Pakao

Pakao

ORKA 6 | 572 str.

Upoznajte Jacka Rasparača… Ili kako je doktor Gull žrtvovao 5 "nevinih" žena u čast viših masonskih ciljeva i niskih strasti kraljevskog nestaška. I kako je inspektor Abberline pokušavajući riješiti slučaj prodao svoju čast u ime pravde…

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 96%

Priča 10

Scenarij 10

Crtež 9

Naslovnica 9

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 87%

P*9

S*9

C*7

N*8

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Pakao
    ORKA 6

ZANIMLJIVOSTI

  • "From Hell" napravljen je izvorno u serijskoj formi u strip antologiji Taboo, no izdržao je tek nekoliko brojeva. Autori zatim serijal nose u Tundra Publishing pa u Kitchen Sink Press. Serija je napokon izdana kod posljednjeg spomenutog izdavača u 10 dijelova između 1991. i 1996. , a dodatak "From Hell: The Dance of the Gull-Catchers" objavljen je 1998. Cijela serija skupljena je u meki integral te objavljena pod "Eddie Campbell comics" 1999. godine. U Hrvatskoj izlazi 2008. u integralnoj HC varijanti u izdanju Fibre.
  • Sa svojim HC naslovnicama i 572 stranice mislim da je ozbiljan kandidat za najdeblje i najteže strip izdanje godine!
  • Prema predlošku iz stripa snimljen je i film "From Hell" braće Hughes s Johnnyjem Deppom u glavnom ulozi, no u uvelike promijenjenoj verziji. Kad smo već kod filmova, mnogo ih je obrađivalo temu o Jacku Rasparaču, poput "A study in terror" iz 1965. i "Murder by decree" iz 1979., a u oba sudjeluje Sherlock Holmes kao istražitelj zločina. "Decree" poput Pakla također prati teorije Stephena Knighta. Prema Sickertovoj priči Marie Belloc Lowndes napisala je knjigu o Rasparaču koja je inspirirala više filmova; spomenut ćemo najpoznatiji: "The Lodger: A story of the London fog" Alfreda Hitchcocka iz 1927. Tu je i svojevrsni crossover, "Time after time" iz 1979. gdje Rasparač bježi pomoću vremenske mašine u današnji London, a na tragu mu je spisatelj H.G. Wells! Lista je poduža, a da ne spominjemo i literarna ostvarenja!
  • Moore ideju crpi iz tvrdnje Stephena Knighta (Jack the Ripper: The Final Solution iz 1976.) o razlozima iza ubojstva Jacka Rasparača. Naime, nestašni princ Albert Victor imao je dijete s nepoćudnom malograđankom Annie Crook, te je Kraljica preko masonskog društva pokrenula zavjeru rješavanja ovog slučaja. Ubojstva je izvršio Kraljevski liječnik William Gull, a da bi se izbjegla povezanost viših slojeva društva s ubojstvima ubojstva su podmetnuta povučenom učitelju Johnu Montagueu Druittu.
  • Izvori iz kojih je Moore crpio svoju inspiraciju: već spomenuta "JTR: The final solution"; "Sickert & Ripper Crimes" Jean Overton Fuller; "William Withey Gull, a biographical Sketch" koju je napisao Gullov zet, Theodore Dyke Acland; "The Brotherhood" S. Knighta; "The life and letters of James Hinton" i "James Hinton: A sketch" gospođe Havelock Ellis; pamflet C. Howarda Hintona "What is the fourth dimension?"; "White Chapell, Scarlet tracings" Iana Sinclaira; "Jack the Ripper A-Z" Begga, Fida i Skinnera; "Jack the Ripper, the uncensored facts" Paula Beggina i još puno, puno drugih…
  • Famozno pismo po kojoj je strip dobio ime napisano je u 9. glavi. Naime, pismo se u engleskoj korespondenciji započinje s pošiljateljem, odnosno Netley i Gull pismo započinju s "From Hell", odnosno Pakao kako je to običaj kod nas.
  • Glava 9., str. 44.-45.; spominje se Noć krijesova, praznik koji se obilježava 5. studenog, kad se slavi spaljivanje Guya Fawkesa, optuženog za dizanje u zrak zgrade Parlamenta u 17. stoljeću. Taj lik bio je središnji element Mooreovog prijašnjeg uratka "V for vendetta".
  • Srećemo stvarne povijesne ličnosti – Čovjek-slon Joseph Merrick (2. glava, str. 23-24), Hitlerovo začeće 1888. (5. glava, stranice 1-3.), Crni Jelen odnosno Black Elk (6. glava, str. 15.), William Morris (8. glava, str. 31.), pjesnik William Yeats (9. glava, str. 14.-15.), Oscar Wilde (11. glava, str. 20-21.), mag Alexander Alisteir Crowley (9. glava, str. 3-4.), pjesnik William Blake (14. glava).
  • Masoni u djelu štuju Velikog graditelja svemira – on je trojstvo, dijelom Jahve kojeg štuju Židovi, dijelom Oziris, poznat u starom Egiptu, i Baal, rogati Bog Kanaanaca – JA-BUL-ON. To je tvrdnja Stephena Knighta (nastavljajući se na tvrdnju anglikanskog svećenika Waltona Hannaha), a riječ je složenica tri Boga obožavanih na drevnom Bliskom istoku – Jah (Yahweh), Baal i On (ime iz biblijskog Postanka), za koje se u drevna imena smatralo Ozirisovim imenom. Povijesno se naziv Jabulon koristio u nekim ritualima Royal Arch masonerije.

Kuća koju je Jack sagradio…

Da, ta kuća sazdana je od znoja i krvave štuke, ljudskom utrobom mjesto cigle, na temeljima od laži i obmana, a naš fascinantni Jack njen je majstor zidar, veliki arhitekt i samo njezino utjelovljenje. Kutnik i set šestara zamijenio je oštrim kirurškim nožem. Čovječju sposobnost rasuđivanja, razbor i oštroumlje zamijenio je mističnim ludilom i doživio mračno uznesenje. Jack je istodobno otvorio vrata, no također je bio i samo jedan od entiteta u nizu koji čine prekrasnu i prestrašnu, jednu od potencijalnih struktura vremena. Teško je jednoznačno i doslovno odrediti i pojmiti ideju ovog djela budući da Moore nikad nije bio onaj od jednostavnih, transparentnih autora, a niti priča o Jacku Rasparaču nema jedinstvenu i poznatu pozadinu, uzrok, svrhu, i dakako – posljedice koje imaju svoj daleki odjek u budućnost.

