Onaj koji prebiva u tami

Brendon

PIBD LIB 1 | 160 str.

Na imanju mladog Thomasa Jeffersona otriven je mound u kojem počiva zlokoban lik koji će uz pomoć svog avatara, moćnog vrača Bokora probati pokoriti čovječanstvo. Na svu sreću, Jefferson nije sam već mu u pomoć priskaču i znanstvenik i političar Benjamin Franklin, sveznajući okultist Jean Louis Bientót te mlada Amanda Janosz obdarena moćima koje će možda moći svladati stvorenje koje prebiva u tmini!

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 93%

Priča 10

Scenarij 10

Crtež 9

Naslovnica 6

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 82%

P*8

S*7

C*8

N*7

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Onaj koji prebiva u tami
    PIBD LIB 1
  • Onaj koji obitava u tami
    PIBD VCZS 5
  • Onaj koji obitava u tami
    PIBD ZSR 5

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • Colui che dimora nelle tenebre
    PIBD SR 1

ZANIMLJIVOSTI

  • str. 2., Castellijev predgovor s kratkom povijesti pojavljivanja baze Drugdje u raznim Bonelli serijalima pod nazivom "Priče o "Pričama iz baze Drugdje""; spominju se epizode – MM SA 57/58 "Slučaj Majorana", LMS MM sp1 "Car Demon", MM G1 "Tajna svetog Nikole", DD&MM2 "Kraj svijeta", ZG SD 40-43 "Sjene nad Darkwoodom"
  • Claudio Piccoli radio je tuš od 122—155. stranice
  • str.6., 3. vinjeta sve odreda Franklinova djela: primjerak knjige "Poor Richard’s Almanack", 1733. Franklin je počeo objavljivati svoj almanah pod pseudonimom Richard Saunders, iz toga almanaha proizlašlo je mnogo popularnih poslovica koje se i dandanas koriste u ponešto izmijenjenim verzijama;
  • "Pieces by Silence Dogood" – kad je Ben imao 15 godina, njegov brat James osnovao je novine New England Courant, pa je njegov mlađi brat postao pomoćnik. Budući da mu nije bilo dopušteno da piše za novine, Ben je stvorio pseudonim sredovječne udovice pod nazivom Mrs. Silence Dogood i tako objavljivao svoja pisma koja su postala predmet konverzacija u gradu. Kad je to stariji brat saznao bio je nesretan.
  • Franklin je radio pokuse i zabilježio u djelo "Observations in electricity", dok je velečasni Joseph Priestley 1767. detaljnije obradio u "History and Present Status of Electricity",
  • "The way to wealth" – Franklinov esej napisan 1757. godine, a kompilacija je maksima koje je Benjamin objavljivao u svojim almanasima tijekom svih 25 godina izlaženja
  • "The Pennsylvania Gazette" – do 1730. Benjamin je osnovao svoju vlastitu izdavačku kuću gdje izdaje svoje novine. Te novine su Benjaminu omogućile da raspravlja o mnogim lokalnim reformama i inicijativama kroz pisane eseje i opservacije. Svojim pisanjima i intelektualnim pristupom društvenim problemima Franklin je postigao velik društveni ugled "The Declaration of independence" – objavljena 4. srpnja 1776. godine; kako to napominju u stripu u više navrata, Deklaracija je prošla kroz 3 glavne revizije. Inicijalnu je predložio sam Jefferson, zatim su proveli reviziju Franklin i Adam i podnijeli je takvu Kongresu. Posljednju reviziju napravio je sam Kongres i izbacio Jeffersonovo poglavlje u kojem je izrazio protivljenje ropstvu (str. 41., 2. vinjeta, vodi se razgovor o Jeffersonovoj izjavi tipa "Svi ljudi su jednaki" ili str. 9., 4. vinjeta Franklin spominje da je Kongres izbacio dio o trgovini robljem). To je Jefferson Kongresu zamjerao do svoje smrti.
  • Franklinovi izumi: Franklinova peć (str. 6., 1. vinjeta), bifokalne leće (str. 7., 4. vinjeta), gromobran (str. 42.)
  • Franklinove mudrosti iz almanaha: "Earl to bed and early to rise, make man healthy, wealthy and wise./Rano u krevet i rano iz njega, donosi zdravlje, mudrost i obilje svega." (str. 7.); "Sreća prati hrabre", "Mačka se penje visoko koliko je pandže služe" (str. 26.); "Za naučiti umrijeti uvijek ima vremena" (str. 20.); "Nada umire posljednja" (str. 59.); "Tko preživi vidjet će" (str. 139.); "Tko se dobro pripremi, već je obavio pola posla" (str. 156.)
  • str.9., 3. vinjeta "Kada u tijeku povijesti postane nužno za jedan narod raskinuti političke veze koje su ga spajale s drugim..." – početak Deklaracije o nezavisnosti; John Adams (2. predsjednik SAD 1797.-1801.);
  • str.12.; Bokorov zaziv kombinacija je izmišljenih riječi i elemenata iz Cthulhu mitologije – "Barake akimiki!! akkaya n’kore!!; f’tang!! (odnosno "Cthulhu f’tagn" – iz Lovecraftove priče "Call of Cthulhu", dio zaziva kojem koji je probudio strašnog Cthulhua!) agoka azifka!! (Al Azif iliti Necronomicon) cthuka (Cthulhu, Veliki Drevni) nyrthapa!! (Nyrlathothep – jedan od Velikih Drevnih) zarabanda!! zarabanda!!
  • Bokor su u vodou religiji čarobnjaci ili hungani (svećenici) za unajmljivanje za koje se priča da "služe lou s objema rukama", tj. da prakticiraju crnu magiji, a i onu koja radi korist ljudima; navodno imaju moć stvaranja zombija koje mogu potčiniti pod svoju volju
