Hicksville

Dylan Dog

ALBUM ORKA_SP 18 | 272 str.

Crtani roman o autoru stripova, o jednom strip kritičaru, o botaničarki i čuvaru svjetionika, o izdajici stripova te o Hicksvilleu, jednom gradiću na rubu svijeta koji je Meka i Medina stripovskog svijeta, Aleksandrijska knjižnica stripova. Crtani roman o odnosima među ljudima, i kao i drami koja se krije u prostornim odnosima u stripu.

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 79%

Priča 9

Scenarij 8

Crtež 7

Naslovnica 7

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 79%

P*8

S*7

C*7

N*7

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Hicksville
    ALBUM ORKA_SP 18

ZANIMLJIVOSTI

  • Hicksville je serijaliziran u strip časopisu "Pickle" od 1993., objavljen u formi grafičke novele po prvi puta 1989. godine da bi ga 2001. ponovno objavio Drawn & Quartely. Fibra je objavila potonji.
  • Knjiga sadrži s novonapisan (i nacrtan) uvod od 13 stranica. Nakon toga počinje normalna numeracija. Sadrži niz stripovskih referenci: Peanuts, Hergeov Tintin, Moomine, Batmana, itd. Potpun popis bilješki i referenci na 8 stranica možete naći na kraju knjige. Također sadrži i kartu Hickvillea.
  • Hicksville je dobio nagradu "Book of the Year" od The Comics Journal, koji ju je lijepo opisao kao "slatko ispričanu priča o strip mediju".
  • Ukoliko vas interesira Cornucopia, postoji i kratki strip o njoj na autorovom sajtu!
  • Stan Lee i Jack Kirby – velikani američkog superherojskog stripa, tvorci serijala Fantastic Four, X-Men, Hulk i mnogih, mnogih drugih. Kirby je primjerice za DC Comics kreirao serijal "New gods".
  • Str. 69. naslovnica stripa Action Comics #1, gdje se po prvi put pojavio Superman. Autori su bili Jerry Siegel i Joe Shuster.
  • Kafić Tamanitelj rarebita referenca je na "San o tamanitelju rarebita", strip Winsora Mckaya iz 1904. Godine
  • Na Fibrinom sajtu nalazi se četrdesetak oglednih stranica stripa, provjerite!

Tajna Dicka Burgera i Dylana Horrocksa

Da ne duljim s uobičajenom uvodnom spikom, evo direkt u glavu kako ovaj strip album započinje… U Strip Dylana Horrocksa ulazimo na sasvim mala vrata svježe napisanim, ljupkim stripofilsko-oniričkim uvodom u formi stripa iz kojega izvire nevjerojatna ljubav prema stripovskoj formi. Poneseni na krilima sjećanja i nostalgije bivamo prebačeni u nekoliko stripova unutar stripa takoreći mijenjajući stripovske ravni postojanja. Zatim stvarnost – nalazimo strip kritičara Leonarda Battsa na putovanju na Novi Zeland, prema rodnom mjestu popularnog strip-magnata i biznismena Dicka Burgera, kako ga naziva: "najvećeg strip autora nakon Stana Leeja i Jacka Kirbyja". Na put kreće kako bi što bolje upoznao svog idola za svoju buduću knjigu, nadajući se da će uhvatiti njegove formativne godine.

Idete za Hicksville?

Njegova potraga za istinom dovest će ga do raznih neobičnih (stripovskih) situacija. Rodno mjesto naziva se Hicksville, a taj je grad san snova svih stripaša, svi u njemu vole strip i čitaju strip, a postoji i jedna mala tajna koju poznaju samo stanovnici tog gradića. Jao si ga onome koji otkrije tajnu svijetu i zlouporabi njezine moći…