Starci na obali, Lees i Abberline

Recimo odmah na početku da Mooreovo djelo nije žanrovski krimić koji će nam jednostavnim otkrivanjem krivca ispuniti sve pripovjedne mehanizme te forme. Prije svega, primijenjen je izvanredan dokumentaristički pristup dopunjen maštovitim autorovim zaključcima ili opaskama na temu. Također, Moore je u jednom intervjuu potvrdio da je ideja parcijalno preuzeta iz romana Douglasa Adamsa "Dirk Gently's holistic detective agency" gdje glavni lik koristi holistički pristup u rješavanju zločina. Odnosno, da bi se riješio zločin, potrebno je riješiti probleme malo šireg konteksta, riješiti sve probleme društva u kojem se ono dogodilo. Priča se širi u više smjerova, pa neki ispočetka važni elementi (ili žanrovski važni) padaju kasnije u drugi plan, poput postojanja kraljevskog "kopileta" ili Abberlineove istrage.

Sve je započelo sasvim nevinim užitkom…

Usprkos digresijama svih vrsta, strukturno-narativnih, temporalnih, prostornih i oniričko-transcendentalnih, strip ima zaokruženu strukturu. Vremena radnje Prologa i Epiloga su u budućnosti (1923. godine), gdje se kroz socijalni aspekt komentiraju neke činjenice kroz razgovor dvojice ostarjelih prijatelja, inspektora Abberlinea i medija Leesa, likova koji će biti usko povezani s ubojstvima. Činjenice koje se spominju u prologu bit će jasne tek malo upućenijima u riperologiju, a Abbelineove riječi: "Djevojka iz slastičarnice, kraljica udova, dječak s teglenice i odvjetnik…" – bit će jasnije tek nakon iščitanog stripa. Glave Pakla su koncipirane kao niz naizgled odvojivih događaja. Svaka od njih čini jednu zaokruženu idejnu cjelinu, u strukturnom, ali i idejnom smislu. Naslovi su indikativni i simbolični, uvode nas u ideju vodilju određene glave, a prije svake glave obavezno imamo nekoliko književnih referenci ili slikarija na temu. Glava 1., nazvana "Naklonosti mladog gospodina S. " vodi nas u godinu 1887. , u jedan sudbinski srpanjski susret između "mladog gospodina S.", navodnog "mlađeg brata" gospodina S. i prodavačice u slastičarni Annie Crook. Iz čije će pak nesvete veze proizaći kraljevsko kopile i daljnja potreba zatajivanja istog.

Gull: "Imam pedeset godina, a smisao mog vlastitog života još je uvijek skriven, unatoč besmislenim lovorikama. "

Klikni za uvećanje

U Tami! I Vremenu!

Glava 2., nazvana "U tami", bavi se ličnošću doktora Williama Gulla. Sačinjena od niza zgoda o liku ispripovijedana kroz niz vremenskih razdoblja – od dječačkih vožnji s ocem na teglenici do konačnog razobličavanja Gullovog novog lica. Jedna od ideja koju je Moore proučavao u ovom poglavlju i stripu generalno je pojam četvrte dimenzije i strukture vremena. Sama ideja predstavljena je slikovito kroz formu glave. Stranica prva 2. glave sastoji se od običnih pravokutnih kadrova s naizgled proizvoljno nabacanim dijalozima i rečenicama koji u kontekstu linearnog i progresivnog poimanja vremena ne insinuiraju ništa. Povezujući te kadrove s pojedinim događajima u glavi shvatit ćemo da oni predstavljaju vrhunac svakog životnog doba spomenutog aktera. Isto tako, predočimo li si i povežemo te non sequitur kadrove u jednu vremensko-prostornu krivulju, dobit ćemo u nekoliko crta Gullovu životnu priču! Čitajući dalje glavu, vidimo da je ona pričana više-manje iz Gullove perspektive gdje on fizički nije prikazan ni definiran, te da bi dobio svoje lice, svoje pravo lice!, na vrhuncu glave. Od male ništavne individue bez svrhe do nadčovjeka sa smislom!

Gull teoretizira o apolonijskom i dionizijskom, što su dva filozofska i literarna koncepta, dihotomija, što vuku svoje porijeklo iz grčke mitologije. Neki zapadnjački filozofi i literarne ličnosti koristili su tu dihotomiju u svojim radovima, poput Plutarha, Nietzschea, Junga, a očito i našeg Williama Gulla. U grčkoj mitologiji, Apolon i Dionizije bili su dva brata, sina vrhovnog boga Zeusa. Apolon je bog svjetla, sunca, muzike, dok je Dionizije bog vina, užitka i opijenosti. U modernoj literarnoj uporabi koncept kontrasta između apolonskog i dionizijskog simbolizira principe zajednice naspram individualizma, svjetla naspram tame, ili civilizacije naspram primitivne i instinktivne prirode. Nietzsche je u svojem djelu "Rođenje tragedije" definirao i koristio termine apolonsko kao snoliko stanje ili želju da se stvori red, princip individualnosti, jasnoće, djelovanje unutar određenih granica, samokontrola, i ponajviše racionalno/logičko i razumljivo. Dionizijsko je pak definirao kao kaos, opijenost, slavljenje prirode, instinkt, održavanje osjećaj užitka ili boli, uništenu individualnost, zajedništvo, orgijastičke bezgranične strasti, iracionalno i nelogično. Desni dio mozga odgovoran je za osjećaje i neverbalne doživljaje, primitivan je i iracionalan. Lijevi dio je racionalniji i sofisticiraniji. Sadrži mogućnost snalaženja u vremenu, uporabu jezika, distanciranje od izvora stresa i dodjeljivanje značenja doživljajima.

