- Postoji li na svijetu mjesto gdje se može živjeti u miru?!
- Koliko ja znam... Ne!
Krajem prošle epizode Pustolovi, MacDonaldovi su se zbog lošeg iskustva s ratobornim Crnim Nogama preselili u dolinu rijeke Ohio. Oni su predstavljeni kao skromni obiteljski ljudi, kojima treba mir i kojima ne odgovara biti u centru ratova indijanskih plemena. Kolibica na rijeci i čista priroda zvuči na prvu kao puno bolje mjesto za život. Veliki je plus što i sam Missouri Fur Company ima interes u selidbi MacDonalda. Tako Brett ima priliku otvoriti trgovište, dovući lovce s novog teritorija i usput živjeti u manje opasnom okruženju. Ugodno s korisnim, reklo bi se.
Slika 1 - Kada ekolozi zaprijete
Novi početak nosi nove probleme. Nevolja je u tome što Brettovo trgovište smeta njegovom konkurentu Francuzu Robespierreu. To je područje njegovo i nikako mu ne ogovara što će dio indijanskih lovaca prodavati krzno novom trgovištu. Tu se Brett opet našao u nevolji i još jednom mora dokazati kako je dorastao zadatku. Robespierre se koristi mafijaškim metodama - prijetnje, ucjene, zastrašivanja. On svakako ima više iskustva u divljini, premazan je svim mastima, ali to ipak nije jedino što garantira poslovanje s Indijancima. Nisu oni toliko glupi da povjerenje daju isključivo onom tko je fizički jači, nego im je ipak najbitnije poštenje. Onaj pošteniji, a ne jači na mišiće, garantira da ih se neće potkradati u poslovima. Tako se dogodilo da jedan slikar izbaci iz igre graničarsku sirovinu. Da je Robespierre uz svoje mišiće usput bio i pošteniji, nitko mu ne bi mogao oteti komad kolača. Zato ga uopće ne žalim.
Anegdota s Robespierreom služi kao jedna zanimljiva uvertira u priču. Čitatelju je dano na znanje u kojoj se fazi nalazi obitelj MacDonald i kako su sredili vlastiti život. Glavna radnja stripa pripada događajima koji su se odvili nekoliko godina poslije, a tiču se šireg konteksta i sudbine područja doline rijeke Ohio. Lijepo je znati da su mladi golupčići ipak imali mir barem nekoliko godina, a njihov je sin Pat narastao u simpatičnog dječaka.
Slika 2 - Položaj rijeke Ohio
Sudbina tog područja krojila se u utvrdi Vincennes, koja je osim u ovoj priči, bila bitno uporište bijelih doseljenika i u mnogim drugim anegdotama povijesti SAD-a. (Od kojih je svakako najbitnija bitka koja se odvila u ratu za nezavisnost.) Fort Vincennes u ovoj epizodi ugošćuje guvernera Harrisona, čovjeka koji će u budućnosti postati ni manje, ni više, nego 9. predsjednik Amerike. Harrison je okarakteriziran kao osoba kojoj je glavni interes otkupiti zemlju od Indijanaca i naseliti je bijelim doseljenicima. U njegovom svijetu nema mjesta za idealiste. Zna što mu je cilj, a cilj ne bira sredstvo. Zbog toga se uortačio s beskrupuloznim trgovcem Potterom. Trgovac je tipičan onaj pohlepnik koji prodaje tričarije za zlato i truje Indijance alkoholom. Taj alkohol i kupovanje njihove naklonosti drangulijama i perlama, dodatno razjedinjuju plemena i čine ih slabijim u borbi protiv bijelaca. Njih dvojica u paketu postaju jedna nezaustavljiva sila kojoj se Indijanci mogu teško suprotstaviti.
Na suprotnoj strani se nalazi poglavica Shawneeja Tecumseh i njegov brat Elkswatawa. Ovaj drugi baš mrzi bijelce i ne vidi ništa drugo nego rat. Zbog toga ima povjerenje mnogih Indijanaca koji su nabrijani na sukobe. U očima njegovih sljedbenika on je i više nego vođa. On je onaj kojemu se bogovi obraćaju u snu, pa ima nadimak Prorok. Tecumseh je drugačiji. On dobro kuži da je rat nešto što Harrison jedva čeka. To bi za njega samo bila prilika da udari po njima svim silama, a ne samo diplomatskim sporazumima i kupovanjem teritorija. Tecumseh je svjestan toga kako je u budućnosti rat neizbježan i kako može izbiti svakog trena. Prije nego se to dogodi on ima plan okupiti u savez što više plemena, kako bi Indijanci bili što jači, te ih povesti u pobunu.
Slika 3 - Svaka sličnost je slučajna
Dok Tecumseh putuje uokolo s ciljem da ujedini Indijance, njegov brat Prorok nabrijava ljude, a Harrison otkupljuje sve više i više teritorija. Na ta područja dolazi sve više i više bijelih doseljenika, svi sa snovima o novom početku i boljim prilikama. Poglavice potpisuju brutalno nepovoljne ugovore, ratnici piju i napadaju osamljene kuće. Cijelo područje sve više postaje bure baruta koje jedva čeka iskru. Stvar eskalira u sukobu kojeg povijest pamti kao Bitka kod Tippecanoe.
Slika 4 - Složna braća kuću grade
Kakva je uloga Bretta u cijeloj ovoj priči? On se ovdje našao u priči koja je iznad njegovih mogućnosti. On je idealist, a njegov brak s Indijankom i dijete mješanac simbolizira mogućnost suživota dviju rasa. Ali, kako mu je Harrison rekao, tu nema mjesta za idealiste poput njega. U igri su veći interesi od mirnog života jednostavnih malih ljudi. On se trudio urazumiti Harrisona. Tražio je Tecumseha kako bi mu kazao gdje Prorok vodi ljude. Koliko god se on trudio spriječiti sukob, nije uspio jer jednostavno nema tu moć. Može se tješiti jedino time da je ipak dao sve od sebe.
Ovu epizodu krasi ono što je najveća čar i najjači adut serijala Priče s Divljeg Zapada. Mogućnost da čitatelji u jednoj simpatičnoj fikciji dobiju toliko informacija o stvarnim likovima i događajima u američkoj povijesti. Ta povijest jest zanimljiva, što god mi mislili o SAD-u danas. Bio mi je gušt čitati o Tecumsehu i Proroku i drago mi je da sam doznala više o bitci Shawneeja i Amerikanaca. (Lako je znati o Biku koji Sjedi ili na primjer o Alamu, koji su razvikani.) Zamjerke imam na dijalog. On je dosta štur i skoncentriran na informacije. Prilikom čitanja nemam tu tečnost kao kad čitam malo životnije dijaloge.
Izdanje su crtali čak tri crtača. Renato Polese prvih 20 stranica, pa Renzo Calegari idućih 10 i do kraja Gino D'Antonio. Prijelazi su dobro uklopljeni i nisu nasilni. Ipak, od svih njih mi se najviše sviđa Gino, a nacrtao je najveći dio pa ocjena ide njemu. Naslovnica je bez veze. U stripu se tresu brda i doline, izbija rat, a na naslovnici dva lika čekaju srnu. Nema mi tu moć.
Za kraj mogu kazati da mi je epizoda dosta bolja od prethodne. Ipak se radi o malo većim facama, a sama bitka koju strip obuhvaća je veći događaj od ustoličenja neke krznarske kompanije.
.jpg)
