Plave pilule

Napoleone

PLAPI ORKA_SP 5 | 192 str.

On je crtač stripova, a ona – nije. Počelo je kao sasvim obična ljubavna priča, a nastavilo se kao putovanje u nepoznato. Ovo je njegov dnevnik ispunjen strahovima, nadanjima i...optimizmom.

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 89%

Priča 10

Scenarij 9

Crtež 8

Naslovnica 8

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 78%

P*8

S*8

C*7

N*7

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Plave pilule
    PLAPI BIME 3
  • Sini piluli
    PLAPI LIFT 2
  • Plave pilule
    PLAPI ORKA_SP 5

ZANIMLJIVOSTI

  • prijevod: Vanja Kranjčević
  • prvo izdanje: Pilules bleues, Atrabile 2001.
  • 2001. nagrada za mlade autore Rodolphe Töpffer
  • 2002. nagrada poljskog žirija u Angoulemu
  • španjolska nagrada La Cárcel de Papel za najbolji strani strip
  • ni memoarski stripovi nisu lišeni cenzure, pogotovo ako ih njihovi autori žele vidjeti na američkom tržištu. Peeters je čitav album nacrtao tušem, bez olovke i naknadnog prepravljanja. Naknadno je prepravljen jedan jedini kadar – kadar New Yorka na desetoj stranici na kojem su se inicijalno nalazili Tornjevi blizanci
  • na prvom spoju Frederik i Cati gledaju film Atoma Egoyana, kanadskog kazališnog i filmskog redatelja u čijim filmovima dominiraju teme poput otuđenja i izolacije. „Egoyanovi su filmovi najčešće nelinearne strukture. Događaji u njima nisu poredani kronološki, čime se od gledatelja pokušava izmamiti specifična emocionalna reakcija.“ Peetersov album, čini se, dijeli mnoge zajedničke crte s Egoyanovim filmovima. Poznatiji filmovi su Exotica, Slatka sutrašnjica, Chloe, a režirao je i jednu epiozdu nove Zone sumraka The wall
  • Na stranici 76. Frederik i Cati odlaze na odmor u Vinassan
  • Na stranici 102. žena u čekaonici čita Elle
  • Na stranici 105. nalazi se poster Stevea McQueena iz filma Bullitt. Dugo je vladala fama da je McQueen sam odradio scene jurnjave ulicama San Francisca. McQueen je odradio 10% jurnjave, dok je ostatak odvozio Loren James – McQueenov prijatelj i najdraži kaskader. Zahvaljujući filmu Ford Mustang je tijekom 60-ih i 70-ih postao jedan od najpopularnijih automobila u SAD-u
  • Na stranici 155. Frederik spominje marke kondoma. Čini se da su Manix infini 002 najbolji. Ceylor ne valja ništa.
  • Mamut na kojem Frederik jaše u nadrealističkoj sekvenci pri kraju stripa pati na citate pa tako citira:

    „Glavna zadaća umjetnosti je stvarati uzorke na znanstvenoj osnovi“ – Auguste Comte (1798. – 1857.) – francuski filozof, pozitivist, začetnik sociologije, tvorac riječi „altruizam“
    „Pušenje šteti zdravlju“ – Ministarstvo zdravlja
    „Ne čekaj da događaji dolaze kako ih ti želiš, nego ih želi onakve kakvi dolaze“ – Epiktet (55. – 135.) – grčki filozof, jedan od važnijih predstavnika stoicizma koji je tvrdio, u zanimljivom odjeku indijskog misticizma, da je dužnost čovjeka da oblikuje vlastiti karakter, ovladavajući sobom i postajući neovisan od vanjskih okolnosti. Epiktet doduše, kako to i sam Frederik spominje, nije imao sidu.
    „Ponekad se trebaš izgubiti prije nego pronađeš nekoga“ – Burt Reynolds – američki glumac i po mišljenju autora ovog teksta kralj svemira.