  • str. 18. Jeffersonov posjed nazvan je Monticello (navodno je jako cijenio Italiju), Charlottesville, Virginia Mound – u američkoj arheologiji, termin mound ima specifične i tehničke konotacije. U tom smislu, mound je s namjerom izdrađena zemljana struktura na više nivoa, rađena za više potencijalnih upotreba. U europskoj i azijskoj arheologiji rabi se termin tumulus, kao sinonim za umjetne brežuljke, posebice ako su povezani uuz određene pogrebne običaje
  • str. 20., 2. vinjeta – Jefferson tvrdi da su Indijanci došli u Ameriku iz Azije prelazeći ledenjake na sjeveru (Beringov prolaz u pleistocenu pred 50.000-10.000 godina) te za sobom donijeli svoje pogrebne i graditeljske običaje, odnosno gradili mounde; 3. vinjeta – Franklin predlaže: "izgraditi most preko Delawarea, predložiti Georgeu Washingtonu da ga iskoristi za napad na Engleze" – Washington uistinu jest 25. prosinca 1776. s američkom vojskom prešao rijeku Delaware i zarobio 1000 njemačkih plaćenika (Hessians)
  • str. 33., 4. vinjeta je ponovno iskorištena u MM SA #63 NLO 1896.", str. 14. 5. vinjeta gdje se spominje demonsko haranje nakon oskvrnute indijanske gore
  • str. 50., opisuje se smrt slavnog viteza Orlanda, povijesnog junaka koji se u redovnoj seriji spominjao puno puta; Durendal, Orlandov mač pronašao je sam Mystere u epizodi MMNN1 "Zarobljenik budućnosti", a pohranjen je zatim u skladištu baze Drugdje
  • str. 51., znak srećonoša (Hex sign), i dandanas se može pronaći na mnogobrojnim farmama, a vjerovalo se da donosi sreću. Najviše su ga crtali nizozemski doseljenici.
  • str. 55. Franklin kao predstavnik kolonija na dvoru kralja Georgea II., vodi rasprave s filozofom Humeom o valjanosti znanstvenih zakona, velečasni Priestley proučavanja o elektricitetu – sve stvarne činjenice
  • str. 59. Al Azif iliti Necronomicon – izmišljena Lovecraftova "Knjiga mrtvih" koju je negdje u pustinjama Sahare pribavio poludjeli Arap Abdul Alhazred; prvi put se spominu u pripovjetkama "Nameless City" i "The Hound"
  • str. 65. spominje se Bezimeni grad kojeg je osmislio Lovecraft u svojoj pripovijetci "Nameless city", a u tome je gradu ludi Arap pronašao slavni Necronomicon;
  • Shoggoth - Lovecraftovo čudovište koje je prvi put zaživjelo u romanu "At the mountains of madness/Planine ludila". Shoggothi su protoplazmički entiteti promjenivog oblika. Bioinženjeringom su ih kreirali Drevni da im služe i budući da su bili amorfni, mogli su uzeti bilo kakav oblik su poželjeli. Kasnije su pojedini mutirali u inteligentna bića te se okrenuli protiv svojih gospodara.
  • str. 65., Bientotovo pričanje i spominjanje tajnog bezimenog grada moglo bi se odnositi na MM G4 "Prokletstvo Sahare"
  • str. 71. Luigi Galvani bio je talijanski fizičar koji je živio i umro u Bologni. 1771. godine otkrio je da se mišići mrtve žabe miču kad kad ih se dotakne iskrom
  • str. 76., znak kojeg Amanda nosi na ruci nije iz videoigre Quake (mada izgleda kao njezin logotip okrenut nastranu), već simbola princa Blisdona iz Deejeve knjige zaziva anđela
  • Blisdon – "The Heptarchia Mystica", knjiga se sastoji od detaljnih instrukcija za komunikaciju s anđelima i korištenje njihovih sposobnosti za praktičnu svrhe. Sastoji se od izvadaka, u formi grimoira, iz detaljnih podataka "mističnih iskustava" dr. Johna Deeja, britanskog okultista
  • str. 107. madam Szofija i njezino tajno Arkadijsko bratstvo; Carlo Barone pionir duše, Agnes Hoffman i Gunilla Hoffman, čitanje iz kristalne kugle i život biljaka
  • str. 112., Bartolomejska noć - označava dan 24. kolovoza 1572. kada je započelo s ubojstvima istaknutih hugenota (francuskih protestanata) od strane katolika, a po naredbi Karla IX. tadašnjeg kralja Francuske. Masakr se od Pariza proširio po cijeloj Francuskoj i u narednih nekoliko mjeseci je ubijeno oko 70.000 hugenota. Iako je pokolj započeo po danu, sam izraz Bartolomejska noć simbolično predstavlja zatamnjenje uma zagriženih katoličkih vladara Francuske.
  • str. 113., 5. vinjeta i str. 114. 1. vinjeta - likovi sa slikarija Hieronimusa Boscha
  • str. 112., "Black Lodge" ili "Crna loža" je izmišljeno mistično iz indijanske mitologije koje je David Lynch zamislio u svom serijalu "Twin Peaks"
  • str. 147. 1. vinjeta, NY trupe viceadmirala Howea po prvi put uzmiču pred pobunjeničkim jurišom (te godine vodiel su se velike bitke u NY-u između Washingtona i generala Howea)
  • Drugdje je osnovana, 12. listopada 1776. – Zapamtite ovaj datum!
  • str. 157.-160. tekst "Mystereovi misteriji" o temama koje se obrađuju u epizodi. Prema riječima izdavača izvršene su poveće intervencije u tekst da bi se ispravile greške tal. autora. No, u tekstu postoje pogrešne reference na neke stranice u samoj epizodi (sve stranice trebaju biti -2)

