Sharaz-De

Zagor

SHZD ORKA 17 | 232 str.

Zgođušna Sharaz-De [(iliti Šeherazada) koja, bajdvej, nema veze sa sapunicom)] mora kralju pričati priče da bi preživjela nadolazeću zoru i živa dočekala novu večer.

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 92%

Priča 9

Scenarij 10

Crtež 9

Naslovnica 8

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 81%

P*8

S*7

C*8

N*7

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Sharaz-De
    ORKA 17

ZANIMLJIVOSTI

  • Nema posebnih napomena

Svi smo mi, više ili manje, pripovjedači. U nama je oduvijek i zanavijek usađena potreba za kazivanjem (govorenjem) priča, te se unutarnje znač(aj)ke ne možemo riješiti. Priča može poteći verbalnim, ali i grafičkim putem, ne moraju se uvijek koristiti riječi u pisanom obliku. Pećinski crteži, nijeme slike na kojima bradonja toljagom sakati jelena ili svinju (pionirski oblici stripa), davni su primjer pripovijedanja priče – čovjek je želio napraviti podsjetnik koji će mu pomoći da se lakše sjeti lova ili svetkovine, a ujedno i ostaviti trag iza sebe, dokazati sebi i svijetu da živi. Što slika možda govori, reći će vam i malo dijete. S vremenom će to isto dijete dobiti potrebu da se izrazi, naučit će izgovarati glasove, spajati glasove u riječi, a riječi u rečenice. Progovorit će, počet će kazivati priče o sebi drugima i bit će najsretnije ako će drugi htjeti slušati priče. Kasnije će se dijete i opismeniti, što ne znači da će pričati u većoj mjeri ili da će priče postati kvalitetnije jer, pismenost može oplemeniti, ali i uobraziti.

Narodni kazivači bili su pretežno nepismeni pojedinci, ali njih to nije nimalo kočilo u pripovijedanju, nisu doživljavali nepismenost kao teški hendikep premda su bili itekako svjesni činjenice da ih pismene činovničke duše potkradaju u svakoj (ne)prilici donošenjem novih poreza i prireza. Narodni kazivači bili su starije životne dobi, bake i djedovi posjeli bi mlade na koljeno, ušuškali ih i zagrijali svojim tijelom te započeli priču koja bi nerijetko bila bizarna, ispunjena vješticama, zlim urocima i stvorenjima što se pojavljuju u određenim situacijama. Krvoločnosti također nije manjkalo; Grimmove bajke, koje su nastale pod utjecajem narodne književnosti, bile su i još uvijek jesu rado slušane među djecom unatoč jezivim detaljima. Jeza privlači jer je ogrnuta misterioznošću što golica slušateljeve ušne resice. Nema tome dugo kako je Zdenko Bašić objavio slikovnicu za djecu i odrasle (erotomani, to ni' štivo za vas!) „Sjeverozapadni vjetar“, knjigu o vjetru koja je nastala zahvaljujući starim bakama i ostalim ljudima koji su znali slušati zvukove iz prirode, sablasne priče o ruralnom svijetu za koji urbane duše rijetko pokazuju interese. Pripovijedanje je umijeće, bogomdani (il' vragomdani) talent, ali i dar koji se može dobiti ispod božićnog drvca. Ako se djetetu, primjerice, poklanjaju kvalitetne knjige što izgrađuju, osobnost, mašta i rječnik će mu se razviti u nekom smjeru; dijete će otkriti sasvim druge svjetove i upoznati nove sudbine. Naravno, dijete mora imati (i njegovati) ljubav prema čitanju, u protivnom će poklonjene knjige biti nepotrebni predmeti što mu samo zauzimaju (i oduzimaju) mjesto.