All hail Jabulon!

Glava 4., "Što od tebe ište Gospodin, Bog tvoj? ", neobičan je i mistični putopis kroz poganski London koji leži sakriven ispod monumentalnih građevina. U pratnji je Gullov suučesnik u budućim zločinima, kočijaš John Netley, neobrazovana sirovina čiji intelekt je poput sićušna zrna graha u usporedbi s vizionarskim Gullovim. London je istovremeno grandiozan i zastrašujući, prepun poganskih i falusnih simbola muškosti.

Klikni za uvećanje

Netley i dr. Gull, sva namjerna suputnika…

Recimo da ubojica dobiva lice na kraju glave 2., da ubojstva počinju u glavi 5., da bi klimaks (ekstremno sakaćenje) ubojstava započelo u 10. glavi naslovljenoj "Krojač s najviše volje". Cijela glava odvija se na adresi Millerov dvor br. 13., u zagušljivoj, meditativnoj atmosferi u kojoj su nekad davno šamani poganskih religija primali božanstvene vizije iz drugog svijeta, ili drugog vremena. U Gullovom slučaju točnije je ovo posljednje. Neki elementi sakaćenja nad jadnom žrtvom upućuju na pojedine nekoherentne dijelove masonskih rituala, što je bila Mooreova namjera kod prikazivanja te scene. Mooreova namjera je bila prikazati: "… kratak pogled kroz otuđene oči na nešto što je emocionalna reakcija na sakaćenje, vrlo, vrlo različita od naše. "

Glava 11., u kojem upoznajemo "Nesretnog gospodina Druitta", biografija je i istodobno smrtna osuda i izvršenje kazne Johna Montaguiea Druitta – službenog Jacka The Rippera. Prikazan je kao povučen i usamljen čovjek, nespreman sukobiti se sa strujom koja će ga progutati i povući na dno. Žrtveno janje koje će zavarati puk i pružiti zadovoljstvo ljudima što je zakon i civilizacija još jedanput pobijedila. Naizgledna pobjeda apolonijaca, ali…

Hinton: "Ne uzdiže li se postupno sva materija; pročišćava do čistog duha? "

Posljednja, 14. glava je - "Gullovo uzašašće". U doslovnom i figurativnom smislu naš mrski ubojica doživljava otkrivenje, transcendentalni uzlazak u više stanje, samu misao. Skoro pa iracionalni, osjetilni pogled kroz Gullove oči koji su se stopile u misao. Misao koja je sveprisutna, koja je dio samog vremena, nedjeljiva, vidljiva tek onima koji su prigrlili dionizijsko, odnosno umjetnicima, dementnim ubojicama čiji mozak se rukovodi nesvjesnim.

Vjerojatno najdominantniji lik priče jest "pravi" Jack Rasparač – sir William Withey Gull, istaknuti kirurg i anatom, visoko rangirani član Masonske lože, kraljevski liječnik, muž, otac, a ponajviše mizoginista, genijalni i dementni psihopat. Upravo će mu kraljičin obični zadatak "čišćenja za nestašnim sinom" na pladnju ponuditi priliku da obavi svoje poslanje, da ispuni svoj zacrtani životni cilj. Ispunjen mističnom energijom drevnih iskonskih patrijarhalnih religija, Gull želi prinijeti krvnu žrtvu na zaboravljenim londonskim oltarima, istodobno tonući sve više u brutalnost svojih vizija kroz prostor i vrijeme. Gull je prema biografskim izvorima bio tip sardonskog humora, koji nije trpio biti u društvu budala, te posjedovao izraziti dar verbalnog razračunavanja svojim perfidnim šalama. Gullovo ludilo može se proučavati na više razina, izrazito kompleksan lik!

Osim Gullovih božanskih vizija, u igru je upleten i "pravi" kraljevski medij Robert Lees. Leesove vizije su prema njegovom priznanju izmišljene, no najčudnija je stvar to što se one ipak obistinjuju? Gullova sarkastična primjedba (više kao upućen izazov) da Lees nikad zasigurno nije doživio pravu viziju, dok je on jest, duboko uznemiruje Leesa. Leesov optuživanje Gulla izgleda kao očit način eliminiranja konkurencije, no to se isto tako pokazuje kao "slučajna" providnost!

Masonska inicijacija

Kad bismo promatrali ovaj strip u kontekstu stripovskih relacija među likovima, glavni pozitivac, junak koji se bori protiv negativca bio bi inspektor Fred Abberline. Sredovječni inspektor kojega suluda ubojstva nevoljko vraćaju u njegov stari whitechapelski kraj iz kojega je jedva pobjegao. Suočen s neozbiljnim i suludim metodama pronalaženja ubojice, željom mase žedne krvi i naravno, korumpiranošću policijskog sustava koji je samo produžena ruka kraljevskog apsolutizma i masonskih moćnika koji u tajnosti upravljaju kraljevinom. Abberline je ponajprije čovjek, a tek onda policajac, čovjek od zakona. A kao čovjek, podložan je ljudskim manama, što je zapravo samo nagon za samoodržanjem i preživljavanjem. Tijelo će preživjeti, duh, naravno, neće ostati isti, a savjest će peći. Do smrti.

Jadne žrtve dolično su karakterizirane, kao što su i detaljno prikazani momenti prije i tijekom ubojstava. Njih pet su kanoničke žrtve, slijedimo li Rasparačev modus operandi. Njihova imena i lokacije smrti prema redoslijedu smrti su:

1. Mary Ann Nichols, petak, 31.8.1888. g. – Buck's Row
2. Annie Chapman, subota, 8.10.1888. g. – Hanbury Street 29, Spitalfields
3. Elizabeth Stride, nedjelja, 30.10.1888. g. – Dutfiel's Yard, Whitechapel
4.Catherine Eddowes, nedjelja, 30.10.1888. g. – Mitrin trg, 45 minuta nakon Strideove
5. Mary Jane Kelly, petak, 9.11.1888. g. – Millerov dvor 13, Spitalfields.