"... ali vi ste drukčiji, gospodine Frankline.
Vi ste čovjek od znanosti!
No vaš je um otvoren,
ne odbijate unaprijed ono što ne razumijete, kao što čine mnoge vaše kolege.
"

Radi možebitnih kasnijih nedoumica neupućenijih čitatelja serijala Martin Mystere, spomenut ću odmah na početku da ovdje nema uvaženog profesora, no da se kroz ovaj serijal jednako tako profilirao dobar broj likova i događaja koji mogu stajati rame uz rame idejama i atmosferi koja nas je godinama pratila u originalnoj seriji. Prvo izdanje ovog spin-offa je izdano 1998. godine, a simboličan i znakovit naziv pojašnjava nam da su u pitanju priče iz poznate nam tajne baze Drugdje, i to iz same prošlosti baze. Do ’98. u originalnoj talijanskoj kronologiji baza Drugdje proširila je pipke i do drugih Bonelli serijala te je srećemo i u Zagoru (vidi ZG SD 40-43 "Sjene nad Darkwoodom"), Nathanu (vidi NNMM 1&2), Dylanu (DDMM #2 "Kraj svijeta"), bivšoj Zoni X te samoj redovnoj seriji Mysterea.

Kao što je to Castelli lijepo pojasnio u predgovoru, čitatelji su se prvi put susreli s Chrisom Towerom i Drugdje u epizodi MM sp1 "Car Demon" (orig. sp4 "Diabolica invenzione"). No, Castelli otkriva da je čak i on smetnuo s uma da je tu organizaciju osmislio već 1986. za potrebe scenarija o epizodi "Slučaj Majorana" koja je igrom slučaja (i uredničke politike) svjetlo kioska ugledala tek 1998. godine. U MM G1 "Tajna svetog Nikole" vidjeli smo da je baza postojala i u 2. svjetskom ratu gdje je uprava bila korumpirana i infiltrirana agentima organizacija Ljudi u crnom. Daljnja povijest baze i njezina struktura je dokumentirana i pojašnjena u serijalu "Zona X" u "Magic Patrol". Čitatelji NN-a najvjerojatnije su upoznati da je baza Drugdje u Neverovom vremenu uništena (uništena intervencijom izvanzemaljske rase), a da su razni artefakti pomno skupljani i katalogizirani tijekom svih tih godina u opticaju na crnom tržištu (vidi NNMM #1 "Zarobljenik budućnosti"), a i da same ruševine baze skrivaju jednu veliku tajnu (vidi NNMM #2 "Tajna baze Drugdje").


Klikni za uvećanje

Shoggoth unleashed!