Pamtim ujakove police prepune dječjih knjiga – nikako da zaboravim Londonovog „Bijelog očnjaka“, Schwabove obrade antičkih mitova, Kušanove romane, biblioteke „Hit“ i „Vjeverica“ . Pamtim ujakovu aktovku u kojoj bi mi svakog dana donio strip. Pamtim usporene glasove starih ljudi koji su me okruživali (nekima sam zaboravio boju glasa) i pamtim njihove privatne priče o davnim ratnim previranjima između fašista i domaćeg stanovništva; priče u kojima braća do smrti nisu razmijenili riječ zbog ideologija; priče o širokim pašnjacima bez korova; priče o višemetarskim snijegovima i snježnim tunelima; priče o udaljenim školama i autoritativnim učiteljima; priče o nesvakidašnjim preljubima i tragikomičnim seoskim slavljima. Pamtim i zapisujem zapamćeno, da ne zaboravim. Privatni sam zanatlija, pišem prvenstveno za sebe. Kad su Danila Kiša pitali zašto piše, odgovorio je sljedeće: „Pisanje je vokacija, mutacija gena, hromozoma; pisac se postaje kao što se postaje davitelj. Pišem jer ne znam ništa drugo da radim; jer od svega što bih mogao da radim, ovo radim najbolje i (I hope) bolje od drugih. Pisanje je taština. Taština koja mi se ponekad čini manje ništavnom od drugih oblika egzistencije. Pišem, dakle, jer sam nezadovoljan sobom i svetom. I da bih iskazao to nezadovoljstvo. Da bih preživeo!“ Sve su rečenice jednako važne, ali obratimo pozornost na posljednju. „Da bih preživeo!“ Dakle, Kiš piše da bi se osjećao živim, da bi živio i preživio. Pisanje je terapija, što je jedan od primarnih razloga zašto ljudi pišu sve više; pisanje je ispunjavajući čin kreacionizma, vraća pripovjedaču izgubljeni osjećaj živosti. Zgođušna Sharaz-De [(iliti Šeherazada) koja, bajdvej, nema veze sa sapunicom)] je morala kralju pričati priče da bi preživjela nadolazeću zoru i živa dočekala novu večer. Sharaz-De je, prema tome, živjela iz noći u noć.

Kralj imade dva sina (Shahriyar i Shahzaman) koji također bijahu kraljevi. Shahzaman poželje vidjeti brata i pođe prema njegovom kraljestvu, no ubrzo uvidje da zaboravi bodež od kojeg se nikad ne odvajaše pa se vrati u dvor i tamo vidje svoju ženu u preljubničkom činu. Sljedećeg jutra zidove krasiše preljubničke glave, a kralj Shahzaman po drugi put krene prema bratu. Kralj Shahriyar odmah primijeti žalost na Shahzamanom licu, ali nikako mu ne pođe za rukom da razveseli brata što Shahriyara razljuti pa preporuči Shahzamanu da šeta velikim vrtom, nadajući se da će mu prirodne ljepote razgaliti dušu. Shahzaman posluša brata. Jednog dana, šetajući vrtom, Shahzaman u skrivenom kutu vrta ugleda Shahriyarovu ženu u preljubničkom činu pa mu odmah bi lakše jer shvati da nije jedini nesretnik na svijetu. Shahriyar primjeti da je tuga na Shahzamanu licu manja i htjede saznati razlog tome. Shahzaman popusti i reče Shahriyaru što vidje. Shahriyar dade odrubiti nevjernu glavu vlastitoj ženi i njezinom ljubavniku. Telal poruči narodu novu zapovijed kralja Shahriyara: „Svake će mu večeri biti dovedena jedna djevojka i kralj će s njome iste večeri lijegati. U zoru, kad sunce dotakne zidove, bit će joj odrubljena glava. Svima vam je zapovjeđeno pokoriti se, o, vi, koji ste čuli, jer ovo je volja kralja i ništa ne možete ni dodati ni oduzeti.“ Mnogo mladih i dobrih djevojaka izgubi glavu zbog kraljeve zapovijedi, no kralj ne popusti slušajući jauke naroda (samo je Bog milostiv). Utiša se Shahriyarovo kraljevstvo, tek su stare žene bile zaštićene od smrti brojem godina. Jednog dana, samouvjerena Sharaz-De, kći plemenitog gospodara, zamoli oca da ju odvede kralju Shahriyaru, na što ovaj teška srca pristade. Iste večeri Sharaz-De bi odvedena kralju i legne s njim. Započe razgovor i izmoli dopuštenje od kralja da ostatak noći prikrati pripovijedanjem. Započe Sharaz-De priču o kraljeviću Suduqwa-Al i Zamanu i njegovom sokolu. Skončavši priču, Sharaz-De primijeti dolazak novog dana kojeg neće preživjeti, ali kralj Shahriyar, oduševljen onime što ču, poželi od Sharaz-De čuti sličnu priču. „Kako želiš, gospodaru, dopustiš li mi da živim do iduće večeri...“, odgovori mu Sharaz-De i tako si produži život za jedan dan. Kralj Shahriyar, žedan i gladan novih priča, produživaše život Sharaz-De iz noći u noć jer zavolje njezine priče o velikim mudracima i prijateljstvima, zaboravljenim mjestima demonima, malim kraljevstvima i kraljevićima, trgovcima i tiranima, zametnutim gradovima i bogatstvima...