Dogodilo se, eto, da su me jedan za drugim zaskočila dva emotivna stripa. Prvi je bio Tri sjene Cyrila Pedrose, a drugi memoarski album Frederika Peetersa Plave pilule. Premda i jedan i drugi dijele svojevrsnu zajedničku crtu u nastojanju da crtežom prikažu kompleksne emocije (što im, usput budi rečeno, savršeno polazi za rukom), ova se dva stripa dijametralno razlikuju. Uopćeno rečeno (uz terminologiju posuđenu iz književne teorije) Pedrosin album pripada prozi, a Peetersov poeziji. Ovakvom se, pomalo nasilnom, razgraničavanju može pronaći tisuću i jedna zamjerka i stoga ga treba razumjeti tek kao pomoćni alat za razumijevanje načela na kojem počivaju Peetersove „Plave pilule“. Osnovna razlika između proznog i poetskog teksta (strip se, slikama unatoč, može razumjeti kao tekst – ukoliko se tekst razumije kao bilo koji skup znakova i simbola podložan interpretaciji) leži u načinu komunikacije.

Prozni tekst komunicira pripovijedanjem (usmjeren je prema van), a poetski introspekcijom (usmjeren je prema unutra). Prozni tekst konstruira pripovjedni univerzum unutar kojega se odvija priča. Priča je autorova apstrakcija (generalizacija tj. poopćavanje iskustva) iznešena u čitatelju razumljivom (više ili manje poznatom) kodu iz koje se deduktivnim metodama može doći do polazišnih premisa ili analogijom do daljnjih generalizacija o izvantekstualnom univerzumu (Pedrosine „Tri sjene“ počivaju na prepoznavanju odnosa između elemenata bajkovitog narativa i analognih elemenata svijeta izvan teksta). Zanemarimo li estetsku komponentu proznog teksta (formalna očuđavanja, intertekstualna i metatekstualna igra, jezični/grafički ludizam itd.), ostaje nam njegova komunikacijska komponenta koja ili poučava o nekom aspektu svijeta i života ili podržava spoznajni status quo unutar čitateljske zajednice koja dijeli isti interpretacijski kod.  Utoliko se može reći da je svaka priča, pa tako i svaki prozni tekst, u svojoj biti didaktičke ili barem konsenzualne naravi.

Za razliku od proznog teksta, poetski je tekst usmjeren prema samom sebi pri čemu može biti više ili manje hermetičan. Poetski je tekst fokusiran na eksperiment, bilo formalni bilo epistemološki pri čemu je sam predmet (tema) s kojim se eksperimentira gurnut u drugi plan. U poetskom diskursu autor se nalazi u prvom planu, a komunikacija između autora i čitatelja ostvaruje se tek ako čitatelj pristane na hermeneutičku igru (ako „blagoslovi“ izbor teme i pristane na dekodiranje autorovog koda). „Plave pilule“ Frederika Peetersa razmatraju život samog autora, njegovu vezu s Cati – djevojkom zaraženom HIV-om i njegovu vezu s Catinim sinom, također zaraženim HIV-om. Lišen narativne logike (ili barem, s narativnom logikom potisnutom u drugi plan) Peetersov strip se ostvaruje kao niz zaokruženih isječaka čiji slijed otvara pristup nekim aspektima autorovog života. Izbor prikazanih sekvenci nije posve arbitraran i donekle se vodi pripovjednom logikom (pa se tako „Plave pilule“ mogu podijeliti u etape tipa: upoznavanje – otkrivanje – suočavanje – prihvaćanje – nadrastanje) no njihov je sadržaj posve „slobodan“ (utoliko što ne slijedi uzročno-posljedičnu logiku pripovjedne strukture već se formira iz više ili manje jednako vrijednih fenomena). Problem s recepcijom poetskog diskursa proizlazi iz modernističke tradicije koja je poetsko lišila svakog pravila i svake forme. Poetsko – shvaćeno kao samodostatno, tj. kao integralna manifestacija samog autora – otvorilo je vrata svakojakom diletantizmu (i najobičnijim provokacijama) što je rezultiralo apatijom od strane publike koja se radije priklonila stabilnijim i prepoznatljivijim proznim oblicima. Ono što nas ovdje zanima, odgovor je na pitanje zaslužuje li Peetersov „egocentrični“ strip ikakvu pozornost – je li i ovdje riječ o još jednom diletantu koji je pokušao zajahati na valu popularnosti biografsko-memoarskog stripa?