Radnja koja se u stripu odvija u sadašnjosti, te ponašanja likova rezultat su mnogobrojnih epizoda (u formi stripa!) kojima svjedočimo tijekom odvijanja radnje stripa. Protjecanje vremena nije nimalo kronološko, niti se sva radnja dešava u istom prostovremenu. Horrocks uglavnom ne robuje standardnoj narativnoj strukturi ni formi. Rekli bismo da za casual čitatelje, koji uglavnom stripove čitaju za čistu razbibrigu, Hicksville će vjerojatno biti pomalo zahtjevan, na momente čak i naporan, budući da zahtijeva i stalnu pažnju i koncentraciju kako bi se mogle pohvatati sve stranputice, digresije, stripo-tripovska teoretiziranja i intermezzi. Ne može se niti reći da autor pridaje važnost estetici ili detaljnosti okoline gdje se radnja dešava, dok su likovi jednostavno i funkcionalno nacrtani i stilizirani do određene mjere. Ovisno o stripu koji prikazuje, autor koristi više stilova crtanja, od antropomorfnih stiliziranih čovječuljaka u "Toxie i Moxie" pa do kirbijevskog "Captaina Tomorrowa".

Uz obilne digresije u obliku kratkih stripova, autor se ne libi koristiti različite forme kadriranja i prikazivanja vremena i radnje u stripu. Burgerova uspješnica je istoimeni strip i superjunak Kapetan Tomorrow, a primjerice lokalac Sam Zabel piše stripove o Moxie i Toxie, kroz strip provlači se strip o Mauru, kapetanu i kartografu i njihovoj potrazi. Hicksville sadrži stripove unutar stripova, autor stripa u crtanom uvodu probija čak i četvrtu dimenziju, te se obrati čitatelju. Uvod je rađen za novo izdanje stripa, te autor u tom dijelu pokušava identificirati sve važne stripovske elemente svog života (kao stripaša).

San o stripu

Knjižnice i novi horizonti

Ako ste se već zabrinuli da kako to da ne znate gdje li se nalazi ta zemlja Kornukopija, te koji je taj njezin najveći umjetnik stripaš kartograf Emil Kopen, nemojte brinuti. To je fiktivna zemlja, zemlja ideja, zemlja iz koje dolaze stripovi. Ona je svugdje i nigdje. Spominje se i u drugom Horrocksovom serijalu "Atlas". Kornukopija je također po naški sinonim za rog obilja, posuda u obliku roga koja sadrži različite plodove, a koristi se i u prenesenom značenju.

Kako bih sebi razjasnio porijeklo naziva kornukopija, krenuo sam dalje u potragu. Postoji i mit o Zeusu, nimfi Melisi i kozi Amalteji. Nakon što šumska nimfa izliječi slomljeni kozin rog, Zeus u znak zahvalnosti pruži Melisi poseban rog, i reče: „Ovo je rog obilja. Neviđeni rog izobilja iz kojeg uvijek izlazi, pomoću čarolije sve što bi mogla poželjeti. “ Kornukopija, svijet mašte, ideja ili stripa, stalno promjenjive kartografije iz kojeg proizlazi sve što jedan strip autor može poželjeti, i zamisliti.

Emil Kopen kaže da se "priče u suštini bave prostornim odnosima, blizinom tijela. A vrijeme je nešto što se naprosto miješa u to. " Ili "prava se drama krije u prostornim odnosima. To je važnije od pitanja zašto ili kako se neki likovi nalaze u nekoj situaciji u stripu. " Hicksville je zapravo i priča o odnosima između određenih likova. Tu je propali stripaš Sam Zabel, botaničarka i svjetska putnica Grace, gostioničar Danton, Gracein ljubavnik Kupe, te stripaši Batts i Burger koji igraju tu igru istine i laži. Svi su oni uhvaćeni u neraskidivoj paukovoj mreži stripa.

Zamisao o knjižnici svih knjižnica nije nova, Jorge Luis Borges predstavio je taj koncept u svojoj kratkoj priči "Babilonska knjižnica" iz 1941. godine. Koncept apsolutne knjižnice gdje Borges opisuje nezamislivo golemu knjižnicu koja se sastoji od međusobno povezanih heksagonalnih soba s policama koje sadrže potencijalno svaku moguću i nemoguću knjigu. Sve odreda knjige imaju beskonačne kombinacije 23 slova abecede, dakle beskonačno mnogo knjiga sa smislom, ali i bez ikakva značenja i smisla. No, kad na tu temu upitate Horrocksa, reći će vam da ga ponekad zna biti sram što nije pročitao tu priču, ali je kad tinejdžer pročitao dosta od Umberta Eca i Itala Calvina. I da mu je ideja došla u glavu jednog jutra u potpunosti formirana nakon što se dugo vremena kuhala. No za sve je zaslužan jedan san koji mu se više puta ponavljao.

