Monsters

Napoleone

ALBUM FANT 1 | 368 str.

Monsters je najnovija knjiga strip autora Barryja Windsora-Smitha nakon više od desetljeća, s time da je knjiga sama po sebi u nastajanju više od 35 godina.

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 93%

Priča 9

Scenarij 9

Crtež 10

Naslovnica 9

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 100%

P*10

S*10

C*10

N*10

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Čudovišta
    ALBUM MAK 9

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • Monsters
    ALBUM FANT 1

ZANIMLJIVOSTI

  • Barry Windsor-Smith je na ovom djelu mukotrpno radio preko tri desetljeća.
  • Izdavač Makondo objavio je ovo izdanje u svibnju 2023., iako su ovaj strip najavili još u 2021. godini.
  • Originalno je Monsters trebala biti priča o porijeklu Hulka.
  • Ovo je po svemu sudeći zadnji Barryjev strip, iako je rekao da želi u bližoj budućnosti objaviti još jednu knjigu koja bi dokumentirala proces nastajanja Monstersa.

Začeci ideje Monstersa sežu u 1984. godinu u obliku kratke priče o podrijetlu Hulka, koja je u svom originalnom obliku, nažalost (ili na sreću), bila odbijena od strane tadašnjeg uredništva Marvela. Barryjeva revizija Hulkove prošlosti je naime uključivala tešku traumu iz djetinjstva, uzrokovanu zlostavljanjem, koja je dala jednu drugačiju psihološku dimenziju Hulkovom bijesu. Kako bi ostvario svoju viziju, BWS je inzistirao na korištenju, iz perspektive tadašnjeg strip izdavaštva, vulgarnih riječi (koje je trebao izgovarati Bannerov pijani i paranoični otac koji ga je zlostavljao), a koje su po Barryjevom mišljenju bile komparativno blage u odnosu na tadašnje standarde drugih medija kao što su film ili televizija (izrazi kao "Goddam", "Bitch", "Hell", "Slut").

Iako je nešto kasnije Marvel objavio priču o Hulkovom podrijeklu iz pera Billa Mantloa (Incredible Hulk #312) koja je idejno slična, ali u izvedbi također i bitno razvodnjena u odnosu na Barryjevu originalnu zamisao, sjeme Monstersa se nastavilo razvijati i rasti u umu Barryja Windsora-Smitha (BWS u ostatku teksta) iduća tri i pol desetljeća te je napokon ugledalo svijetlo dana 2021. godine u izdanju Fantagraphicsa u obliku grafičkog romana dugačkog preko 360 stranica. Malo je za reći da se ovdje radi o iznimno ambicioznom, ali prije svega osobnom, strastvenom, autorskom djelu (BWS je sam pisao priču, crtao, upisivao tekst) koje kao takvo, sa svim svojim prednostima i manama, stoji kao spomenik nepokolebljivoj umjetničkoj viziji i predstavlja krunu (mogli bi reći i magnum opus) Windsor-Smithove dugogodišnje karijere.

BWS je široj publici vjerojatno najpoznatiji po svojem nekonvencionalnom doprinosu stripovskoj adaptaciji Conana barbarina (Marvel) s početka '70-ih, no za Monsters je važnije spomenuti priču o Wolverineu, Weapon X, koju je za Marvel BWS napisao i ilustrirao 1991. godine. Paralele i sličnosti između čudovišta s naslovnice Monstersa i Wolverinea iz Weapon X su i više nego očite: oboje su mladi muškarci s margine društva uvučeni u tajne vojne eksperimente koji su ih sveli na deformirana Frankensteinska stvorenja bez gotovo ikakve čovječnosti.

Kao još jedan naklon Frankensteinu, BWS je u Monsters ukomponirao i originalni podnaslov romana Mary Shelley („Moderni Prometej“), koji je iskoristio kao naziv za nacistički tajni projekt („Projekt Prometej“) koji se nakon 2. svjetskog rata nastavio odvijati s druge strane Atlantika pod pokroviteljstvom američke vojske te je u jeku hladnog rata i sukoba u Vijetnamu rezultirao stvaranjem čudovišta iz Monstersa.


Eponimsko čudovište iz Monstersa.

Unatoč određenim fantastičnim elementima, Monsters je ipak prije svega humana i bolno stvarna priča o obitelji koja je postepeno razorena obiteljskim nasiljem te o rezultirajućoj fizičkoj i psihičkoj traumi s kojom je dijete, kao primarna žrtva tog nasilja, kasnije moralo odrastati. Jasno je to odmah iz prvih nekoliko tabli Monstersa, gdje je vrlo grafički prikazano kako majka u zadnji tren spašava malodobnog sina Bobbyja od njegovog vlastitog oca, koji ga je tako snažno pretukao da je jadno dijete ostalo slijepo na jedno oko.

