Velika moć malog Šninkela

Zabava za celu porodicu

SCHN BP 1 | 134 str.

Na Daaru vlada beskrajni rat. Mali J'on iz robovske rase Šninkela dobija slobodu, ali i zadatak od Gospodara stvoritelja U'na da u roku od pet preklapanja na svijetu zavlada mir, inače će gospodar sve spržiti vatrom i uništiti sav život. Na proputovanju ka ispunjenju nemale zadaće J'ona prati njegova družica G'vel, koja kao i ostatak naroda Šninkela vjeruje u proviđenje više nego sam J'on. Priručnik za ateiste ili za gnostike?

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 78%

Priča 7

Scenarij 6

Crtež 10

Naslovnica 9

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 85%

P*8

S*8

C*9

N*8

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Velika moć malog Šninkela
    SCHN BP 1
  • Velika Šninkelova moć
    KOLORKA 88

ZANIMLJIVOSTI

  • Šninkel se premijerno štampa u oktobru 1986.godine u Castermanovoj reviji A Suivre – po epizodama (albumima), da bi konačnu verziju Casterman štampao 1988.godine u c/b originalnoj varijanti. 2001.godine ovaj strip dobija prvo kolorisano izdanje. Beli put preuzima naslovnicu francuske verzije Šninkela iz 2008.godine, dok će Fibra nekoliko godina kasnije iskoristiti naslovnicu Castermana kolorisane verzije iz 2015.godine.
  • Šninkel je prema mnogima prva značajnija grafička novela potekla od BD sindikata, a 1989.godine je dobio i Nagradu publike na prestižnom Festivalu u Angoulemeu.
  • Prema wikipediji, originalna naslovnica je na aukcijama 2020.godine prodata za ravno 186.760,00 Eura.
  • Jean Van Hamme belgijski je pisac rođen u Briselu 1939.godine. Osim ove novele, potpisuje velike strip-serijale poput Largo Wincha, XIII, te Thorgala. Našoj publici poznat je i po famoznim „Gospodarima ječma“. Kakav ugled uživa u čuvenom BD sindikatu govori i činjenica da Van Hammeove radove štampaju ili Dargaud ili Casterman. Od manje poznatih naslova, Van Hamme je radio i na albumima Domino, Arlequin, te Lady S (vidi: StripRevija VL).
  • Gregorz Rosinski je poljski crtač, ilustrator i slikar rođen 1941.godine u Stalovoj Woli. Crta neke od najpopularnijih poljskih stripova početkom 70ih godina prošlog vijeka, kao npr. History of Poland i Kapitan Žbik. Nakon završetka studija na Varšavskoj Likovnoj akademiji, Gregorz 1976.godine dobija školarinu u Belgiji, te tamo upoznaje gorepomenutog Jeana. Prva saradnja dvojice autora rezultira fenomenalnim Thorgalom, koji je i dalje jedan od najpopularnijih i najprodavanijih strip-serijala u Evropi. 80ih godina dobija belgijsko državljanstvo, te nastavlja saradnju sa ostalim scenaristima poput Dufauxa i Sentea (Grof Skarbek). Od 2010.godine Gregorz je ponosni nositelj Viteškog Križa Leopolda II, koji mu je za postignuća u umjetnosti dodijelio Kralj Albert II. Da, da, nemojte tražiti po internetu, LEOPOLDA DRUGOG koji je pobio, osakatio i mučio milione crnaca u koloniji Kongo.

Na svijetu zvanom Daar vlada beskonačni, krvavi rat koji vode troje besmrtnika: Cembrija, Bar-find i Jargot, a koji su stvoreni iz ognja bijesa vrhovnog boga U'na. Prema Van Hammeu, U'n je zbog kralja šninkela N'oma (koji odbi poslušnost i zatraži od svog naroda da ga poštuje kao božanstvo) odlučio da sprži Daar, N'oma osudi na vječne patnje u Međusvijetu, a narod Šninkela na vječno ropstvo. Na ognju jedne od velikih bitaka mali Šninkel J'on slučajno ostane živ, te mu se u obliku crnog aerolita/monolita ukaže Gospodar U'n i naredi mu da pohodi zemlju i da u roku od pet „preklapanja“ (što je jedinica za vrijeme) ustanovi mir na Daaru, inače će sve ponovo biti sprženo i uništeno. Zauzvrat, U'n daje J'onu veliku moć. Mali rob, šninkel J'on kreće na put na kome će prije svega naići na velike nevolje, sumnjive dokaze te „velike moći“, probuditi vjerovanje kod istih/sebi sličnih, te konačno pronaći i svoju vjeru u proviđenje – da bi spasio makar dio života na planeti osuđenoj na propast.