Ideja ili inspiracija može doći iz sasvim običnih ili pak neuobičajenih izvora. Nema pravila pristupa tom beskonačnom rezervoaru ideja. Kad smo već kod ljubitelja knjižnica i knjiga, i sasvim banalnog izvora ideje spomenimo još jednog autora koji se proslavio romanom o knjižnici. To je Umberto Eco, autor romana "Ime ruže", knjige koja također sadrži knjižnicu skrivenu unutar jednog samostana koja čuva mnoga vrijedna i izgubljena literarna dostignuća. Prema legendi, Eco je prilikom istraživanja za svoju doktorsku dizertaciju kupio knjigu od nekog opskurnog redovnika iz 19. st., i to čisto zato jer mu se sviđao uvez. Listajući tu knjigu za oko mu je zapela sasvim nevažna rečenica iz koje se kasnije izrodio njegov najpoznatiji roman. Ono što je bilo neobično je činjenica da je godinama kasnije ponovno krenuo listati tu istu knjigu na nagovor prijatelja kako bi našao taj ključni paragraf. No ta rečenica se nije nalazila u toj knjizi.

Čini se da ponekad nije lako točno odrediti otkud je ideja došla. Postoji i Ecova pouka o akademskoj poniznosti odnosno da od svakog možemo nešto naučiti. Na isti način i Horrocks ne može točno odrediti otkud mu ideja. Možda je ona zapravo oduvijek bila dio odraslog njega, samo je trebalo vremena kako bi sazrela.

Hicksville, strip

Hicksville je inicijalno serijaliziran u strip časopisu "Pickle" od 1993., objavljen u formi grafičke novele po prvi put 1989. godine da bi ga 2001. ponovno objavio Drawn & Quartely s novonapisanim (i nacrtanim) uvodom. Godine 2010. ponovno izlazi novo američko izdanje, a vrlo lijep intervju s autorom možete pročitati na CBR-u ili na stranici njegovog izdavača! Poželite li se vratiti u Horrocksov svijet, Hicksville i Kornukopiju, potražite njegov drugi strip – "Atlas" koji pripovijeda priča o Emilu Kopenu, najvažnijem magičaru kartografu i stripašu Kornukopije. Isto tako se vraća Samu Zabelu u stripu "Sam Zabel and the Magic Pen".

No, svaki čitatelj stripa mogao bi se prepoznati u Hicksvilleu, to je sveobuhvatna posveta stripu i strip-kulturi. Autor preispituje autorska prava, autorsku slobodu, tržište stripova, odnos između komercijalizacije strip industrije i stripa kao autorskog izražaja. Obraća se stripovskoj zajednici mnogim kontemplacijama o stripu, kao i drugim opažanjima o životu kroz strip formu. Primjerice o međuljudskim odnosima, te važnosti prostornog odnosa u stripu. (Ne pitaj!)

Strip za više čitanja, i rekao bih - esencijalno štivo za kućnu biblioteku.

Leonard Batts na putu za Hicksville

Naprijed

ALBUM ORKA_SP 15 Šetač

ALBUM_ORKA_SP_21 Piletina sa šljivama

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • C Celtic

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    22.10.2016
    10:21:00 sati
    C Celtic
    uredi
  • Deers

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Možda bi mu sei  našlo zamjerki ali priča sa tolikom ljubavlju prema stripu ne može dobiti manje ocjene. Meni jako važan strip.

    22.10.2016
    12:38:00 sati
    Deers
    uredi
  • Ukupna ocjena 47%

    5, 3, 5, 8

    Žao mi je ali meni se ovo nije niti malo svidjelo. U recenziji je sve lijepo napisano, tako da sama ideja mi se  sviđa ali strip mi je bio tako naporan, da ga nisam mogao završiti. Radije bi čitao stripove koji su navedeni u stripu nego sam strip. Svatko ima svoj okus. Ovaj strip nije za mene.