Poznata vam je priča o Sharaz-De, čuli ste negdje za ženu koja je spasila glavu pričajući priče. Ima više verzija priče; početak gornje verzije (u kojoj sam izmijenio neke riječi, ali ne i sadržaj) pripada Sergiju Toppiju, talijanskom stripašu čiji crtež više nalikuje Klimtu, a manje stripu. Toppijev crtež neće se svidjeti širokim masama jer je netipičan i, ruku na srce, zahtijeva pozornije čitanje, štoviše, tri listanja albuma. Prvo listanje: promatranje priče. Drugo listanje: čitanje priče. Treće listanje: promatranje i čitanje priče. Kao da je izašao iz kakve barokne radionice, prepun glamuroznih detalja, Toppijev crtež u stanju je progovoriti bez riječi, krupnim kadrovima ističu se osjećaji protagonista, njihov gnjev, rezigniranost, ljupkost ili sjeta. Ljupka sjetnost krasi lice Sharaz-De, mudra je to žena čiji dremljiv pogled hipnotizira, a zapovijed kralja Shahriyara, stvorena u stanju njegove slijepe mizoginije, biva uspješno usmrćena. Toppi se pri pripovijedanju služi izlizanim, ali svejedno dragim formulama „Bio jednom jedan...“ i „Nekoć davno...“ na koje smo redovno nailazili u prvim bajkama što su nam pripovijedali stariji, istim bajkama koje smo u animiranoj verziji gledali ohoho puta na malim ekranima, ali bismo ipak redovito šmrcali kad bi se djevojčica sa šibicama na kraju priče smrzla zbog studeni. Nije razjašnjeno odakle Sharaz-De talent pripovijedanja, tko je zaslužan za njezin dar i o čijim je pričama riječ. Čarobne su to priče kad su ispunjene čarobnjaštvom i onostranim, tečno su ispričane i, što je također veoma važno, vjerodostojno ilustrirane Toppijevom rukom. Kako nazvati priče Sharaz-De, jesu li to bajke, legende, mitovi ili mješavina svega navedenoga? Mit je preteča svega, nema čovjeka koji ne mitologizira vlastiti život; mit je sveprisutan, stoga je i dio priča koje pripovijeda Sharaz-De. Od kojih su sve svjetskih mitova dopunjene priče iz „Tisuću i jedne noći“, teško je reći sa sigurnošću, ali najočigledniji je utjecaj stare arapske književnosti. Sharaz-De i njezin pomoćnik Toppi vješto prikazuju egzotični svijet mudraca, čarobnjaka i junaka, oslikavaju nepoznate topose kojih bi se mašta teško sama dosjetila, tim više ako čitatelj ne pripada orijentalnoj kulturi i nije previše upućen u njezine pozitivne posebnosti, već nakrkan ustaljenim predrasudama. Jedna od njih je da žena u arapskom svijetu ima minimalna prava, ali književni primjer Sharaz-De daje naslutiti kako je i u davnoj prošlosti bilo žena koje su se znale izraziti i izboriti za svoja prava.

Ima već više od 150 godina kako je Matija Mažuranić napisao putopis „Pogled u Bosnu“, zanimljivo štivo o civilizaciji koju hrvatski narod u ono vrijeme nije previše poznavao. Sitnice koje je Mažuranić primjećivao i zapisivao putem čitateljima su u ono vrijeme bile i više nego zanimljive jer, Mažuranić je na sasvim novi način prikazivao sasvim novi svijet koji je Hrvatima bio blizu, a istodobno veoma daleko. Sharaz-De čini isto što i Mažuranić; svojim pripovijedanjem širi čitateljeve vidike, predstavlja nam drugu civilizaciju, drugačije moralne kodekse i obrasce življenja. Noći prolaze i dolaze, ali ne prolazi i vrijednosti njezinih priča, one ne gube na jačini, njezino pripovijedanje nikako da se istroši i izgubi na kvaliteti, Sharaz-De svojim pričama stječe kraljevu (i čitateljevu) naklonost, dobiva status pripovjedačice koji kod manje talentiranih, plašljivih i ogorčenih pripovjedača može izazivati razarajuću zavist. U današnje vrijeme je puno pripovjedač(ic)a, ali mi se čini da je malo dobrih, iskreno ispričanih priča pomoću kojih se ne želi postići materijalna korist. Pripovjedači(ce) danas muku muče s vlastitim književnim statusom, kukaju u kulturnim emisijama da se knjige ne prodaju i da nitko ništa ne čita. Kad je tako, mijenjaj zanimanje, ajd' onda u maslinare, komunalce ili cvjećare, mani se pera, ionako samo proučavaš koliko si knjiga prodao, a koliko podijelio! Prošla su vremena u kojima su prosječni pripovjedači laskajući besplatno živjeli na dvoru.