No, radnja ove epizoda dešava se u 1776. godini koja označava prekretnicu u stvaranju same zamisli o ujedinjenju tadašnjih 13 američkih kolonija. Te godine, 4. srpnja, donešena je Deklaracija nezavisnosti. Ovo što dodatno daje šarm ovoj priči je sama njezina postojanost u autentičnoj prostorno-vremenskoj okolini. Castelli i Beretta su se potrudili nam uz kretanje likova kroz priču ponude i njihova razmišljanja i živa interakcija s okolinom. Na samome početku susrećemo trgovce robovima koji razgovaraju o "revoluciji" koja je na pragu i to s okupatorske strane Britanaca. Uskoro nalazimo Benjamina Franklina kako se kreće po svojom sobi punoj njegovih izuma, djela i kako usput glasno razmišlja o političkoj pozadini Deklaracije nezavisnosti, o ličnostima koje su na nju utjecale i, naposljetku, o mladom Thomasu Jeffersonu čije pismo u tome trenutku dobiva.

Uz dobru interakciju likova s okolinom, likovi proširuju taj svijet odnosima i emocijama između njih samih, ali i unutar njih samih. Benjamin Franklin je odmah ispočetka prikazan kao veliki čovjek otvorenih horizonta, bez znanstveničkog uskog i ograničenog pogleda na svijet koji leži van granica stvarnosti. I znanosti također. Ipak, suočen prvi put s irealnim elementom, Franklin iz opreza i straha ustukne, no već sljedećeg trenutka javi se dobra stara urođena znatiželja koja i dalje tinja u ovom starcu. U to doba, još mlad Thomas Jefferson, pokazuje se kao još otvoreniji duh (što je možda i Franklin bio u svojoj mladosti). Ostatak grupe čine još i Jean-Louis Bientót i Amanda Janosz (u ovom broju njezino prezime se ne spominje). Bientót je okultni avanturista koji se nagledao svijeta, nagutao pijeska Sahare gdje je tražio izgubljene gradove i demonske knjige, ali se i kretao u krugovima tajnih društava, filozofa i mislioca. U vrijeme stripa, trenutno slika znakove Srećonoše (Hex signs) po farmama i pripovijeda stare legende o junacima. Amanda je vidovnjakinja i vještica iz elitnog budimpeštanskog kruga koja je morala emigrirati iz rodne Mađarske u Novi svijet. No, uza sebe je donijela i svoje noćne more i strahove koji je i dalje proganjaju. Pripadnica je Akadijskog bratstva, za koje nisam baš siguran da je uistinu i postojalo. No, u to vrijeme, valjda je i bilo takvih tajnih društava koje je interesiralo okultno.


Klikni za uvećanje

Znak princa Blisdona iz “Heptarchia mystica” Johna Deeja


Klikni za uvećanje

Hommage H. Boschu


Od negativaca, tu su već nezaobilazni Ljudi u Crnom koji, once again, pletu svoju mrežu maskiranja i uništavanja tragova nepoćudne prošlosti. Osim ovih realnih entiteta susrest ćemo i mračnog voodoo vrača Bokora, a i stvorenje koje je izmislila bolesna mašta H.P. Lovecrafta – Shoggotha! Beskrajno zlo i moćno biće kojemu je ultimativni cilj vladanje svijetom i porobljavnje svih ljudi. Kao i već spomenuti Yog-Sototh (vidi MM SD #34 Jackov povratak) i ostali Drevni koje smo imali prilike nakratko vidjeti u MM #5/6 "Kuća na granici svijeta" i MM #100 "Necronomicon", dijelovi su Cthulhu mitologije, isto kao i Al Azif iliti Necronomicon čije napjeve smo mogli pročitati na stranicama ovog stripa...


Klikni za uvećanje

Mračni Shoggoth


Kao što sam već spomenuo, imamo vrlo dobru kemiju među protagonistima koja zajedno sa stvarnim real-time činjenicama tvore savršen prostorni-vremenski ambijent; laganu, no informativnu i pojedinostima bogatu naraciju; za mene jako značajan hommage geniju horrora – H.P. Lovecraftu; te slijed događaja koji nas vode do osnutka vrlo važne organizacije u svijetu Martina Mysterea – baze Drugdje!

Erazmo Dante Spada se nevjerojatno dobro stopio crtežom u svijet onoga doba, i unutar standarda kadriranja Bonelli kuće se dobro snašao. Mračna atmosfera puna okultnih simbola, rituala, a i dizajn samog Shoggotha izgleda baš sugestivno. Interesantna je transformacija morfnog bića iz lovkraftijanske predaje u lik negativca iz kršćanske predaje, divovskog vraga s rogovima i krilima. Mislim, kršćanska simbolika nije u lovkraftijanskom duhu. Zaista vrhunsko izdanje u svakom pogledu, a trebalo bi pohvaliti i ekipu Libellusa koja se trudi predstaviti nam ova izdanja u besprijekornom ruhu!