Da bi se odgovorilo na to potrebno je promotriti kako Peeters tretira nenormalno. Pojam nenormalnog ima dvije različite vizure. Jedna vizura promatra nenormalno u moralnom kontekstu (pri čemu je ideja morala nužno vezana uz neki etički sistem, bilo religijski bilo sekularni). Iz te perspektive 'nenormalno' je destruktivna transgresija koja narušava ispravni poredak te je kao takva podložna osudi društva ili zajednice. Namjerna trasngresija („devijantno“ ponašanje poput incesta, pedofilije, sadizma, lijenosti itd...) zaslužuje goru kaznu od slučajne, sudbinom ili božanstvom prouzročene transgresije (npr. teži i lakši psihički poremećaji). U ovom kontekstu 'nenormalno' je relativna kategorija čiji se parametri mijenjaju ovisno o etičkom sistemu, kulturi i tradiciji neke zajednice.

Druga vizura promatra nenormalno kao pozitivno ili negativno odstupanje od statističkog prosjeka. Ovako zamišljeno nenormalno nema vrijednosnu komponentu, a neka 'nenormalna' pojava može biti češća ili rjeđa, te shodno tome (iz istraživačke perspektive) zanimljiva ili manje zanimljiva.

Otkad se pojavio na kulturnom horizontu kao nov i zanimljiv medij, strip je inzistirao na prvoj vizuri. Pretežno proznog karaktera s izraženom didaktičkom komponentom prilagođenom maloljetnoj populaciji diskurs stripa je priču o 'nenormalnom' ili 'čudovišnom' pričao iz perspektive etičkog diskursa dominantnog u određenom prostor-vremenu. S razvojem stripa kao medija (i s razvojem mišljenja o ontološkom statusu nenormalnog), 'nenormalno' se prometnulo u područje eksploatacije (ta je tendencija korespondirala s razvojem filmskog horora koji je tijekom '30-ih bio tek ekstrapolacija popularnih cirkuskih atrakcija s 'nakazama'),  da bi zatim postalo predmet dekonstrukcije u politički angažiranijim stripovima (s tim da je granica između političkog aktivizma i eksploatacije ostala zamagljena), ne bi li se u konačnici polako pretočilo u 'nepoznato'. Prijelaz iz 'nenormalnog' u 'nepoznato' označio je prekretnicu utoliko što je 'nenormalno' u diskurzivnom svijetu stripa proglašeno jednakopravnim oblikom egzistencije kojemu se napokon moglo pristupati bez moralnih predrasuda, iznova ga otkrivati i istraživati. Prvu vizuru (koja još uvijek postoji u šablonskim pripovjednim oblicima) zamjenila je druga, a njeno „objektivnije“ oko omogućilo je autorima da se s 'nenormalnim' suoče na razini sociološkog fenomena i egzistencijalne zagonetke.

U „Plavim pilulama“ Frederika Peetersa 'nenormalno' zadobiva konkretniju oznaku – HIV. Svijet osoba zaraženih HIV-om za samog je autora, kao i za veliku većinu njegovih čitatelja apsolutna nepoznanica. Peeters je jezikom stripa ispisao svojevrsni putopis – opis prelaska (tj. stapanja) iz svijeta statistički normalnih u svijet statistički nenormalnih. U tom putovanju Cati (samohrana majka zaražena HIV-om, čija bi figura iz moralističke perspektive o 'nenormalnom' zahtijevala nedvosmisleno moralno pozicioniranje, što Peeters izbjegava učiniti) funkcionira kao svojevrsni Haron  – vođa puta preko rijeke Styx nakon čijeg prelaska više ništa neće biti isto. Moralna (ili – bolje rečeno – moralistička) komponenta – sukob dviju vizura – ovdje će biti dotaknuta tek u obliku isfrustriranog i nemoćnog uzvika protesta u oniričkoj sceni dijaloga između racionalistički nastrojenog mamuta („znanost imenuje, društvo uređuje“) i samog Frederika kojemu racionalistički objektivizam ne pomaže nositi se sa svijetom kojim dominira moralistička retorika.