    22.10.2016
    18:06:00 sati
    tekumze
    uredi
  • krem

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    23.10.2016
    00:30:00 sati
    krem
    uredi
  • Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Rijetko jedinstveno djelo. Možda i najzanimljivije koje je Fibra do sada objavila. 

    23.10.2016
    12:43:00 sati
    verab
    uredi
  • Zagor-te-nay

    Ukupna ocjena 63%

    8, 8, 4, 3

    Ideja dobra, koncept šteka. Crtež i naslovnica odbojni. Smeta me i što autor kombinira prava imena iz svijeta stripa dok dio izmišlja i štiti. Nešto kao Dampyr u Bosni :-) Zanimljiv strip al ukratko - nije za svakoga.

    23.10.2016
    15:04:00 sati
    Zagor-te-nay
    uredi
  • anto

    Ukupna ocjena 85%

    10, 9, 7, 7

    Vrlo,vrlo originalan strip.

    24.10.2016
    20:06:00 sati
    anto
    uredi
  • Gil-galad

    Ukupna ocjena 77%

    10, 6, 7, 8

    Vrline Hicksvillea su ujedno i njegove mane...


    Pre svega, raspametio me Horrocksov uvod, koji je nastao nešto kasnije u odnosu na datum objavljivanja stripa... Već tu se vidi ogromna i čista ljubav prema devetoj umetnosti (kupio me Tintinom i Hergeom na prvu loptu!), nakon čega na misteriozan i uverljiv način otvara strip. Još, citirana misao nekog stripskog velikana na početku svakog poglavlja je nešto veoma lepo od strane autora, kao i čitav niz referenci i posveta; u ostalom, sam strip je posveta - stripu (čemu u prilog ide i različitost crtačkih stilova), ali i insistiranje na smeru u kome bi stripovi trebalo da se kreću: sloboda (Horrocks "vodi" svoje likove na razna mesta po svetu), kreativnost, istraživanje, eksperimentisanje...


    Međutim, ideja da karijera i život nekog stripskog autora budu (prilično stereotipno) prikazani po uzoru na filmske ili neke muzičke zvezde, well, baš i ne pije vodu, što se kaže, iako svakako postoji taj jaz između glamura-"izloga" i onog "kad se spusti zavesa". Horrocks se, rekao bih, na taj način u stvari sprda sa (ne)popularnošću stripa u odnosu na film ili muziku, recimo. Na isti način, paradoksalna je i potraga novinara i istoričara stripa, Leonarda Battsa, za istinom o uspehu Dicka Burgera; cenim takav pristup zbog toga što postoji velika nepravda od strane, najbolji primer, DC-ja prema ljudima koji su osmislili Supermana ili Marvela prema Jacku Kirbyju, ali se čini malo verovatnim - isto koliko i pomenuti glamurozni život strip-autora, ne sam po sebi, nego na način na koji je prikazan - iz prostog razloga što bi u današnjem svetu to malo koga zanimalo, osim šačice nepopravljivih geekova, a teško da bi neko nešto mogao da uradi i promeni stvar, takođe (iako to nipošto ne znači da ne bi trebalo da pokuša; pitanje i nije da li, nego kako?). Otuda, pomešana osećanja i utisci tokom čitanja, jer Hicksville mi se čini pomalo usiljenim radi (ipak svejedno neosporne) originalnosti, a to ne volim.


    Dalje, strip(ovi) u stripu - previše ih je, deo sa Samom u poseti Burgeru posebno, baš kao i Samovi stripovi, koji su zamorni. Baš me zanima da li je ovu narativnu tehniku prvi primenio Moore u Watchmen? No, pada mi na pamet jedan primer gde to mnogo bolje i tečnije funkcioniše nego u Hicksvilleu - Whatever Happened to the World of Tomorrow? Briana Fiesa.

     
    Konačno, strip je na momente jednostavno naporan za čitanje; šta, šta, šta? - do samog kraja, sa nenametljivim i pomalo fantastičnim raspletom, koji me nije posebno dotakao, iako ga vadi sjajan epilog - poređenje stripova sa geografskim kartama, o čemu je bilo reči negde na sredini Hicksvillea, uz zanimljivu i neobičnu implementaciju lokalnog folklora (sve je objašnjeno u listi pojmova na kraju knjige).