Ono što je također odmah jasno, a što je implicirano i samim naslovom Monsters (dakle čudovišta, u množini), je da je Bobbyjev otac, Tom Bailey, samo prvo u nizu čudovišta, što doslovnih, što figurativnih, s kojima će nas BWS upoznati u svojoj knjizi. Način pripovijedanja je nelinearan i raspodijeljen je između nekoliko vremenskih razdoblja te prati nekoliko generacija likova, što na neki način pristaje knjizi koja je i sama po sebi bila u nastajanju preko tri desetljeća.


Puno je čudovišta na stranicama BWS-ovog romana.

Tako nakon uvodne mučne scene obiteljskog nasilja skačemo 14 godina u budućnost, gdje Bobby, sada odrastao, ali očito bez ikakvog cilja u životu te i dalje opterećen traumom iz djetinjstva, pokušava pristupiti vojsci i tako slijediti stope svog oca (inače veterana 2. svjetskog rata). Tamo upoznaje narednika Eliasa McFarlanda, koji u njemu, skitnici s margine društva bez obitelji i prijatelja, prepoznaje idealnog kandidata za tajni vojni projekt Prometej te ga predaje u ralje nemilosrdnog medicinskog eksperimenta koji će njegovo tijelo transformirati do neprepoznatljivosti u eponimsko čudovište. Bobby postaje pasivan promatrač, a radnja u fokus stavlja nekoliko likova koji, svatko na svoj način, ali naposlijetku jednako bezuspješno, pokušavaju spasiti Bobbyja.


Tajni vojni projekt Prometej.

Jedan od tih likova je upravo narednik McFarland, koji vrlo brzo počinje osjećati grižnju savjesti zbog svoje umiješanosti u nečovječne eksperimente Projekta Prometej. S McFarlandom BWS također uvodi i drugi značajan fantastični element priče, a to je da neki članovi McFarlandove obitelji imaju nadnaravne psihičke sposobnosti. McFarland je crnac pa se radi o klišeiziranom tropu "magičnog crnca", arhetipu koji se često pojavljuje u romanima Stephena Kinga (npr. John Coffey iz Zelene milje ili Dick Hallorann iz Isijavanja), no i u mnogim drugim fikcionalnim djelima. Bilo kako bilo, McFarlandova obitelj je još jedan primjer nesretne obitelji u Monstersu, iako na drugačiji način od Bobbyjeve obitelji (u skladu s Tolstojevom maksimom o nesretnim obiteljima). Kao što je već rečeno, McFarlanda muče moralne dvojbe i osjećaj krivnje, a kako to obično biva, najviše na kraju ispašta njegova obitelj.


Detalj jedne od rijetkih akcijom nabijenih scena u stripu.

Druga velika cjelina Monstersa odvija se u napuštenoj kući u kojoj je Bobby odrastao, gdje on sada nijemo promatra duhove prošlosti koji polako i do u detalje bolno rekonstruiraju dezintegraciju njegove obitelji koja je na koncu i dovela do njegove tragedije. Radnja skače u prošlost i prenosi se iz perspektive Bobbyjeve majke, Janet Bailey, u formi njezinih dnevničkih zapisa. Saznajemo da je njezin voljeni muž Tom Bailey bio u Njemačkoj za vrijeme 2. svjetskog rata, gdje je u američkoj vojsci služio kao tumač i prevoditelj. Nažalost, Tom koji se vratio iz rata nije ni približno isti kao Tom koji je u rat otišao. Umjesto dragog čovjeka koji je volio svoju ženu i sina više od svega, on se vratio kao neprepoznatljivo grub, hladan, odsutan, paranoičan i postepeno sve nasilniji čovjek, kako prema Janet tako i prema malom Bobbyju.


Bobby u formi čudovišta rekonstruira najteže traume iz djetinjstva.