Posljednja, Mary Kelley, dobiva poseban tretman od strane nemilosrdnog scenarista Moorea u 10. glavi. Uzmimo u obzir također da Rasparač nije bio sadista, njegova ubojstva bila su brza i bez nepotrebnog nanošenja bola. Sakaćenje je došlo poslije. Moore u svojim bilješkama spominje da je prikaz ubojstva i sakaćenja rađeno prema utemeljenom profilu serijskih ubojica. Za detaljnije pojašnjenje kadrova preporučam pročitati Mooreove bilješke o dotičnoj glavi.

Hinton: "Četverodimenzionalni uzorci unutar monolita vječnosti, kaže on, trodimenzionalnim promatračima čine se poput potpuno proizvoljnih događaja… Događaji se uzdižu prema neizbježnom susretu kao linije lukova. "

Gull: "Može li se stoga reći kako povijest ima strukturu? Ideja je prekrasna i prestrašna."

Osim što se bavi sociološkim i religijsko-mističnim studijama, važno ulogu u strukturi naracije ima i Mooreov eksperimentalni koncept vremena. U stripu Watchmen (hrvatski prijevod filma - Čuvari, srpski prijevod stripa - Nadzirači) iz 1986./1987. možemo pronaći začetke Mooreovog proučavanja koncepta vremena, gdje stvara kvantnog čovjeka koji je istodobno i sad i u svim ostalim vremenima. Vrijeme svakako nije linearno ni onakvo kakvog ga mi trodimenzionalni objekti poimamo. "Vrijeme ima strukturu" – kažu u "Paklu", "mi smo promatrači koji promatraju četverodimenzionalne monolitne strukture". Ideja od strukturu vremena je od spomenutog lika u stripu, Howarda Hintona – "What is the fourth dimension?". Gull u Mooreovom djelu kroz vizije "putuje" tim nevidljivim krivuljama kroz vrijeme, no za Gulla ta putovanja su realna, dokaz supremacije dionizijskog i otvorenosti prema duhovnom.

Moore: "Ideja da 1880-te utjelovljuju srž dvadesetog stoljeća, zajedno s pripadajućom idejom da ubojstva u Whitechapelu utjelovljuju srž 1880-te, je središnja ideja Pakla. "

Pored transžanrovskog određenja, ovaj strip svakako možemo nazvati nekonvencionalnim i eksperimentalnim u krajnjem slučaju. Campbellov crtež svakako nije dopadljiv prosječnom čitatelju koji je naviknut kao prvo – na boju, a kao drugo – na estetičniju izvedbu i manje apstraktni izražaj. Može li se reći da Campbellov crtež ima strukturu? ;) Kadrovi su u velikom djelu ravnomjerno raspoređeni pravokutnici, što je neki standard osnovne stripovske forme. No, sami prijelazi između kadrova ponekad su ritmički poslagani da u detalj prikazuju prijelaz iz trenutka u trenutak, no već u drugom trenutku kadrovi mogu biti povezani non-sequitur. Eksterijer je mračan i monumentalan kad prikazuje građevine forme falusnih simbola. Sam Moore u svojim bilješkama priznaje: "Pakao je vizualno mnogo bolje istražen nego sadržajno. Eddijeve su pozadine najčešće precizne fotografije područja koja se spominju u tekstu. " Spomenuo bih i Jambrišak/Macanovo elokventno i fleksibilno baratanje jezikom kod prevođenja, koje dolazi do izražaja kod lokalne šatre ili Mooreovih igara riječi… Sve u svemu, vizualno i prevoditeljski odlično odrađeno izdanje.

Da bih još dodatno dodao ulje na vatru, odnosno prikazao nam uvid u povijest sada već znanstvene discipline – riperologije – posljednje i zaključno poglavlje Moore zaključuje s "Prevarantskim kolom". Šarmantno duhovita alegorična pripovijest koja uključuje sve aktere na polju riperologije, te kako se slučaj "Jack Rasparač" širio i rastao kroz stoljeća. Teoretičara je mnogo, i slučaj poprima sve šire razmjere, no uvijek ostaje u okvirima teoretiziranja nedokučivog. Autor nam ovo uspoređuje s Kochovom pahuljicom. Ona ima beskonačnu duljinu, no prostire se unutar konačnog prostora kojeg ne prelazi. Baš poput istine o Jacku Rasparaču.

Pakao je…

Mističan, svrhovit i brutalan uvid u psihu jednog od najpoznatijih serijskih ubojica svih vremena koji, opet, obuhvaća jedan širi kontekst i širi se u pravi mali mikrokozmos. Sablasno je prisutna i arhetipska dualnost, odnosno sukob između apolonijskog – svjesnog i civiliziranog koje se nameće preko zakonodavstva, kraljevskog i masonskog reda i apsolutizma; i dionizijskog – instinktivnog, primordijalnog i neracionalnog (=božanskog?) koje se manifestira Rasparačevim nadahnutim ubojitim pohodom/žrtvovanjem. Djelo koje proširuje granice stripa u svojoj formi i pripovijedanju i u više dijelova pokušava se primaknuti onome što bi najbliže mogli nazvati umjetnošću…

Naprijed

N/A

N/A

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • Ukupna ocjena 96%

    10, 10, 9, 9

    Jedno nevjerojatno i neponovljivo remek-djelo. Ocjene su iste kao i kod recenzenta.
    23.10.2009
    06:44:00 sati
    mars1
    uredi
  • Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    23.10.2009
    13:43:00 sati
    Misko iz Darwooda
    uredi
  • soulfly tribe

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    savršenstvosvaka čast Fibri na izdavanju ovog remek-djela
    23.10.2009
    14:23:00 sati
    soulfly tribe
    uredi
  • ken2