Klikni za uvećanje

Thomas Jefferson, Jean-Louis Bientot, Amanda Janosz, Benjamin Franklin (slijeva nadesno)

Naprijed

N/A

PIBD LIB 2 Stvor koji vreba u magli

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • kico

    Ukupna ocjena 91%

    9, 9, 9, 10

    Apsolutno osviježenje nakon dominacije "uvijek istih junaka"!
    02.09.2007
    01:25:00 sati
    kico
    uredi
  • Spock

    Ukupna ocjena 95%

    10, 9, 10, 8

    Odličan početak serijala prepun povijesnih zanimljivosti sa zanimljivnim glavnim junacima koji su ujedno jako važne povijesne ličnosti. Posebno mi se sviđa pozornost posvećena detaljima iz tog razdoblja i stvarni i nestvarni podaci iz života glavnih junaka tako dobro ubačeni u samu priču. Crtež odličan, pogotovo kod ulaska u jamu i prvog susreta čitatelja sa Shoggothom, kao i kod transformacije bokora u čudovište. Jedini minus ide neuvjerljivom konačnom obračunu. Kao da je nestalo inspiracije, pa nisu mogli smislit ništa bolje.
    07.09.2007
    16:47:00 sati
    Spock
    uredi
  • Aco

    Ukupna ocjena 73%

    7, 8, 7, 7

    Interesantan Castellijev projekt i jako dobar prvi broj novog serijala koji obećava jer mislim da su teme gotovo neiscrpne a pitanje je kako će ih scenaristi iskoristiti. Vrlo interesantna priča sa zanimljivim likovima, počevši od povijesnih Franklina i Jeffersona do posve izmišljenih ali ipak karizmatičnih, uz dodatak ljudi u crnom i demonskih bića a la Lovecraft. Crtež mi se ispočetka nije pretjerano svidio(posebno lica),ali činjenica je da se crtač dosta potrudio, sa pregršt detalja iz tog doba i bogatim pozadinama,a horror-scene su stvarno impresivne(posebno mi se svidjela transformacija iz crnca u Shogotha i nakon toga masakr nad čovjekom u crnom).Kraj je možda malo zbrzan,a na trenutke imam osjećaj da su Franklin i Jefferson u priči tek reda radi,ali kao cjelina ova epizoda djeluje jako dobro i uvjerljivo i predstavlja odličan temelj za novi serijal.Palac gore!
    12.09.2007
    13:23:00 sati
    Aco
    uredi
  • prozirna senka

    Ukupna ocjena 88%

    9, 8, 10, 7

    Pa, scenaristi se bas i nece proslaviti sa poslednjih nekoliko brojeva, ali su ove prve epizode sjajne, a pogotovu ova prva, u kojoj je utemeljena baza Drugde. Atmosfera je sjajno pogodjena, puna mraka i tajni, bas kao sto treba da bude, a Spada se odlicno tu uklopio sa svojim crtezom. Jedinu zamerku imam na predstavljanje Engleza, koji svi odreda imaju nakrivljene usne ko u Komandantu marku ili Velikom Bleku (valjda se iz nakrivljnenih usana isijava zloba "losih" Engleza, nasuprot vrlim kolonistima). No, posto cisto sumnjam da je to Spadina autonomna odluka, vec scenaristickog dvojca, njima sam, a ne crtacu, zbog ovog detalja umanjio ocenu.  Ne zelim da me MM serijali nimalo podsecaju na budalaste stripove gore navedene.
    15.09.2007
    21:22:00 sati
    prozirna senka
    uredi
  • ken2

    Ukupna ocjena 84%

    9, 8, 9, 6

    zanimljivo, puno povijesnih i inih podataka, a baš sam nedavno čitao lovercraftove planine ludila, pa sam svjež sa drevnima i shoggotimajedino mi je kraj malo zbrzan, način na koji je shoggot pobijeđen mi je naivan, moglo je bolje, ali i ovako je dobar uvod u serijalcrtež je dobar, potrudili su se, naslovnica je morala biti puno bolja
    19.09.2007
    00:23:00 sati
    ken2
    uredi
  • Thommo

    Ukupna ocjena 91%

    9, 9, 9, 10

    Jako zanimljiva priča, u dahu sam pročitao strip! Crtež jako dobar. Naslovnica strava! Sve 5!  
    12.10.2007
    10:48:00 sati
    Thommo
    uredi
  • VALTER