Drastičnim usporavanjem tempa radnje, BWS kod čitatelja stvara osjećaj beznađa, jer dnevnički zapisi koje stavlja čitatelju na uvid, polako, ali sigurno i gotovo nemilosrdno vode prema tragičnom kraju kojega smo od početka svjesni. BWS vrlo efektno koristi rukopis u dnevničkim zapisima kako bi grafički dočarao Janet i njezino duhovno stanje. U početku je rukopis uredan, no kako Janet postaje svjesna Tomove psihoze te kako se povećava razina njezine vlastite tjeskobe i nervoze, tako i rukopis postaje sve neuredniji i teže čitljiv. Janet se ovdje profilira kao glavna protagonistica cijele priče, no unatoč svim svojim pokušajima da spasi sebe i sina, u konačnici ne uspijeva pronaći izlaz iz te bezizlazne situacije.


Primjer dnevničkih zapisa Janet Bailey.

U zadnjoj etapi Monstersa, u još jednom skoku u prošlost, ovaj put iz perspektive Bobbyjevog oca Toma, saznajemo što je dovelo do njegove vlastite transformacije u čudovište koje se potom vratilo kući i uništilo svoju vlastitu obitelj. Tu saznajemo i podrijetlo glavnog negativca i moglo bi se reći jedinog istinskog čudovišta cijele priče, nacističkog časnika Friedricha, čija su bolesna spletkarenja glavni izvor svih kasnijih tragedija. Samo finale je po meni najslabija karika cijele priče s deus ex machina raspletom koji djeluje previše jeftino i antiklimaktički, no bez obzira na to ne umanjuje sve ono dobro što je tome prethodilo.

Još jednom, svi fantastični elementi zapravo nisu toliko bitni. Ovo je priča o obiteljskoj tragediji, nasilju i traumi, o užasima rata čiji razarajući utjecaj često ne jenjava ni desetljećima nakon njegova završetka, o apatičnom društvu koje je bilo svjesno što se događa u Bobbyjevom domu, ali nije poduzelo ništa da to spriječi. Umjesto doslovne transformacije u čudovište, Bobby je mogao potonuti u pakao droge ili alkohola, rezultat bi bio više-manje isti.


Američki vojnici ulaze u nacistički logor
u kojem su se provodili nečovječni medicinski eksperimenti.

Do sada praktički nisam ni jednom riječi spomenuo BWS-ov crtež, a upravo je taj crtež možda i najjača karika cijelog ovog djela, ona magična spona koja povezuje sve u jednu koherentnu cjelinu. Čini se kao da BWS svakom kadru pridaje jednaku važnost te jednakom mukotrpnom predanošću šrafira likove u prvom planu, kao i sporedne likove i objekte u pozadini. Doslovno možete otvoriti bilo koju od oko 360 stranicu Monstersa i diviti se svakoj crtici, svakoj liniji, svakoj crnoj i bijeloj površini koju je BWS majstorski stavio na papir.

Na poleđini knjige je Monsters opisan kao "tour de force vizualnog pripovijedanja" i to u ovom slučaju stvarno nije samo neka jeftina fraza koja bi kupca trebala uvjeriti da nije uzalud bacio novac na luksuznu knjigu. Rijetko kada se vidi ovako konzistentno kvalitetan crtež od početka do kraja, pogotovo kada se uzme u obzir relativno dugačak period u kojem je djelo nastajalo.

Naprijed

N/A

N/A

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • naker

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Teško je opisati taj osećaj kada dugo iščekuješ neko delo i imaš visoka očekivanja od njega, i onda kada ga konačno pročitaš strip prevaziđe sva tvoja očekivanja i ostavi te bez teksta jer si imao priliku da čitaš i gledaš jedno remek-delo. Ovo je takav tip stripa. Svi hvalospevi i Eisner nagrade koje je ovaj strip pokupio su zasluženi, jer time je ispravljena kosmička nepravda kada su DC/Marvel hteli da cenzurišu njegove radove, 40. godina rada na jednom stripu je dug period, ali stpljenje se isplatilo i BWS je stvorio remek-delo koje zaslužuje da nosi epitet magnum opusa ovog autora.

     

    Američki vojno-naučni eksperiment u maniru Kapetana Amerike i Vulverinovog Oružja X pokušava da stvori supervojnika, ali koristi nacističku vojnu tehnologiju upitne moralne i etičke vrednosti koja neželjeno dovodi do stvaranja hulkolikog čudovišta ogromne snage, ali ogavnog izgleda i uništene psihe usled doživljenih trauma iz detinjstva. Da li je veće čudovište stvorenje koje izgleda kao Frankenštajn ili naučnik koji ga je stvorio? Iako značajna minutaža u stripu otpada na ovaj eksperiment i vojni triler, strip je pre svega jedna porodična drama o familiji čiji američki san biva uništen povratkom glave kuće iz WWII, ali sa ekstremnim slučajem PTSD sindroma. Tužna, teskobna, na momente jeziva, ali pre svega ljudska priča koja dira u dušu i koja nas tera da se zapitamo ko su istinska čudovišta na ovom svetu.