Vječni strah od bolje priče također čini svoje, pripovijedanje danas postaje natjecanje kao u stripu „Pet bagdadskih pripovjedača“. Jedan od korektnijih živućih pripovjedača, G. G. Marquez, prestao je pisati kad je shvatio da više nije spontan u toj radnji, da piše iz puke navike, kao iskusni zanatlija. Naslov njegovog autobiografskog romana „Živjeti da bi se pripovijedalo“ više nije držao vodu pa je prestao pisati, ali nastavio živjeti. Moderne priče koje mogu svakodnevno čuti u razgovorima i medijima u sebi obavezno sadrže samohrane roditelje, nezbrinutu djecu, bombaše samoubojice, psihopate i egzibicioniste, popišane umirovljenike, izbodenu braću te političare bez srca, srama i pameti. Deprimiraju me sadržaji novijih priča pa ih se klonim. Nije da bježim od njih, ali ih svjesno izbjegavam jer čine da se osjećam umornije i starije, dok me Sharaz-De svojim pričanjem čini sretnim i pomlađenim.

Naprijed

N/A

N/A

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • Ukupna ocjena 86%

    8, 9, 9, 8

    06.08.2012
    17:10:00 sati
    Imrahil
    uredi
  • Amos

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    07.08.2012
    12:23:00 sati
    Amos
    uredi
  • mr murdoc

    Ukupna ocjena 82%

    9, 8, 8, 7

    07.08.2012
    16:36:00 sati
    mr murdoc
    uredi
  • King Warrior

    Ukupna ocjena 86%

    9, 8, 9, 8

    pomalo iritantan stil crteza, valjda stvar navike. 

    08.08.2012
    01:03:00 sati
    King Warrior
    uredi
  • Gil-galad

    Ukupna ocjena 73%

    8, 3, 10, 10

    Mislim da sam svojevremeno nešto slično rekao i na forumu... A to je da bi Sharaz-De bio bolji strip, ali i više strip, da ima više proze, pripovedanja rečima. Ukratko, koliko god Toppijev stil bio unikatan, a njegove ilustracije među onim retkim delima na kakva čovek naiđe jednom u životu, ovo je više zbirka tih ilustracija, nego li strip. Naime, tempo je prespor da bih ovo posmatrao kao sekvencijalno pripovedanje, gde je trebalo, po mom skromnom mišljenju, obogatiti vrhunske ilustracije tekstom, a scenario je tu tek da proprati crtež; maltene nepostojeći.

    08.08.2012
    21:28:00 sati
    Gil-galad
    uredi
  • all_ba

    Ukupna ocjena 94%

    9, 9, 10, 10

    Reenzija za jednu dobru osmicu. Možda previše nepotrebnog uvoda, previše priče oko i u vezi Sharaz -De, a najmanje o samom stripu. No, i takva recenzija kakva je ima gore navedenu ocjenu. :)

    11.08.2012
    23:12:00 sati
    all_ba
    uredi
  • Ukupna ocjena 92%

    9, 9, 10, 8

    20.08.2012
    16:07:00 sati
    cherrorist
    uredi
  • Barker

    Ukupna ocjena 78%

    9, 5, 10, 6

    Seherezada kao jedna od nepresusnih inspiracija, u Topijevoj izvedbi je  vizualno remek-delo. Svaka strana je magija sama za sebe, crtezi koji oduzimaju dah su propraceni vise-manje poznatim (ili ocekivanim) pricama koje podsecaju na onu cuvenu ediciju decjih bajki iz celog sveta. Zato i scenariju ide niza ocena, ali privucen pricama setio sam se da u biblioteci imam jednu (skoro pa pra)staru knjigu(1956) iz dedinog nasledja: treci tom 1001 noci (negde odprilike oko 140te noci) pa sam sad i dalje u toj prici :) Jedino me cudi tako neatraktivni izbor za naslovnicu, kad bih sudio po njoj, tesko da bih uopste ovo i procitao.