    Ukupna ocjena 83%

    8, 8, 9, 8

    Četiri zanimljiva lika - dva povijesna i dva izmišljena, u borbi protiv lovecraftovskog demona, britanske krune i iz matičnog serijala poznate crnokošuljaške organizacije. Odličan Spadin crtež i zanimljiva radnja. Isticanje manje poznatih povijesnih činjenica, o prvotnom izgledu zastave Sjedinjenih Američkih Država i pregolemoj važnosti robovskog rada za borbenu moć Wahingtonove vojske je dodatni plus ovom stripu.  
    13.11.2007
    10:33:00 sati
    VALTER
    uredi
  • npetros2@htnet-dsl

    Ukupna ocjena 75%

    8, 7, 8, 6

    Libellus izdanje je savršeno
    23.01.2008
    15:41:00 sati
    npetros2@htnet-dsl
    uredi
  • flamboyant soul

    Ukupna ocjena 84%

    10, 8, 8, 6

    Ja ću se nadovezati na svoje prethodnike; priča je dobra, ali joj pri kraju fali 'ono nešto' da završi u velikom stilu. Povijesna pozadina je impresivna, svi ti likovi, činjenice i događaji zaokupe čovjeka samo tako, ali je posljedica pretjeranog korištenja istih zapostavljanje likova u priči i njihove uloge u svemu. Jefferson i Franklin su praktički samo promatrači, Bientot je isto slabo iskorišten, dok je mađarska Ciganka glavni pokretač i rješenje svega. U pozadini svega toga, mračni Shoggoth kao plete svoju mrežu, ali mi ni njega ustvari ne vidimo sve do samog kraja (ni njega ni njegove moći). Završni obračun je onako, dosta slab, Castelliju redovito fali mašte i inspiracije kad treba napraviti zanimljiv rasplet. Ipak, dajem osmicu jer je ovo jedan obećavajući serijal koji je unio dašak svježine u život nas propalih fanova MM-a, koji svaki novi broj dobrog starog strica Martija čekamo i po pola godine...
    30.05.2008
    14:48:00 sati
    flamboyant soul
    uredi
  • mpavin

    Ukupna ocjena 89%

    9, 8, 10, 8

    Dobar početak novog serijala. Scenaristi su sa važnim povijesnim likovima i dosta činjenica lijepo uklopili radnju u to vremensko razdoblje i to je najveći plus ovoj epizodi. Nekako mi se čini da je ovo trebalo imati više stranica (barem još 50) jer smatram da je bilo potrebno dodatno razraditi osobine likova kako bi ih čitatelji bolje upoznali. Također, završni obračun je premlak, prekratak...i to je moglo biti bolje. Crtež je fenomenalan, naslovnica dobra. Koliko vidim, u sljedećoj epizodi je Sherlock Holmes, maglovita Engleska...očekujem mnogo od te epizode!
    07.06.2008
    11:56:00 sati
    mpavin
    uredi
  • tex2

    Ukupna ocjena 96%

    10, 9, 10, 9

    jako me se dojmio strip, odlično!
    05.02.2009
    21:37:00 sati
    tex2
    uredi
  • cibalia

    Ukupna ocjena 89%

    10, 8, 9, 8

    Priče iz baze Drugdje su pravo Libellus osvježenje. Izvrsno umetanje ličnosti poput Benjanima Franklina i Thomasa Jeffersona probudilo je moju želju da ga nabavim. Svaka čast za Libellusovce. Jedva čekam još!
    05.02.2009
    23:27:00 sati
    cibalia
    uredi
  • Ukupna ocjena 96%

    10, 10, 9, 9

    Uh, recenzija koju sam poslao za dvojku ne odgovara stvarnom stanju stvari. Greškom sam udario login pre dodavanje komentara i prave ocene koju sam hteo da dam a ona bi bila 10,9,10,9. Izvanredan strip, kec mi je nešto bolji. Možda zato što je zaokružena priča ili što sam od Šerloka očekivao trunku više? Ali mi je svakako i dvojka odlična. Crtež u dvojci mi je fenomenalan! 
    21.02.2009
    14:09:00 sati
    goksi
    uredi
  • Panon

    Ukupna ocjena 83%

    9, 8, 8, 8

    Jako dobar početak serijala, prilično mi je zanimljivo gledati kako povijesne ličnosti poput Franklina i Jeffersona sudjeluju u nečemu što nikako ne bi moglo biti dio službene povijesti. Iako Jefferson uistinu jest istraživao Mounde, slijedi ono neslužbeno - nakon susreta s Onim koji prebiva u tami, odluči osnovati bazu ''Drugdje''.
    21.02.2009
    21:08:00 sati
    Panon
    uredi
  • Ukupna ocjena 92%

    10, 9, 9, 8

    Jedno vrlo ugodno izneneđenje. Prije nego sam nabavio ovaj strip mislio sam još jedna varijacija na temu MM avantura. Međutim dočekalo me potpuno iznenađenje sa sjajnom pričom, zapletom i raspletom. Mislim da nijedan MM nije dobar kao ovo.
    04.05.2009
    10:19:00 sati
    mars1
    uredi
  • Ukupna ocjena 99%