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    za početak, velike čestitke za recenziju, nemam je sad vremena detaljno proučavat, navečer ću, ali ne mogu izdržat da ne ispalim komentar odmahpakao je neponovljiv strip, precizan, detaljan, dokumentaristička fantazija bez premca, uživao sam svih 10-ak večeri koliko mi je trebalo da ga pročitam; crtež mi je genijalan, znam da mnogima smeta, ali ja ne mogu zamisliti nikakav drugi, ovdje je moore 100% pogodio u odabiru crtača, jer primjerice, mogu zamislit watchmene s drugim crtežom (dapače), i vendetu i ligu... ali ovo NE - taj mračni stil, na momente detaljan, a na momente skicozan, nedovršen, jednostavno me je oduševioa oduševile su me i gullove vizije i prozori u 20. stoljećekao i sva ta detaljnost, prikaz vremena, arhitekture, kurvi, pozivanje na dokumente, knjige...ma... da ne dužim 25.10.2009. evo i recenziju sam detaljno proučio i ponavljam naklon, ne mogu ni zamislit koliko je tu napora uloženo - bravo28.10.2009. da se nadovežem na propovednika, deecay, i od mene imaš pivu, zaslužio si, vidimo se na cršu
    23.10.2009
    14:43:00 sati
    ken2
    uredi
  • bacho

    Ukupna ocjena 88%

    9, 10, 7, 10

    Scenarističko remek djelo. Ovakva adaptacija klasične (i možda prežvakane) priče stvarno je vrh vrhova u strip umjetnosti. Zaista je teško u početku pratiti priču, ali vrlo brzo se sve posloži. Crtež mi je jedva sjeo. Dakako, sigurno on ima svoje umjetničke vrijednosti, ali meni se taj stil ne sviđa. Zato je naslovnica savršena. U svakom slučaju, strip koji svaki ljubitelj stripa mora bar pročitati, a ako ima novaca i imati.
    24.10.2009
    15:40:00 sati
    bacho
    uredi
  • provodina

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Sjećam se još davno kad ovo djelo nije bilo ni u planu za objavu ja sam se s njim mučio u skeniranoj verziji.Dosta sam djelova i preskakao pogotovo onaj dio kad Gull priča o povijesti Londona.Nemate pojma koliko je ovo bilo teško i naporno čitati na kompu.Naravno toliko toga mi je onda ostalo nejasno u stripu jer nisam imao dodatke ni itd.ali sam već onda bio uvjeren da sam pročitao istinsko remek djelo.Nakon što je Fibra izdala ovu mrcinu i nakon što sam ga doslovno doktorirao mogu reći da je ovo najbolji strip koji je ikada izašao na ovim prostorima.Kako je neko već napisao ovo je najbolje napravljen dokumentaristički strip potkrepljen izvrsnim scenarijem genijalca Moora.Sve do najsitnijih detalja je opisano to viktorijansko doba u Engleskoj, ljudi običaji i kurve naravno koje su temelj ovog stripa uz Gulla.Da ne duljim vidimo iz kasnijih bilješki koliko je Moore morao biti potkovan za napisati ovo.Osobna preporuka svima koji i malo cijene strip ovo se mora pročitati i imati na policama.P.S.Svaka čast recenzentu za ovo jer ovo nije bio nimalo lagan posao za recenzirat. 
    25.10.2009
    18:50:00 sati
    provodina
    uredi
  • kico

    Ukupna ocjena 97%

    10, 10, 9, 10

    Apsolutno REMEK djelo!
    26.10.2009
    12:55:00 sati
    kico
    uredi
  • prop_ovednik

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Poštovani recezente, iznimna pohvala, recenzirati nešto ovako veličanstveno ovako kvalitetno zaslužuje pivu! Imaš od mene, samo se javi! Samo djelo je jednom riječju - masterpiece! Remek djelo! Od priče, dijaloga do crteža, način upisa teksta, crno-bijela izmjena, ogromna količina građe, koja je obrađena veličanstveno! Takvo što može, valjda, samo, Alan Moore!
    28.10.2009
    16:47:00 sati
    prop_ovednik
    uredi
  • King Warrior

    Ukupna ocjena 69%

    6, 9, 5, 9

    Prica o Jack The Ripperu, vidjena vec 1000 puta u svim mogucim medijima pocevsi od filma,knjiga do stripa. Sta moze da ponudi tako jedna izlizana prica sto se vec ne zna? Odgovor na to daje Alana Moore!Ne radi s o tome da je nesto novo, vec na koji nacin je ispricao pricu. Napravio je dobar scenario i uspjeo je da ponovo zainteresuje ljude sirom svijeta.Majstor je majstor, tu nema rasprave. Crtez je poprilicno los. Lica prikazana bez emocija i pretjerano  sjencenje sa linijama,tako da crez vise podsjeca na arhitetski rad nego na strip crtez. Kad smo kod arhitetkture, jedino dobro sto je nacrtano su zgrade. U redu je da crtez prenosi mracnu atmosferu, ali moje misljenje je da se to moglo uraditi sa drugim stilom crteza i puno,puno bolje. Sve u svemu solidan strip koji zivi prije svega od Mooreovog scenarija, na momente razvucen i dosadan, ali ipak dobar, mada mozda malo i precjenjen..
    08.11.2009
    12:03:00 sati
    King Warrior
    uredi
  • Hajo

    Ukupna ocjena 48%

    6, 7, 2, 3

    17.11.2009
    11:29:00 sati
    Hajo
    uredi
  • cibalia

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Moore je napravio pravo remek djelo. Preporuka!
    21.12.2009
    14:30:00 sati
    cibalia
    uredi
  • karven

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    22.12.2009
    14:37:00 sati
    karven
    uredi
  • Ukupna ocjena 92%

    10, 10, 8, 8

    Crtež i naslovnica možda dobivaju 8-icu, ali strip ipak dobiva 100 %. :)

    25.12.2009
    20:45:00 sati
    Sen G.
    uredi
  • mpavin

    Ukupna ocjena 63%

    9, 7, 3, 6

    Ova priča je ispričana u toliko različitih verzija i zbog toga nije originalna ali ja jednostavno obožavam ovakve teme, pokušaje razotkrivanja misterije i sve to pa zato za priču ide veća ocjena. Vidi se iz bilješki da je Moore uložio ogroman trud dok je proučio sve poznate činjenice i povijesne ličnosti, proučio brdo literature i ostalo i to je još jedan razlog zbog kojeg ovo djelo ima neprocjenjivu vrijednost. Scenariju ću dati manju ocjenu zbog toga što je bilo napornih djelova i nekih detalja koji su meni posebno smetali. Naprimjer, četvrto poglavlje je bilo toliko dosadno da sam ga takoreći samo preletio. Ima toga još, ali da ne nabrajam. Oko crteža su podijeljena mišljenja, ali meni se ne sviđa nikako. Lica su nacrtana prekruto i drveno pa se na njima ne očitavaju nikakvi osjećaji, na nekim vinjetama nisam mogao ni razabrati što se događa itd. Pozitivna strana crteža je što je stvorio onu pravu englesku, londonsku atmosferu. Pogotovo sa crtežom građevina i samog Whitechapela. Naslovnica je simbolična, prikazuje Jackovo "oruđe".