Ta rasprava s mamutom bit će jedini dio stripa koji će na direktan način progovoriti o položaju 'nenormalnih' u društvu (nekoliko godina kasnije, u serijalu Koma, ova će problematika ponovno nakratko uskrsnuti). Ostatak će funkcionirati kao dnevnik putovanja u nepoznati svijet. Putovanja na koje se krenulo bez kompasa, bez mapa i sa senzacionalistički nastrojenim vodičima. Treba li, makar putem stripa kao posrednika, krenuti na putovanje s Peetersom? Mišljenja sam da treba.

Nakon epohe velikih otkrića, nakon kolonijalnog doba, nakon fasciniranosti usponom znanosti i nakon što je jeftina tehnologija omogućila stvaranje virtualnih svjetova unutar četiri zida vlastitog doma, ostao nam je samo svemir kao posljednja granica. Tako su barem tvrdili tvorci Star Treka. Granice su ipak posvuda i uglavnom nemaju veze s geografijom. „Plave pilule“ su prikaz prelaska jedne od njih. To bi već samo po sebi trebalo biti dovoljno.

Naprijed

N/A

N/A

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • Luca_Torelli

    Ukupna ocjena 92%

    10, 10, 8, 8

    Crtež mi ispočetka nije legao, ali tematika je popunila tu rupu. Tema je aktualna, odlično obrađena, bez brzanja i klišeja. Ovaj strip trebao bi biti u svakom medicinskoj knjižnici.

    28.04.2012
    07:56:00 sati
    Luca_Torelli
    uredi
  • Cromwell

    Ukupna ocjena 89%

    8, 10, 9, 8

    Uh, teško da će ova recenzija zainteresirati nekoga tko već nije zainteresiran ali u svakom slučaju good work doktore! :)

    Već sam negdje napisao ali opet ću: Kao prvo- mislim da bi ovaj strip trebao ući u popis srednjoškolske lektire, to turbulentno razdoblje formiranja ličnosti. Uz pomoć ovog stripa prema ''višoj'' moralnosti, suosjećanju i na kraju jbg ljubavi. :D

    Vrlo poučno, pozitivno i tečno. Bez uobičajene patetike koja se prečesto veže uz takve, teške teme. Thumbs up!

    28.04.2012
    08:27:00 sati
    Cromwell
    uredi
  • anto

    Ukupna ocjena 90%

    9, 9, 9, 9

    Sjajan strip sa prelepom pričom punom života - šteta je što nema više ovakvih stripova.

    28.04.2012
    11:08:00 sati
    anto
    uredi
  • Amos

    Ukupna ocjena 66%

    7, 6, 6, 9

    Meni ni po čemu poseban strip.

    Recenzija na visini.

    28.04.2012
    23:26:00 sati
    Amos
    uredi
  • King Warrior

    Ukupna ocjena 86%

    9, 9, 8, 8

    Dobar strip, slazem se da bi mogao proci kao skolska lektira za malo vece uzraste.

    Scena sa nosorogom je definitvno najbolja stvar u stripu.

    Crtez mozda vizuelno nije lijep, ali odgovara u potpunosti ovoj prici. 

    01.05.2012
    23:52:00 sati
    King Warrior
    uredi
  • hrvoje23

    Ukupna ocjena 13%

    1, 1, 2, 1

    Ne znam zašto, ali ovo je jedan od rijetkih stripova koje jednostavno nisam imao snage pročitati do kraja jer mi se nikako nije svidio. Nisam uvidio nista zamiljivo i sto bi me zaintrigiralo. Pokušavao sam , ali nije išlo. Mislim da jedno 'Odmetnuti' lošiji strip. Ali s boljim crtezom. Očito je samo Bonelli za mene...