    09.10.2012
    22:09:00 sati
    Barker
    uredi
  • Charlito de la Vega

    Ukupna ocjena 78%

    8, 8, 8, 6

    1001 noć u stripu. Ništa originalno, no Toppi svojim crtežom uzdiže ovo djelo na jednu višu razinu. Kako je u predgovoru napisao Ranieri Carano, Toppi je odlično prikazao muslimanski i predmuslimanski svijet, crpeći ideju iz surovih pejzaža pustinje i iranskih visoravni. Njegov svijet je grub, skoro nenastanjiv i...možemo ga nazvati barbarskim. Sasvim suprotno od standardnog prikaza mitova o 1001 noći sa raskošnim kalifatima i "sulejmanskom" udobnosti. Njegov crtež mi se najviše dopao u boji, no općenito nije me previše oduševio. Ovo su više ilustracije sa tekstom nego strip. U nekim pripovjetkama je odlično pogodio ritam i tijek radnje te emocije likova, ali prerijetko za ocjenu veću od 8, a to dobiva zbog svog originalnog stila. Možda je i problem u samom konceptu ovakvog izdanja jer mi se čini da bi sve puno bolje funkcioniralo u nekoj strip reviji. Svaka priča počinje i završava na isti naćin, a meni je to već na polovici knjige postalo zamorno pa sam prema kraju čitao sa sve slabijom koncentracijom i zainteresiranošću.

    29.11.2012
    13:16:00 sati
    Charlito de la Vega
    uredi
  • gombi

    Ukupna ocjena 90%

    9, 8, 10, 9

    20.02.2013
    16:54:00 sati
    gombi
    uredi
  • mpavin

    Ukupna ocjena 52%

    7, 8, 2, 1

    Priču znamo manje više svi, ovo je još samo jedna obrada u nizu pa je teško i dati zasebne ocjene. Što se tiče crteža... Toppi je nesumnjivo veliki umjetnik ali meni se nije ovo svidjelo. Iako ima milijardu crtica i detalja na svakoj stranici likovi izgledaju kao kamene skulpture a i često je sve to neraspoznatljivo.

    02.02.2014
    10:01:00 sati
    mpavin
    uredi
  • Oki

    Ukupna ocjena 71%

    7, 6, 8, 8

    Bajkice koje sam volio slušati kao klinac.. Grafička rješenja koja je upotrijebio Toppi su prava mala remek djela,ali...nije to za strip. Meni se od svih priča najviše svidjela ona o tri brata trgovca...
    22.04.2014
    21:02:00 sati
    Oki
    uredi
  • acestroke

    Ukupna ocjena 85%

    8, 8, 9, 10

    Prica stara ko vrijeme, kao sto kazu, ali ipak poeticna, emotivna, i edukativna, pogotovo one male price koje Sherzada prica kralju.  Sve je ostalo veoma poznato, tako da nema poterbe komentirat na scenario.  Crtez je malo cudan, ali posle par stranica se brzo navikne na njega.  Svaka stranica izgleda kao neko slikarsko remek djelo, stvarno impresivno.  Najbolja prica mi je bila ona o onom covjeku koji nije htjeo da spomene boga u bilo kojem smislu, pa onda kad ga kralj postedi i pusti ga na slobodu, on sam sebi kaze, "Slobodan sam!  Hvala bogu!".  I onda se pretvori u kamen.  Super fora.  Naslovnica fantasticna, kao i ostale stranice unutra.

    08.05.2014
    11:10:00 sati
    acestroke
    uredi
  • konj87

    Ukupna ocjena 90%

    8, 9, 10, 9

    Upravo iz razloga što u Sharaz-De crtež dominira scenarijem stripa, ovo nije još jedna od mnogih, već jedinstvena adaptacija 1001 noći. Na ovaj je način Toppi u prvi plan stavio svoj najveći talent - crtež, koji je savršen, osim u posljednje 3 priče gdje se primjećuje mali pad kvalitete. Scenarij mi je, iako pojednostavljen, odličan; sa pogođenim pacingom i bez previše teksta, kratke i poučne priče ostavljaju dubok utisak. Jedina zamjerka mi je što posljednja pripovijest ne zaokružuje ovo djelo kao cjelinu, odnosno ne predstavlja kraj, već je samo jedna od priča u nizu.