    27.12.2009
    01:45:00 sati
    mpavin
    uredi
  • Deers

    Ukupna ocjena 97%

    10, 10, 9, 10

    Stripčina i pol. Dokumentaristički i crtački jezivo detaljno prikazuje cijeli svijet kako ga Moor vidi. Srećom je autor pisac stripova a ne samo riperolog tako da je ovo nešto naj[nešto] što sam pročitao.
    09.01.2010
    16:24:00 sati
    Deers
    uredi
  • vope

    Ukupna ocjena 71%

    8, 10, 3, 8

    Odličan strip, mada ovo djelo ima formu stripa ono predstavlja puno više od pukog stripa - dobili smo jedinstven prikaz poznatih krvavih događanja u Dikensovoj Engleskoj, prikaz jednog od najvećih genija (ili ludaka) u svijetu stripa. Mislim da je ovo najvišeslojniji strip koji sam pročitao i da čovjek treba da bude izuzetno načitan i obrazovan pa da pohvata sve niti upletene u ovu priču, srećom tu postoji pogovor bez koga bi se većina čitalaca, pa i ja sa njima, jednostavno pogubili u gomili skrivenih značenja, poruka, dualizama itd.

    Sa druge strane vrlo karakterističan, da ne kažem ružan, crtež koji mi nikako nije legao iako sam strip čitao nekih 5-6 dana, jednostavno to nije to i mislim da bi drugačijim izborom crtača cio utisak bio nemjerljivo bolji. Naslovnica u svoj jednostavnosti nosi veliku simboliku tog vremena tako da je apsolutno u službi samog stripa.

    28.01.2010
    14:03:00 sati
    vope
    uredi
  • Obi-wan

    Ukupna ocjena 74%

    9, 8, 5, 8

    Freska jednog vremena oslikana u stripu. Teško štivo puno tajni i simbolike, ne mora se svidjeti onima koji od stripa traže samo laku zabavu. Crtež također nije nešto što će vas kupiti na prvu loptu, ali kako bi neki rekli - u službi priče. Jedna vrlo vjerovatna teorija o Jacku Rasparaču razrađena do najsitnijih detalja. Za 100 % razumjevanja, morat ćete se dati u naučni rad te pročitati bar 15 knjiga na zadanu temu. Remak djelo, koje se ne mora svidjeti svakome.

    20.03.2010
    19:46:00 sati
    Obi-wan
    uredi
  • Ukupna ocjena 91%

    9, 10, 9, 7

    20.10.2011
    21:11:00 sati
    cherrorist
    uredi
  • Charlito de la Vega

    Ukupna ocjena 66%

    8, 6, 6, 6

    Dobra verzija legende o Jacku rasparaču ispričana u stripu i to je to. Crtež je prilično zbunjujuć i u više navrata sam morao stati i vraćati se po poglavljima, da bih pospajao neka imena i njihove likove.Priča je vrlo dobra, jer je Moore očito razradio svaki dio do detalja, pa se nije ni pogubio u njima. Scenarij ipak šteka, mogle su se neke stvari puno bolje prikazati.Nisu mi se svidjeli ni oni djelovi halucinacija o budućnosti, a ni sami kraj. U nekim djelovima morao sam se boriti protiv dosade za vrijeme čitanja.Eto...ne kužim, što bi rekli, "What the big deal is?". Svakako bi ljubitelji stripa trebali pročitati "Pakao", no nije remek-djelo.

    02.03.2012
    11:25:00 sati
    Charlito de la Vega
    uredi
  • Ukupna ocjena 74%

    8, 9, 6, 5

    27.11.2012
    12:42:00 sati
    coszinus
    uredi
  • acestroke

    Ukupna ocjena 64%

    7, 6, 5, 10

    Prvi bi htjeo da kazem da sam veoma svjestan da je ovaj rad veoma cijenjen u svijetu stripa, i da ga vecina sigurno smatraju u Top 10 radova svih vremena, bez obzira na zemlju.  Sada, problem koji sam ja imao ovdje je ocito crtez, koji je veoma slab za nesto ovako ambiciozno, pogotovo one stranice sa 9 malih vinjeti, koji se skoro (mozda u par slucajeva) nikako ne mijeanjaju, tako da svaka stranica izgleda skoro isto.  Ne samo to, nego je i scenario predug, prezvakan i prekompliciran za nesto ovako koje bi trebalo da bude zabavno, a ne naporno za citati.  Skoro 600 stranica crno bijelog rada, sa stranicama u kojim je vecina vinjeta 9 po stranici, i dijalozima koji su previse politicki nego stripoviski.  Ok, sada... recimo da je neko odlucio da ovu istu pricu isprica u pola stranica, odprilike 250 ili 300, i to u vecim kvadrovima, i u boji.  Zamislite koliko bi to bolje izgledalo, na oci i na usi... dosta se stranica ovdje slobodno moglo izbacit, bez toga da prica izgubi previse tenzije i znacaja.  Svi smo ionako vec poznati s ovom pricom, pogotovo od kad je onaj film od Hughest Brothersa izaso u 2001.  Taj film je bio puno vise zanimljiviji sto se tice vizualnosti nego ovaj strip, koji je, da budemo iskreni, veoma nemastovit sto se tice crteza.  Strip je, kao prvo, vizualno djelo, tako ako je taj vizualni dio tanak, onda je taj strip vec 50% propao, sto se mene tice.  Prica je zanimljiva, i sve to o korpuciji Engelske vlade da pokriju te Jackove zlocine da bi zastitili princa ili sta god je dobro uradjeno, ali je ipak predugo, presvrljano, i moglo je ostavit puno bolji utisak na manje stranica i sa puno boljim crtezom, mozda i u boji.