    03.05.2012
    08:40:00 sati
    hrvoje23
    uredi
  • Charlito de la Vega

    Ukupna ocjena 82%

    10, 8, 7, 7

    Ovaj strip me potpuno iznenadio tematikom. Crtež nije lijep, ali prati radnju i emocije , pa sam se ubrzo navikao. Onaj dio sa mamutom mi je jedini malo zaštekao, ali dobro sve u svemu. Dirljiva priča i zasigurno jedan od onih stripova koji se pamte.

    05.05.2012
    18:39:00 sati
    Charlito de la Vega
    uredi
  • d4nic4

    Ukupna ocjena 82%

    9, 9, 7, 7

    Meni je skroz lega

    27.05.2012
    20:09:00 sati
    d4nic4
    uredi
  • Archy

    Ukupna ocjena 80%

    8, 10, 6, 8

    Odličan strip sa super pričom, ali nešto slabijim crtežom. U svakom slučaju, preporuka za čitanje!

    23.08.2012
    16:46:00 sati
    Archy
    uredi
  • gombi

    Ukupna ocjena 81%

    8, 9, 7, 9

    20.02.2013
    16:56:00 sati
    gombi
    uredi
  • Ukupna ocjena 96%

    10, 10, 9, 9

    24.04.2013
    10:41:00 sati
    coszinus
    uredi
  • Ukupna ocjena 65%

    6, 6, 7, 8

    Crtež mi je dobar, naslovnica također, priča je dobra edukativna, saznajemo puno informacija o hiv-u pošto glavna junakinja ima tu bolest. Ali jednostavno ne volim takve (životne) priče. Sve skupa je dobro odrađeno ali to nije moj tip stripa.

    13.07.2013
    11:54:00 sati
    tekumze
    uredi
  • ŠAŠ

    Ukupna ocjena 89%

    10, 9, 8, 8

    18.10.2013
    16:03:00 sati
    ŠAŠ
    uredi
  • mpavin

    Ukupna ocjena 55%

    6, 8, 3, 4

    Scenarij je dobar, crtež glupav.

    06.01.2014
    09:22:00 sati
    mpavin
    uredi
  • paro

    Ukupna ocjena 94%

    10, 10, 8, 10

    Ljubav pobjeđuje sve...pa tako i boleštine ;)

    06.01.2014
    15:50:00 sati
    paro
    uredi
  • acestroke

    Ukupna ocjena 94%

    10, 9, 9, 10

    Odlican strip, pun duse, ljubavi, razumijevanja i ljudskih gesta.  Peeters je pravi posmatrac zivota, ali ne samo Cati i njenog sina, nego i svog samog zivota.  Covjek je strpljiv, a bogami i plemenit, jer iskreno ne znam puno ljudi koji bi uzeli ovakvu vezu na svoja ledja, pogotovo ako se uzme u obzir da su i zena i dijete infektirani za HIV virusom.  Crtez nije savrsen, ali ipak vise godi ovom stilu stripa nego bilo sta ozbiljnije.  Dusa ovog stripa - a takodje i crtez - me podsjeca na Thompsonov "Blankets", koji isto tako je zivotna prica o ozbiljnim stvarima ali ipak ima dodir humora i satire.  Strip koji necu skoro zaboravit, stavise mozda ga procitam jednom godisnje do kraja zivota.

    09.09.2015
    14:19:00 sati
    acestroke
    uredi
  • Zagor-te-nay

    Ukupna ocjena 60%

    6, 6, 6, 6

    Unikatno, ali samo solidno.

    03.12.2016
    00:28:00 sati
    Zagor-te-nay
    uredi
  • lwood

    Ukupna ocjena 73%

    8, 8, 6, 7

    S obzirom na priču moglo je puno bolje. Crtež slab.

    26.04.2020
    16:32:00 sati
    lwood
    uredi
  • Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    To što je neko HIV pozitivan ne znači da ne treba biti pozitivan u životu jer ne odbacuje se čitav jedan život samo zato što je malo okrnjen. Ovo bi trebalo biti obavezna lektira u školama

    29.04.2021
    19:30:00 sati
    naker
    uredi

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

Aukcije

Forum