Kao freska: strip umjetnost u jednom kadru.

Ova bajka će zauvijek biti popularna prvenstveno zbog tematike koju obrađuje u prije svega podrugljivoj noti, a o njenom kvalitetu kao strip-albumu i predstavniku jednog novog vala (iz 80ih godina XX vijeka) teško se može suditi isključivo objektivno. Informacije kažu da je do spoja Rosinskog sa Van Hammeom došlo sasvim slučajno, a da je „Šninkel“ nastao pod misterioznim okolnostima u vrijeme uzdizanja „Thorgala“, druge perjanice istog autorskog dueta. Iz tog ugla može se zaključiti, a znajući koliko je masivno djelo taj isti „Thorgal“ i kako stabilan brend u stripskom svijetu jeste postao, da je „Šninkel“ jednostavno bio jednopuc-izduvni ventil, u kome će se autori nakratko posvetiti svojim nevjerovanjima na komičan način i ponadati se istovremeno da će ova bajka naići na pozitivan odziv jednog dijela svoje publike. Pisati i stvarati djela u provokativnoj noti je jedini univerzalni isplativi recept za sve umjetnike, i „Šninkel“ je dokaz za to, ali pored tog šamara časti uvijek postoji veliki rizik da drugi dio čitateljstva – ako im se već nije svidjelo ono što u „Šninkelu“ Van Hamme vidi i forsira – počne zazirati od svakog drugog djela ovog dueta. Drugim riječima, ako mi se ne sviđa postavka da je Bog zao, kako to Van Hamme uporno insistira kroz „Šninkela“, sva moja dosadašnja saznanja o serijalima poput „XIII“ ili „Largo Wincha“ sada će doći na preispitivanje. Očito je da „Šninkel“ ne pati od pretencioznosti i da je tek dvoslojan, ali je intenzitet provokacije koju izaziva nadjačao i sami kvalitet ove priče.

Sit sam „plašljivog“ svijeta,
da, jesam, dakle postojim.

Vječna je rasprava o Bogu i bogovima kao superiornim bićima van našeg poimanja, tj.pitanje da li uopšte postoje ili su najveća prevara u istoriji čovječanstva. To bespotrebno potrošeno vrijeme u glumatanje o razumijevanju i poštovanju tuđih suprotstavljenih stavova komotno se može upotrijebiti za stvaranje nečeg korisnog, jer postoje određene tačke u dijalogu od kojih zainteresovane strane u raspri ne mogu i ne žele odustati. Ja vidim univerzalno rješenje i ne stidim ga se naglas izreći: neka misli ko šta hoće, ja znam da Bog postoji i da je Jedan jedini, samilostan i velikodušan. Ne osporavam pravo drugima da misle drugačije, života je dovoljno da se uvjere u suprotno bilo kojim od mysterious ways kojim se budu kretali, a na pitanje koje će -oni drugi- postaviti s namjerom da poentiraju: „Dokaži mi da Bog postoji!“, ja mogu samo reći „...a ko si ti da ti ja dokazujem bilo što?“. Međutim, iznad ovih (ne)potrebnih rasprava mora se izdići konstatacija, suha činjenica, da ljudi jednostavno sve gledaju kroz svoje oči i sve mjere svojim postojanjem, što dokazuje koliko su jadna i slabašna bića, daleko od produhovljenosti i pripadnosti uzvišenim poimanjima. Ostavimo to po strani, dakle.