    20.02.2013
    15:30:00 sati
    acestroke
    uredi
  • anto

    Ukupna ocjena 95%

    10, 10, 9, 8

    20.02.2013
    18:44:00 sati
    anto
    uredi
  • bonjovi4ever

    Ukupna ocjena 94%

    10, 10, 8, 10

    Čitao sam ovaj strip prije nekoliko godina, planiram ga ponovo čitati ovih dana. Trebalo mi je oko 3 tjedna da ga pročitam jer ipak ovo nije baš lako štivo, pogotovo za nas mlade. Istovremeno, jako malo knjiga me uspjelo 3 tjedna držati toliko zainteresiranog i zaokupljenog ( trenutno mi jedino padaju na pamet Američki bogovi Neila Gaimana). Moore je ovdje zbilja napravio vraško istraživanje i istovremeno pratiti radnju, čitati sve one njegove bilješke na kraju stripa te povremeno i na internet skoknuti pogledati neke stvari, odnosno članke koji su mi se činili zanimljivima, a vezani su uz samu radnju... zbilja neponovljiv osjećaj. Priznam da mi je na trenutke bilo pomalo naporno čitati, pogotovo ono 4. ili 5. poglavlje vezano uz opise poznatih građevina, ali mislim da je to zato jer sam u to vrijeme još većinom čitao Bonnelijeve stripove i teže mi se bilo naviknuti na jedan ovakav kompleksniji način priprovijedanja. Prijelaz na crtež mi je tada isto bio malo teži, ali danas kad pogledam taj Campbellov stil koji savršeno pogađa mračnu atmosferu koja prati cijeli strip, dojam je puno bolji. Jedino što me i dalje smeta su te nerijetke disproporcije u crtanju samih likova, pogotovo prikazu njihovih izraza lica. Gledao sam i filmove Murder By Decree i From Hell i oba su mi bila vrlo dobra ( iako prvi mi je više dominirao radnjom, dok drugi vizualnim stilom). Ovaj Time After Time isto čeka da se konačno pogleda. Naslovna odlična. Također, svaka čast ekipi koja je radila na samom izdanju jer jasno mi je koliko je posla tu bilo, pogotovo što se tiče prijevoda koji je besprijekoran, bez obzira na težinu materijala. Recenzija također odlična, kako i priliči ovakvom stripu.

    27.02.2013
    20:12:00 sati
    bonjovi4ever
    uredi
  • Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Sjajan strip. Ovo nije samo jezovit put u um jednog od največih serijskih ubojica več je i detaljni sociološko-povijesni opis Viktorijanskog Londona. Upoznajemo siromašnu četvrt, prostitutke, ljude na dnu, njihov teški život. Sviđa mi se što je Moore išao u djetalje. Dr Gull alias Jack the Ripper se sa vozačem vozi po Londonu. Sledi detaljni opis ulica, zgrada, značajnijih točaka. Kada na kraju Dr Gull na mapi nacrta pentagram i vozaču pozli jer shvati, da če se uvalit u nešto gadno, onda onaj putopis Londona dobiva jedan sasvim drugi, stravičan naboj.

    Toliko kritiziran crtež mi je odličan, detaljan.

    02.09.2013
    23:12:00 sati
    tekumze
    uredi
  • drogsy

    Ukupna ocjena 97%

    10, 10, 9, 10

    "From Hell" je definitivno jedan od onih stripova koji ćete gurnuti u ruke onima koji govore da su stripove gluposti za djecu, i tako ih efikasno ušutkati.

     

    Nemam riječi, stvarno eksperimentalan strip, zanimljiv u svakom pogledu, kao i Moorova teorija o istini o Jacku Ripperu, koja itekako ima smisla. Za nekog poput mene koji se zanima za dotičnog lika kao i za "ubojicu od torza", koji je djelovao u isto vrijeme, ovo je djelo prava poslastica. Jedino sam se malo iznenadio kako je na osamdesetoj stranici praktički sve bilo riješeno u smislu tko? i zašto?

     

    Crtež je jako prikladan, mada na momente djeluje zbrzano, ali izvrsno dočarava tu atmosferu bijede i jadnoće u Whitechapelu. To je još jedna od draži ovog stripa - natjera te da osjećaš sažaljenje za tim prostitukama koje život nije mazio i da se zamislimo koliko je nama ustvari dobro u životu.

     

    Preporučam da se prije čitanja malo informirate o događajima u Whitechapelu 1880-ih, ako Vam je kojim slučajem ova tema strana, strip se puno bolje čita.

    01.11.2013
    19:53:00 sati
    drogsy
    uredi
  • paro

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Mooreova verzija priče o Jacku:)

    Veličanstvena priča i još bolje izdanje.

    Crtež mi je u početku bio napor, ali sam ubrzo shvatio da savršeno odgovara priči.

    Naslovnica također odlično odrađena.

    I DeeCayu jedna 10-ka za recku ;)