     

    Način pripovedanja je ono po čemu je ovaj strip specifičan, počev od nekih tehničkih stvari jer deluje kao da je BWS izmislio novi redosled čitanja. Oblačići se čitaju s leva na desno, od gore ka dole, ali pošto se poslednji oblačić u donjem desnom uglu prostire i na sledeći kadar ili je povezan sa sledećim oblačićem, sledeći panel se čita od dole s leva na desno, pa tek onda gore s leva na desno. Sam način pripovedanja je nelinearan, iako radnja skače između prošlosti i sadašnjosti, strip teče polako, nigde ne žuri, nekada dijalozi između dve osobe mogu da traju i po desetak stranica, sve je koncizno i matematički precizno postavljeno, ovde se najbolje vidi koliko forma grafičkog romana odgovara načinu pripovedanja ovog autora. Još jedan mali detalj; obratiti pažnju na dnevnik koji piše supruga. Na početku kada je srećna i uzbuđena zbog povratka svog supruga sa ratišta, njen rukopis je lep i čitak, ali kako počnu da se gomilaju problemi i stres, njen rukopis postaje ružniji, teže se čita, češće pravi greške, češće se pojavljuju preknjžene reči. Mali detalj, ali bitan uvid u stanje njene psihe i sunovrata života ove nesrećne porodice.

     

    Čitao malo osvrte po netu gde neki kritikuju kraj stripa i korišćenje magije i vudua koje kao da je proizašlo iz Kingovog Shininga. Ne slažem se sa ovim, autor nije pribegao korišćenju jeftinog scenarističkog rešenja u deux ex machina maniru, već je u ranoj fazi stripa nagovestio mogućnost korišćenja vudua. Jasno se vidi da je BWS koncizno i strpljivo gradio priču, i da je stvari tačno posložio onako kako on želi, i da je imao u vidu kraj i epilog priče. Zapravo, ovaj strip ima dirljivu i lepu završnicu, odličan balans sa radnjom stripa koja se u velikoj meri bavi poprilično teškom tematikom.

     

    Vizuelno govoreći strip je savršen, pozivam vas da nađete neku manu ovom crtežu. BWS je odličan crtač, nebitno da li govorimo o njegovom inovativnom stilu na Konanu, sad već kultnom Vulverinovom Weapon X, ili nekom trećem stripu. Ali 16. godina je prošlo od njegovog poslednjeg stripa, i dok umeće kod njegovih kolega crtača često zna da degradira sa protokom vremena kako postaju stariji, BWS ne samo da je uspeo da održi visok nivo već je uspeo i da ga pobošlja. Tehnika dovedena do savršenstva, odlična gestikulacija, i verovatno najbolje tuširan strip koji sam ikada video. Crtački grom gromova.

     

    Još jednom pohvale za kvalitet Makondovog izdanja, odličan izbor papira za strip ovakvog crteža, izdanje dostojno kvaliteta samog stripa. Kada neko bude pravio listu najboljih grafičkih romana od '00 pa na ovamo, i ako se Čudovišta ne nađu u top 5, mislim da tu nešto ozbiljno ne štima. Ne gubite vreme na prosečne stripove, častite nekad sebe sa vrhunskim ostvarenjem, Monsters je remek-delo, ovaj strip treba doživeti.

     

     

    27.07.2023
    21:40:00 sati
    naker
    uredi

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Zidovi koji plaču
    Kod: GL BO 17
    Ocjena: 50%
    Vrijeme: 12.4.2024. 0:12:00
    Autor: Spock
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 841
  • Hellraisers
    Kod: LL SD 2
    Ocjena: 91%
    Vrijeme: 10.4.2024. 21:31:00
    Autor: Ivan Liverpool
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 1104
  • Dječak sa Divljeg zapada
    Kod: TD ROS 1a
    Ocjena: 68%
    Vrijeme: 9.4.2024. 12:46:00
    Autor: Salkan
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 1141
  • Nestali istraživač
    Kod: ZG SD 09/11
    Ocjena: 100%
    Vrijeme: 8.4.2024. 0:42:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 0
  • Zlato Colorada
    Kod: TX LIB 23
    Ocjena: 89%
    Vrijeme: 6.4.2024. 13:18:00
    Autor: tex2
    Broj komentara: 5
    Broj pogleda: 1474

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

Aukcije

Forum