Avantura jednog Šninkela prožeta aludiranjem na Svetu knjigu i ismijavanjem vjere u Boga u vrijeme kada je nastala – morala je prouzrokovati veliku eksploziju na nekoliko nivoa u svijetu umjetnosti. Sigurno je da po prvi put, u krugovima stripskog establishmenta (ako je kao takav uopšte postojao krajem 80ih), neko u format grafičke novele instalira tako osjetljivu i primamljivu temu i ljulja dotadašnje okvire. Strip o Šninkelu, naime, na vrlo pitak način uvodi starozavjetna predanja u alegorijsku shemu i čitaocima nudi verziju istine koja je isključivo proizvod grupe ljudi koji su odustali od vjerovanja i okrenuli leđa svom Stvoritelju. Čitavim tokom radnje, od našeg ulaska u Daar, do konačnog rješenja na Brdu, Van Hamme naglašava zao karakter U'na, Gospodara stvoritelja, predstavlja ga kao uspavano božanstvo kojemu je dosadilo da na Daaru posmatra potoke krvi i neprestane ratove među rasama, pa u jednom trenutku, kad mu „pukne film“ odabere pripadnika jednog već prokletog naroda i šalje ga na misiju pomirenja i spašavanja planete. Međutim, sloj ispod površine na kojoj se očitava trunka Dobra u karakteru U'na protkan je još većim zlom i nečistotom u obliku osnovne namjere i motiva za takav poduhvat: U'n želi mir na Daaru iz samo jednog razloga: da mu se stvorenja klanjaju i obožavaju ga, ujedinjeni u svojoj vjeri.

Ako se priča svela na provokaciju, to nije slučaj sa crtežom. Rosinski ovdje radi odličan posao, igra se sa bajkovitim prizvukom priče, te uživa u iscrtavanju ovog posebnog svijeta i svakom liku validira identitet jednostavnim prikazima. Osim što su pojedini kadrovi na granici krokija, kako to neki drugi stručnjaci ispravno primjećuju (ovo sam ukrao odnekle sa interneta), neke scene su prosto fantastično detaljne i komotno se mogu izdvojiti kao ilustracije ili čak naslovnice – kao npr.nekoliko scena bitke u prvom albumu, ili detaljni prikaz Sualtama, sveznajućeg stabla u Mag-Melu. Dalje, ne može se kritikovati ni način na koji su table obojene, iako većina čitalaca tvrdi da je „Šninkel“ bolji u c/b varijanti. Tonovi su maksimalno prilagođeni priči, iako u nekim trenucima imamo osjećaj da su boje pozadina pogrešne, kao npr.baš u scenama pentranja po granama Sualtama (žuta-oker nijansa). Smatram da su te pastelne boje značajno doprinijele dinamici odvijanja priče, i služe kao smiraj nakon tamnih i tmurnih boja kojima su opasana krvoprolića u silovitim bitkama s početka priče: J'on i njegova družica putuju u oker-dimenziju i nalaze smiraj i kroz paletu boja pozadine, baš kao i u sekvenci gdje Bum-Bum spašava J'ona i kriju se u tamnozelenoj šumi koja odmara oči nakon mračnih tunela. Sveukupno gledano, iako ni ideja nije originalna (Hobiti), a tema je tek provokativna (Biblija), Rosinski je onaj koji je ipak iznio ovaj strip iznad prosjeka i opravdao hype koji „Šninkel“ nosi kao teški teret na leđima.


Smiraj: najljepša ujedno i najprostije naslikana vinjeta

Dake, Van Hamme otvoreno nudi svoj odgovor na gornja pitanja o smislu postojanja, tako što upoređuje Šninkele sa ljudima. Šninkeli su lakovjerni robovi i nebitan faktor na planeti, rasa koja je izdala samog Boga i poklonila se jednom od svojih kraljeva, da bi u konačnici bila osuđena na ropstvo i beznađe, na putu ka konačnom uništenju planete – od strane tog istog Boga. Takav bog, po Van Hammeu, ne samo da je zao i zlopamtilo, nego je i egoista i nezasit entitet, i jedino što mu je u cilju jeste da stvara svjetove da bi imao robove i one koji će mu se klanjati. Po Van Hammeu, Šninkeli jesu bili gospodari ravnica u Daaru prije Izdaje, ali su otprilike bili korisni ko hrastovi panjevi – i nikom od Šninkela nije bilo suđeno da uznapreduje, osim da se razmnožava i bere bube po njivama. U takvoj relaciji, Van Hammeov bog nakon što kazni Šninkele, progna N'oma i spali sve živo na planeti, u svom bijesu iz vatre stvara tri besmrtnika – koji će predvoditi tri rase koje će se tući i uništavati do poslednjeg. Ne mogu a da ne pomislim da se radi o svojevrsnom životnom razočarenju našeg Jeana, a ne ubjeđenju odnosno deklarisanju jednog talentovanog ateiste; Van Hamme izgleda pati zbog određenih stvari iz svog bivstvovanja, te kroz ovaj strip otvoreno osuđuje Boga da je zloćo koji iz ognja svog bijesa (zbog izdaje nekadašnjih robova) stvara tri religije koje će se tući do iznemoglosti, kao neprekidna i najkrvavija kazna za nepoštovanje titule božanstva. Ako ćemo pošteno, tu zaista nešto ne štima.