    10, 10, 10, 9

    Kakav izuzetan strip!
    07.06.2009
    19:06:00 sati
    76
    uredi
  • delboj

    Ukupna ocjena 80%

    8, 8, 9, 5

    Čim je jedna od tema Lavkraft, odmah dvije ocjene manje. Jednostavno mi se takva tematika nimalo ne sviđa. Sama priča ima prilično potencijala, početak i dobar dio zapleta je jako zanimljiv, ali kasnije se to gubi u pokušaju da se napravi neki spektakularni završetak, u čemu nije bilo velikog uspjeha. Inače, kao priča u priči jako mi se svidjela ova u drevnim Indijancima koji su se borili protiv demona. Crtež je solidan. Srećom, u sljedeće dvije priče glavni je Šerlok Holms, što mi se mnogo više sviđa.
    30.06.2009
    14:31:00 sati
    delboj
    uredi
  • Opti

    Ukupna ocjena 64%

    8, 3, 8, 7

    Priča sama po sebi je odlična, jer baza Drugdje jedan je od najzanimljivijih dijelova ovog serijala. Nažalost, sve je ispalo dosta mlako. Broj stranica je prevelik za ovakvu priču a Jefferson i Franklin nemaju neku ulogu, osim da budu dežurne povijesne ličnosti ove epizode. Ove gluposti poput dvoznačnih scena i rastapajućih glava trebaju biti rezervirane za DD ili Indyja, a likovi poput Mađarice i vrača viđeni su već sto puta. Šteta.

    Crtež mi se svidio, Spada i Piccoli su se dobro potrudili oko povijesnih detalja. Naslovnica je tipična Alessandrinijeva - nabaci sve događaje iz stripa u jednu kašu.

    17.11.2010
    15:49:00 sati
    Opti
    uredi
  • hrvoje23

    Ukupna ocjena 60%

    6, 6, 6, 6

    Izgleda da sam previše očekivao...

    26.06.2012
    10:05:00 sati
    hrvoje23
    uredi
  • acestroke

    Ukupna ocjena 58%

    5, 4, 8, 7

    Glavni likovi (Jefferson, Franklin, Bientot) mi se svidjaju, kao i crtez price.  Ali scenario mi je stvarno glup, i cudim se ovako visokim ocjenama.  Ovo je tipicno Marti Misterija sranje, gdje opet dobijamo nekog demona koji (bez ikakvih logicnih razloga) hoce da preuzme citav svijet u svoje ruke i bude gospodar.  Mene bas interesuje sta ovi idiotski zlikovci - ne samo u ovoj epizodi, nego i u ostalim slicnim stripovima - hoce da urade sa svijetom kad postanu njegovi gospodari?  Da se samo onako glupo cerekaju u prazno?  Koliko ja mogu da vidim, to je sve sto oni znaju.  Neke asosiacije sa onom 'bazom drugdje' i onim 'ljudima u crnom' su dobre fore, ali ipak, nista ovdje nije fino izmisljeno, nego je previse predvidljivo, a bogami i dosadno do smrti.  Onaj demon izgleda kao neko drvo koje ima debilne grane na sebi, i osim sposobonosti da istopi ljude svojim pogledom, nije bas veoma zanimljiv kao lik, a kao ni demon.  Ovi likovi zasluzuju puno bolju pricu i sto puta bolji scenario kojeg, na zalost, ovdje nismo dobili.

    02.08.2012
    15:04:00 sati
    acestroke
    uredi
  • Oki

    Ukupna ocjena 74%

    7, 7, 9, 5

    Kombinacija povjesti i izmišljenog. Mnogo istinitih detalja je na silu ubačeno u ovu priču. Sveusvemu,zanimljiva ekipa za osnivanje baze drugdje.
    18.08.2012
    08:01:00 sati
    Oki
    uredi
  • bjelolasica

    Ukupna ocjena 88%

    10, 9, 8, 7

    Cijela priča je super. Sve se isprepliće postaje sve napetije i žao mi je što u samo dvije stranice oni sree negativca.

    13.11.2012
    12:17:00 sati
    bjelolasica
    uredi
  • grofica Varga

    Ukupna ocjena 86%

    9, 8, 9, 8

    Napokon smo doznali tko je i kad osnovao tu Bazu Drugdje. Najviše me je oduševio crtež, ima neki šarm. Što se priče tiče ona je malo previše linearna i jednostavna ali su zato dijalozi interesantni. Najbolja scena mi je kada onaj đavo poludi i kaže "ova je zemlja napokon moja" a Thomas će njemu " Tvoja? Ova zemlja pripada svojim stanovnicima..." i krene mu citirati deklaraciju nezavisnosti. Pukla sam od smijeha!