    06.01.2014
    16:45:00 sati
    paro
    uredi
  • Oki

    Ukupna ocjena 55%

    4, 5, 7, 7

    Kao prvo, ne razumijem ljude kojima ovaj strip može biti remek djelo (samo ih je među komentarima jedno 15-ak ovo izjavilo)...sve sami bolesnici! Ne znam, imam dojam da ljudi neće protiv svjetske i stručne kritike,pa ako je remek djelo onda je remek djelo,pa makar bilo i govno. Naravno da Pakao nije govno, Pakao je jedno kompleksno djelo strip scene koji možemo shvatiti na sto načina... Strip koji je kod mene oborio sve rekorde po danima provedenim u čitanju u stvari vješto koristi miks prikazivanja bijede i sirotinje iz tog vremena i nedodirljive masone sa začinima poput sexa,alkoholizma, orgijanja,pederluka i onim šokantnijim začinima poput priča o druidima koji su mučili ljude prikivajući im crijeva za drvo i sileći ih da hodaju oko istog dok im se crijeva ne odmotaju iz utrobe, pa naravno i sva ta smaknuća prostitutki koja su popračena iživljavanjem doktora Gulla na tijelima istih...vađenje utrobe,izrezivanje grudi,sve to "igranje" sa ljudskim organima....BLJAK!!! ...a inače mi nikada nisu smetali krv i nasilje u stripovima. Mislim da se u ovom stripu malo prebrzo ulazi u priču,uvod je kratak,a sve ostalo je prerazvučeno...recimo,imam dojam da nam je doktor Gull iznio svoje kompletno poznavanje povjesti,a sam razlog zbog kojeg su sve te žene ubijene mi je i više nego apsurdan,kao što mi je apsurdno da se netko iz višeg staleža upušta u sexualnu vezu sa neukom ženskom sirotinjom a kasnije su mu na pameti pederi iz visokog društva što na kraju krajeva nije sramota,a dijete sa sirotinjom je skandal koji zahtjeva serijsku likvidaciju? No dobro,strip je ljepo preveden i konstantno daje veliki umjetnički dojam. Crtež...jako ljepa grafička rješenja građevina i okoline,ali crtanje likova je loše i teško je razlikovati ženu od žene i čovjeka od čovjeka,pa uz jedan veliki plus,crtežu ide i jedan veliki minus...
    31.03.2014
    00:55:00 sati
    Oki
    uredi
  • konj87

    Ukupna ocjena 95%

    10, 10, 9, 8

    Neovisno o stručnom mišljenju kritike, smatram da se radi o izvanrednom i jedinstvenom djelu koje nadilazi svoju formu, pa mi i činjenica da je ono 'samo' strip djeluje prebanalno. Mogao bi nabrojiti puno više epiteta nego što ću učiniti: nekonvecionalno, atmosferično, nadahnuto, inteligentno!
    Također, moram priznati da mi je 4. poglavlje jedno od najboljih.

    26.06.2015
    01:28:00 sati
    konj87
    uredi
  • Gil-galad

    Ukupna ocjena 92%

    10, 9, 9, 8

    Alan Moore je jedan od najboljih pripovedača u svetu stripa. Ne samo što hirurškom (slučajnost? ;) preciznošću spaja u celinu naizgled nespojive delove priče, već što i pored obimnosti ovog dela uspeva da "hrani" znatiželju i kada se čini da više nema šta da otkrije... Vrhunac je 4. glava, vožnja dr Gulla i kočijača Netleya Londonom, kojoj sam se vraćao nekoliko puta tokom čitanja.

     

    Jedno od dela koje ne samo da opravdava pojam grafički roman, već mu daje jedno novo značenje, takođe. Grafički vrhunski vođeno sigurnom rukom Eddieja Campbella - sva ta magla u ljudima i oko njih, čoveče, "freska jednog vremena", kako je to lepo istakao Obi-Wan iznad - Pakao je delo za koje bih, ne samo u našim malim stripskim kružocima, nego i šire, rekao da je privilegija imati kao izbor za čitanje!

    26.07.2015
    22:06:00 sati
    Gil-galad
    uredi
  • Zagor-te-nay

    Ukupna ocjena 86%

    10, 10, 6, 8

    Odlično. Jedino mi se crtež ne sviđa.

    03.11.2015
    22:26:00 sati
    Zagor-te-nay
    uredi
  • Ukupna ocjena 91%

    9, 9, 9, 10

    Odličan

    13.06.2016
    08:45:00 sati
    Mugresi2
    uredi
  • Ebenezer Snare

    Ukupna ocjena 97%

    10, 10, 9, 10

    25.08.2016
    17:42:00 sati
    Ebenezer Snare
    uredi
  • Paka01

    Ukupna ocjena 93%

    10, 9, 9, 9

    Grandiozan strip koji jednom kad te uhvati, ne pušta sve do zadnje stranice. Izrazito slojevito djelo vrijedno čitanja ispočetka i ispočetka. No čak ni tada nisam siguran da se otkrivaju svi detalji koje su Moore i Campbell utkali u priču i crtež.

    08.02.2020
    12:34:00 sati
    Paka01
    uredi

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Sjećam se...
    Kod: AF SA 76
    Ocjena: 80%
    Vrijeme: 1.10.2020. 12:49:00
    Autor: paro
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 218
  • Bog Puma
    Kod: TX ZS 45
    Ocjena: 53%
    Vrijeme: 30.9.2020. 13:04:00
    Autor: tex2
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 460
  • Leglo otrovnica
    Kod: KM ZS 806
    Ocjena: 87%
    Vrijeme: 29.9.2020. 13:13:00
    Autor: Hercule Poirot
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 490
  • Vremenska mašina
    Kod: MM LIB 39
    Ocjena: 54%
    Vrijeme: 28.9.2020. 13:46:00
    Autor: prozirna senka
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 539
  • Pipci!
    Kod: ZG VEC 158/159
    Ocjena: 78%
    Vrijeme: 27.9.2020. 21:05:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 5
    Broj pogleda: 1120

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Povratak Zimske Zmije
    Kod: ZG VCZS 20
    Ocjena: 91%
    Vrijeme: 7.8.2020. 17:10:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 14
    Broj pogleda: 1901
  • Povratak samuraja
    Kod: ZG VEC 155/157
    Ocjena: 81%
    Vrijeme: 31.8.2020. 23:37:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 9
    Broj pogleda: 1488
  • Plamen nad Merivelom
    Kod: ZG VEC 143/144
    Ocjena: 76%
    Vrijeme: 18.8.2020. 0:16:00
    Autor: going going
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 1286
  • Proteus
    Kod: TX ZS 33/984/985
    Ocjena: 76%
    Vrijeme: 10.7.2020. 15:34:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 7
    Broj pogleda: 1198
  • Njihalo strave
    Kod: VB PO 1
    Ocjena: 70%
    Vrijeme: 7.7.2020. 15:05:00
    Autor: Kila Banana
    Broj komentara: 8
    Broj pogleda: 1142

Aukcije

Forum