U ovakvim postavkama, moje je skromno mišljenje kako je bilo puno logičnije iskorigovati scenario do mjere gdje će izdaja biti počinjena od strane bilo koga drugog, a ne Šninkela, pa će tako sujetni bog U'n ostati sujetan – i opravdati svoju sujetu tako što i dalje stvara nove robove i potčinjava ih trima religijama, a nebitne Šninkele, gospodare ravnice baciti u okove bilo kad i bilo kome kao direktnu posljedicu izdaje kralja N'oma (sa kaznom za N'oma nemam nikakvih problema). Dalje, vidim i ozbiljnu rupu u scenariju na samom kraju ovog stripa, gdje homo-sapiens kao direktni potomak Bum-Bumove rase (Pelctavali), skriven od bijesa Boga, ostaje kao jedini koji „zna istinu“ o prošlosti, pa sjetno uzdiše i konstatuje kako „prošlost nikoga ne zanima“ i kako „je ovaj svijet osuđen na propast“. Po ovome, mutavi Pelctaval napreduje ka Darwinu kroz vijekove i s koljena na koljeno prenosi priču o Počecima svojim potomcima: i dalje kao jedna plašljiva rasa, sklona samouništenju i regresiji Pelctavali s teretom takve prošlosti izlaze iz pećina, ispravljaju kičmu, te bez značajnijih vanzemaljskih intervencija uznapreduju u ljudska bića čijom će rukom Golfovi Dvojke moći letjeti. Drugim riječima, da je bilo objektivnosti i praćenja linije dešavanja u radnji do kraja, scena sa tužnim homo-sapiensom se ne bi desila, a ovako izgleda kao ishitreni kraj usmjeren samo ka jednom cilju, tj.insistiranju na početnoj ideji o zlom Bogu.

Van Hamme zaista uporno insistira na osnovnoj ideji, da opet ponovimo, da je Bog zao, ali ovom finalnom sekvencom ofirno pravda svoju upornost. U pravu je Jean, zaista, ali tek donekle – da su u beznađe gurnuti oni koji sumnjaju u Boga i Njegovu svemoć. Shvatamo da se Jean odrekao Boga, da ga ne voli čak u većoj mjeri nego da smatra da Bog uopšte ne postoji; jasno je kao dan, naime, da Van Hamme vjeruje da Bog postoji, ali shvatamo i to da je svako božje djelovanje u priči zlo i usmjereno ka uništenju života; ali kako je moguće da nedovoljno razvijeni um jednog homo-sapiensa rezonuje da će se svaki pokušaj života na ovoj planeti isto završiti, jer svi smo, pobogu!

(Samo robovi koji moraju padati na koljena pred Bogom
Gospodarom svjetova
Samilosnim, Najvećim i Jedinim
Koji nas je stvorio
A kad dođe Dan
Svi ćemo izgoriti u vatri božanskoj
Jer On tako hoće) ???


Teret Oprosta/Oslobađanje od okova

(Pismo Van Hammeu):

Dragi moj Jeane, a gdje su hadisi i evanđelja, odnosno ajeti/stihovi u kojima se jasno kaže kako se od ljudske rase očekuje da napreduje, saznaje, traži i pronalazi, te tako u napretku i samopromicanju ispunjava svoje postojanje, opravdava svoj život? Ne brini se ništa, odgonetnuli smo tajnu života u međuvremenu, i ne moraš da se pitaš postoji li Bog ili ne. To što je tebe neko nasamario ne može da znači da smo i mi nasamareni.

