
    Autor: Ivan Liverpool
    Broj komentara: 8
    Broj pogleda: 1748
  • Klopka na brodu
    Kod: KM LU 2b
    Ocjena: 74%
    Vrijeme: 4.12.2023. 10:52:00
    Autor: Salkan
    Broj komentara: 13
    Broj pogleda: 1732
  • Potpuna kontrola
    Kod: NN LIB 69c/70a
    Ocjena: 70%
    Vrijeme: 25.11.2023. 21:15:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 1682
  • Pravo i krivo
    Kod: KP FB 36
    Ocjena: 88%
    Vrijeme: 26.12.2023. 10:11:00
    Autor: Spock
    Broj komentara: 14
    Broj pogleda: 1625

Aukcije

Forum