    06.02.2015
    14:46:00 sati
    konj87
    uredi
  • Ukupna ocjena 71%

    7, 5, 9, 8

    Crtež je unikatan zato mu dajem visoke ocjene. Ali kao što je več neko komentirao to su više ilustracije nego kombinacija priča i cretež kao što bi trebao biti strip. U priču se nisam mogao uživiti.  Tempo mi je bio  prespor. Neki slikarski kadrovi su zaista dojmljivi i po tome ču najviše pamtiti Sharez de - unikatne ilustracije i več poznata priča.

    29.12.2015
    20:33:00 sati
    tekumze
    uredi
  • Zagor-te-nay

    Ukupna ocjena 73%

    8, 6, 8, 7

    Ovo me posjeća na onu tešku staru školu, ilustrirane knjige...80 te, 70 te...ima neku nostalgiju, ima i poruku, zanimljivo...al samo donekle...onda se krene ponavljat...i dojam pada.

    18.01.2016
    15:48:00 sati
    Zagor-te-nay
    uredi
  • hrvoje23

    Ukupna ocjena 80%

    8, 8, 8, 8

    Konačno je i ovo došlo na red. Vrlo dobro!

    21.03.2016
    14:49:00 sati
    hrvoje23
    uredi
  • Ukupna ocjena 92%

    9, 9, 10, 8

    31.07.2016
    14:12:00 sati
    ken_parker
    uredi

Najnovije

Vijesti

    Magazin

    Recenzije

    • Božji sud
      Kod: KP SA 7c
      Ocjena: 82%
      Vrijeme: 6.7.2020. 9:20:00
      Autor: Spock
      Broj komentara: 5
      Broj pogleda: 257
    • Put za raj
      Kod: ZG VCSP 32
      Ocjena: 50%
      Vrijeme: 3.7.2020. 23:14:00
      Autor: Djole
      Broj komentara: 1
      Broj pogleda: 1594
    • Čuvari divljine
      Kod: MN LMS 930/933
      Ocjena: 78%
      Vrijeme: 2.7.2020. 23:44:00
      Autor: Koresh
      Broj komentara: 8
      Broj pogleda: 612
    • Pećina Maja
      Kod: KM ZS 948
      Ocjena: 64%
      Vrijeme: 1.7.2020. 1:49:00
      Autor: Hercule Poirot
      Broj komentara: 5
      Broj pogleda: 638
    • Otvorene karte
      Kod: TX ZS 1095/1097
      Ocjena: 86%
      Vrijeme: 30.6.2020. 1:23:00
      Autor: igor 12
      Broj komentara: 6
      Broj pogleda: 703

    Aukcije

    Forum

    Najčitanije

    Vijesti

      Magazin

      Recenzije

      • Izgubljeni svijet
        Kod: ZG VEC 107/109
        Ocjena: 95%
        Vrijeme: 14.4.2020. 23:55:00
        Autor: igor 12
        Broj komentara: 17
        Broj pogleda: 2548
      • Poslije apokalipse
        Kod: NN LIB 55
        Ocjena: 100%
        Vrijeme: 23.5.2020. 17:54:00
        Autor: Jerry Krause
        Broj komentara: 1
        Broj pogleda: 2432
      • Put za raj
        Kod: ZG VCSP 32
        Ocjena: 50%
        Vrijeme: 3.7.2020. 23:14:00
        Autor: Djole
        Broj komentara: 1
        Broj pogleda: 1594
      • Svijet Nancy Porter
        Kod: NN ALM 7a
        Ocjena: 61%
        Vrijeme: 21.4.2020. 18:47:00
        Autor: Jerry Krause
        Broj komentara: 0
        Broj pogleda: 1560
      • Bokser Pat
        Kod: TX ZS 370/371
        Ocjena: 57%
        Vrijeme: 11.4.2020. 0:26:00
        Autor: tex2
        Broj komentara: 6
        Broj pogleda: 1380

      Aukcije

      Forum