    Ovo stvarno nije naslov za svakoga, verujem da se Horrocks obraća jednoj specifičnoj grupi čitaaca, pa ko se u tome pronađe - pronašao se. Kao što rekoh: vrline Hicksvillea su ujedno i njegove mane.

    25.10.2016
    16:56:00 sati
    Gil-galad
    uredi
  • Ernie Pike

    Ukupna ocjena 84%

    10, 8, 8, 6

    Dobar i zanimljiv strip. Iako neki od stripova u stripu nisu na razini ostatka, pročitao sam ga s guštom od početka do kraja.

    04.12.2016
    22:31:00 sati
    Ernie Pike
    uredi
  • Oki

    Ukupna ocjena 47%

    3, 2, 8, 8

    Za neke situacije iz ovog stripa bi pokoji forumaš sa stripovi.com pomislio da ih je smišljao 1euro sa foruma, a ovaj strip mi i djeluje nekako potpuno amaterski, s time da mi se priča nikako ne sviđa jer je slekavo sklepana i nije me ni trenutka uspjela uvući u sebe, no crtež koliko god izgledao amaterski, uopće nije loš.
    23.12.2016
    16:00:00 sati
    Oki
    uredi
  • Vorador

    Ukupna ocjena 77%

    8, 8, 7, 8

    Ljubavno pismo mediju stripa. Strip za stripofile.

    20.06.2017
    14:52:00 sati
    Vorador
    uredi
  • Hercule Poirot

    Ukupna ocjena 79%

    10, 7, 7, 7

    Za sve stripoljupce.

    15.06.2020
    13:54:00 sati
    Hercule Poirot
    uredi

Najnovije

Vijesti

    Magazin

    Recenzije

    • Ice Cream Man
      Kod: ICM IMG 1/5
      Ocjena: 80%
      Vrijeme: 12.7.2020. 19:37:00
      Autor: Paka01
      Broj komentara: 0
      Broj pogleda: 305
    • Proteus
      Kod: TX ZS 33/984/985
      Ocjena: 76%
      Vrijeme: 10.7.2020. 15:34:00
      Autor: igor 12
      Broj komentara: 6
      Broj pogleda: 772
    • Njihalo strave
      Kod: VB PO 1
      Ocjena: 70%
      Vrijeme: 7.7.2020. 15:05:00
      Autor: Kila Banana
      Broj komentara: 8
      Broj pogleda: 840
    • Božji sud
      Kod: KP SA 7c
      Ocjena: 82%
      Vrijeme: 6.7.2020. 9:20:00
      Autor: Spock
      Broj komentara: 8
      Broj pogleda: 568
    • Put za raj
      Kod: ZG VCSP 32
      Ocjena: 50%
      Vrijeme: 3.7.2020. 23:14:00
      Autor: Djole
      Broj komentara: 4
      Broj pogleda: 1954

    Aukcije

    Forum

    Najčitanije

    Vijesti

      Magazin

      Recenzije

      • Poslije apokalipse
        Kod: NN LIB 55
        Ocjena: 100%
        Vrijeme: 23.5.2020. 17:54:00
        Autor: Jerry Krause
        Broj komentara: 1
        Broj pogleda: 2447
      • Put za raj
        Kod: ZG VCSP 32
        Ocjena: 50%
        Vrijeme: 3.7.2020. 23:14:00
        Autor: Djole
        Broj komentara: 4
        Broj pogleda: 1954
      • Svijet Nancy Porter
        Kod: NN ALM 7a
        Ocjena: 61%
        Vrijeme: 21.4.2020. 18:47:00
        Autor: Jerry Krause
        Broj komentara: 1
        Broj pogleda: 1574
      • Hellgate u plamenu
        Kod: ZG LU 275/276
        Ocjena: 87%
        Vrijeme: 23.6.2020. 1:11:00
        Autor: igor 12
        Broj komentara: 13
        Broj pogleda: 1347
      • Dame sumnjiva morala
        Kod: FB KP 41
        Ocjena: 96%
        Vrijeme: 23.4.2020. 22:05:00
        Autor: luxi68
        Broj komentara: 13
        Broj pogleda: 1253

      Aukcije

      Forum