Ukupan dojam, kao rezultat svih dešifrovanja „Šninkela“ očitava direktno stanje vjere čitača i isključivo se zbog toga može smatrati vrlo dobrim stripom. Osim toga, odličan je temelj za nove rasprave na temu da li Bog postoji i ako postoji, zašto je svoj „najomiljeniji rod ostavio da se pati“. Pored pomenutog, uvijek je tanka ta linija kod nas neznalica kojom dijelimo nevjernike, odnosno ateiste i gnostike, odnosno one koji preispituju sve. Velika moć malog Šninkela zaista je velika, ali iz ugla motiva ovaj strip nikako ne zaslužuje biti pobrojan u najveća djela u toj domeni, jer nam idejni autor nije dokazao svoje tvrdnje; čak štaviše, dokazao je da je jedan obični klipan koga je neko naružio ili mu koprivom dao po guzici.

Naprijed

N/A

N/A

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • Ukupna ocjena 85%

    9, 9, 8, 7

    26.03.2024
    13:21:00 sati
    Simon87
    uredi
  • Paka01

    Ukupna ocjena 67%

    6, 5, 9, 7

    Nevjerojatno precijenjen i previše razvikan strip koji po meni ne zaslužuje hvalu koja ga konstantno okružuje. O priči govorim, naravno... Crtež je prva liga, nemam tu nikakve zamjerke.

    26.03.2024
    14:53:00 sati
    Paka01
    uredi
  • naker

    Ukupna ocjena 86%

    9, 8, 9, 8

    Šninkel je tip stripa koji ima univerzalnu prijemčivost i poziva na ponovna čitanja, i iako se bavi ozbiljnom tematikom napravljen je odličan kontrabalans sa humorom da je strip intelektualno zahtevan, a opet u isto vreme i pitak i zabavan. Pojedine rečenice su veće od samog života i kriju veliku mudrost scenariste, tirada kralja na kraju stripa je najočigledniji primer jer podseća na Eisnera i njegov A Contract with God, ali ima i drugih momenata pa ću dozvoliti sebi da parafraziram jedan detalj:

     

    "Sudbina svemira je zasnovana u glavnim crtama, no te je crte moguće slediti mnoštvom puteva, a ko je zacrtao te crte? Gospodar i tvorac svetova? Možda, osim ako i on sam nije oruđe neke beskonačne superiornije volje. U svemiru je ova planeta tek jedno zrno peska, a i sam je svemir nesumnjivo tek beznačajan trun prašine sred beskraja višestrukih dimenzija čije prostiranje nadilazi razumevanje i bogova samih.."


     Kroz ceo strip provejava tema kritikovanja Boga jer ima lošu naviku da čovečanstvo dovodi pred svršen čin u situaciju gde ima priliku da ga izneveri, a kada to i uradi pošto je ljubomoran i osvetoljubiv kažnjava ih apokalipsom. Ali šta ako i Bog ima svog boga? Šta ako radi to što radi samo zato što ne može ništa onom nadređenom iznad njega pa je prinuđen da iskaljuje bes na nama, inferiornijim od njega? Naši životi su mali i nebitni i previše kratko traju da bi saznali stvarno stanje stvari, ali uvek cenim autore koji se ne libe da postavljaju egzistencijalna pitanja jer uostalom ko zna šta je prava istina, možda čak ni sami bogovi ne znaju kako funkcioniše globalni poredak stvari..

     

    Zaista sam uživao u ovoj mešavini Tolkinovog Hobita i Starog & Novog zaveta uz odličan crtež znalca Rosinskog i ovo delo zasluženo nosi etiketu klasika. Gotivna stvar što se kroz strip pojavljuje brdo humora kroz erotske momente glavnog lika sa svojim saputnicama, uvek padnem sa stolice na onu presmešnu scenu fantazijskog seksa kada se proročica preruši u zanosnu plavušu, a Šninkela pretvori u crnca :)

     

    Sam kraj stripa i poslednja tabla diskutabilo spadaju među najupečatljivijim završecima koji strip kao medij može da ponudi gde je ceo taj epilog u suštini prolog, preludij za Darvinovu evoluciju uz očiglednu referencu na Kjubrikovu Odiseju.

     

    Fibrin Šninkel je neuporedivo bolji od izdanja Belog puta: originalna naslovnica; nema brljotina sa oblačićima; tu su naslovnice albuma jer neka me neko ispravi ako grešim ali ako se dobro sećam one fale u izdanju BP; propratni tekst i pogovori autora bliže objašnjavaju neke stvari i generalno govoreći su zanimljivi za čitanje. Npr. na pitanje kada će se pojaviti Šninkel u Americi Rosinski odgovara: "Bilo bi malo čudno objaviti knjigu o Šninkelima u zemlji u kojoj je izvorna pripovest nenabavljiva" :)

     

    Ne bih imao ništa protiv da Fibra jednog dana ako prilike dozvole objavi i c/b izdanje kako je i originalno zamišljeno da bude izdato.