    11.07.2013
    12:28:00 sati
    grofica Varga
    uredi
  • SuperHrvoje

    Ukupna ocjena 68%

    8, 7, 6, 5

    Priča sadrži sve elemente koji su me prvotno i privukli Martiu; alternativnu povijest, tajna udruženja, povijest i maštu drugih autora zamješano u jednu cjelinu, magiju i znanost, izgubljena znanja i njihove čuvare te avanturu i akciju. Nešto manju ocjenu za scenario dajem zbog zbrzanog finala. Crtež je pregledan sa dovoljno detalja kojima se mogu vračat. Naslovnica je najgori dio izdanja i uz visoku cijenu glavni razlog zašto sam ovaj strip posudio, a ne kupio.
    30.01.2014
    16:10:00 sati
    SuperHrvoje
    uredi
  • drogsy

    Ukupna ocjena 81%

    8, 8, 9, 6

    Dobra priča, kao i sam koncept općenito o povijesti baze Drugdje, no ne bih je previše uzdizao u nebesa. Naime, iako je priča zanimljiva, ujedno je i dosta ambiciozna, previše ju se pokušalo učiniti epskom na premalom broju stranica, pa je sve završilo i zbrzanim i ne baš napetim krajem. Spada je izvrstan

    31.07.2015
    09:31:00 sati
    drogsy
    uredi
  • Gris

    Ukupna ocjena 69%

    7, 7, 7, 6

    09.09.2018
    09:25:00 sati
    Gris
    uredi
  • Dwayne_Looney

    Ukupna ocjena 74%

    7, 6, 9, 8

    Lijepo je da se Castelli dosjetio da napravi serijal koji će nam malo pokazati čime se Baza Drugdje bavi a naravno na početku kojega je priča o tome kako je nastala. Par povijesnih ličnosti, par izmišljenih, sve u svemu jedan pokušaj horora ali nekako prilično naivno sa, za Castellija karakterističnim, zbrzanim krajem. Crtež skoro pa savršen.

     

    30.03.2019
    16:30:00 sati
    Dwayne_Looney
    uredi
  • DuskeArrow

    Ukupna ocjena 69%

    7, 6, 8, 6

    Ok strip skroz... Nije bas taka fenomenalan ali drzi paznju... Licno mi se poprilicno svidjaju istorijske cinjenice i likovi koji se pojavljuje u stripu... Prolazna ocena od mene za ovaj strip :)

    23.04.2019
    20:01:00 sati
    DuskeArrow
    uredi
  • Hercule Poirot

    Ukupna ocjena 84%

    9, 9, 9, 3

    Izvrstan početak serijala. Smišljena priča s malo imaginacije i s malo povijesnih ličnosti, ali zanimljivo napravljeno. Crtež izvrstan, a naslovnica bezveze.

    15.07.2019
    11:13:00 sati
    Hercule Poirot
    uredi
  • Ukupna ocjena 99%

    10, 10, 10, 9

    09.11.2019
    13:26:00 sati
    benx40
    uredi
  • sinian

    Ukupna ocjena 91%

    9, 9, 10, 7

    27.12.2020
    15:15:00 sati
    sinian
    uredi
  • Ukupna ocjena 82%

    8, 8, 9, 7

    08.02.2021
    19:52:00 sati
    Salkan
    uredi

Najnovije

Vijesti

    Magazin

    Recenzije

    • Krik vile smrti
      Kod: ZG LU 301/302
      Ocjena: 77%
      Vrijeme: 17.4.2021. 23:18:00
      Autor: igor 12
      Broj komentara: 10
      Broj pogleda: 1271
    • Ku Klux Klan
      Kod: KT LMS 508/509
      Ocjena: 67%
      Vrijeme: 15.4.2021. 22:08:00
      Autor: Hercule Poirot
      Broj komentara: 10
      Broj pogleda: 1328
    • Ubojica Mondego
      Kod: TX LIB 80
      Ocjena: 88%
      Vrijeme: 13.4.2021. 23:11:00
      Autor: tex2
      Broj komentara: 3
      Broj pogleda: 1127
    • Opsednuti grad
      Kod: KM ZS 111
      Ocjena: 84%
      Vrijeme: 11.4.2021. 23:21:00
      Autor: Hercule Poirot
      Broj komentara: 6
      Broj pogleda: 1112
    • Montana
      Kod: KP LIB 24
      Ocjena: 78%
      Vrijeme: 9.4.2021. 23:24:00
      Autor: Spock
      Broj komentara: 14
      Broj pogleda: 1208

    Aukcije

    Forum

    Najčitanije

    Vijesti

      Magazin

      Recenzije

      Aukcije

      Forum