    26.03.2024
    20:26:00 sati
    naker
    uredi
  • logo111

    Ukupna ocjena 73%

    7, 6, 9, 7

    Odličan crtež u općenito precijenjenom stripu.

    26.03.2024
    22:14:00 sati
    logo111
    uredi
  • Ukupna ocjena 93%

    9, 9, 10, 9

    Priča i crtež su mi odlični. Svi likovi su mi sjajni. A najviše sam držao palčeve za Šinkela, da smota curu. Nasmijalo me, da veliki mesija umjesto svoje misije misli samo na... Ima tu i humora i avanture... Kraj mi je isto ok, mada bi više voleo, da zauvijek sretno žive do kraja svojih dana.

    26.03.2024
    22:18:00 sati
    tekumze
    uredi
  • Zagor-te-nay

    Ukupna ocjena 90%

    9, 9, 9, 9

    Strip precijenjen? Uz svu silu brljotina, pogotovo američkih, što se "mora imati"? Strip je univerzalni klasik. I to je to.

    27.03.2024
    11:41:00 sati
    Zagor-te-nay
    uredi
  • anto

    Ukupna ocjena 93%

    9, 9, 10, 9

    Klasik

    27.03.2024
    15:56:00 sati
    anto
    uredi
  • Hercule Poirot

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Top! Čitao na preporuku poznanika, nakon toga i sam nabavio. Periodično pročitam svako toliko, uvijek ostavi dojam. Balast emocija i to ne treba podcijeniti. 

    27.03.2024
    16:02:00 sati
    Hercule Poirot
    uredi
  • jova

    Ukupna ocjena 93%

    10, 9, 9, 9

    Ovo je sad već uveliko klasik, koji ni malo nije izgubio na kvalitetu protekom vremena.

    28.03.2024
    13:35:00 sati
    jova
    uredi
  • hrvoje23

    Ukupna ocjena 70%

    7, 7, 7, 7

    Ništa posebno. 

    02.04.2024
    14:47:00 sati
    hrvoje23
    uredi

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Osvetnička braća
    Kod: KM ZS 614
    Ocjena: 69%
    Vrijeme: 14.4.2024. 21:49:00
    Autor: Salkan
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 210
  • Košmar
    Kod: NR GOLCS 3a
    Ocjena: 91%
    Vrijeme: 13.4.2024. 19:36:00
    Autor: ReemCP
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 874
  • Zidovi koji plaču
    Kod: GL BO 17
    Ocjena: 50%
    Vrijeme: 12.4.2024. 0:12:00
    Autor: Spock
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 885
  • Hellraisers
    Kod: LL SD 2
    Ocjena: 91%
    Vrijeme: 10.4.2024. 21:31:00
    Autor: Ivan Liverpool
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 1140
  • Dječak sa Divljeg zapada
    Kod: TD ROS 1a
    Ocjena: 68%
    Vrijeme: 9.4.2024. 12:46:00
    Autor: Salkan
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 1164

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Sjene nad „Golden Baby“
    Kod: ZG LU 318/320
    Ocjena: 71%
    Vrijeme: 8.3.2024. 0:26:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 9
    Broj pogleda: 1879
  • Rat za vodu
    Kod: NN LIB 71a
    Ocjena: 71%
    Vrijeme: 30.1.2024. 11:44:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 1766
  • Južnjačko zlato
    Kod: KT LU 57b/58a
    Ocjena: 80%
    Vrijeme: 17.1.2024. 10:27:00
    Autor: Spock
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 1648
  • Hitroruki
    Kod: TX ZS 688/690
    Ocjena: 86%
    Vrijeme: 13.3.2024. 20:31:00
    Autor: Koresh
    Broj komentara: 9
    Broj pogleda: 1620
  • Kalahari
    Kod: MN LIB 78
    Ocjena: 59%
    Vrijeme: 2.3.2024. 20:51:00
    Autor: prozirna senka
    Broj komentara: 11
    Broj pogleda: 1609

Aukcije

Forum