Seljačka buna

Bone

ALBUM VL 1 | 32 str.

Na temelju literarnog predloška Augusta Šenoe, legendarni lik iz hrvatske povijesti Matija Gubec, borac za kmetska prava i vođa Seljačke bune, u borbi protiv vlastele predvođene Franjom Tahyjem ovjekovječen je i u devetoj umjetnosti!

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 86%

Priča 9

Scenarij 7

Crtež 10

Naslovnica 8

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 80%

P*8

S*7

C*8

N*6

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Seljačka buna
    ALBUM VL 1

ZANIMLJIVOSTI

  • Ovom stripovskom adaptacijom istoimenog romana “Seljačka buna“ Večernji list u suradnji s tvrtkom Vedis (a kasnije Lastanom) započinje ediciju Hrvatska povijest u stripu koja se prodavala uz novine Večernji list, a izdano je osam svezaka. Cijena jednog iznosila je osam kuna, a edicija je izlazila od ožujka 2013. godine do svibnja 2015. godine.
  • Projekt je simbolično započeo početkom 2013. s obradom Seljačke bune kad se u Hrvatskoj obilježavalo 440 godina od tog još uvijek nedovoljno istraženog povijesnog događaja.
  • Autor ove adaptacije jest proslavljeni hrvatski strip-umjetnik Željko Lordanić, dok su popratne tekstove napisali Zvonimir Despot i Veljko Krulčić. Autor ostalih naslova ove edicije je Ivica Bednjanec.
  • Ova priča nema naslovnicu jer je to ustvari preuzeta scena iz stripa, te je također jedina crno-bijela naslovnica u sklopu ove edicije.
  • Više o Seljačkoj buni.
  • Postoji i film iz 1975. godine.

Kakav je gušt bio kad mi je djed te davne 2013. godine donio Seljačku bunu pri dolasku u Zagreb, uz njegove standardne povijesne priče, baš poput Broja Jedan. Bio je to prvi put kad sam se susreo s povijesnim stripom. Oduvijek su me više privlačili drugi oblici, poput avanturističkog (Zagor), humoristično-satiričnog (Alan Ford) ili dječjeg (Garfield) stripa. Vjerojatno ne bih nikad niti pomislio na kupnju nekog povijesnog stripa da ga tada nisam dobio na poklon. I što ću, poklonjenom se konju ne gleda u zube, uzeo sam strip i pročitao ga. Od tog prvog čitanja sve do danas nije mi puno toga ostalo u sjećanju, tek ona posljednja i jezovita scena ubojstva. No krenimo redom:

Željko Lordanić (1948. g., Zagreb) ili kako ga neki od milja zovu Lord, pripadnik je klasične strip škole i jedno od najvećih imena domaćeg stripa. Svoju stvaralačku karijeru započeo je diplomiravši na Likovnoj akademiji 1974. u natječaju Plavog vjesnika gdje je osvojio sjajno 2. mjesto. Nakon toga počeo je surađivati sa slovenskim novinama „Delo“ i „Nedeljski dnevnik“ gdje je usavršavao svoje crtačke vještine. Radio je na brojnim stripovnim predodžbama književnih djela kao što su: “Zov divljine“, “Taras Buljba“, “Posljednji Mohikanac“, “Gulliverova putovanja“ itd. iako je u par navrata zalazio i u druge tematike, primjerice ratnu, povijesnu i znanstveno-fantastičnu.

U Hrvatskoj je Lord postao sripovska ličnost 1980. godine kroz poznati dječji časopis “Modra lasta“ gdje su objavljivani uraci na kojima je sudjelovao crtački (“Otok s blagom“), ali i scenaristički (“Zlatarevo zlato“). Tijekom Domovinskog rata za njih je jednom godišnje pisao obrade književnih klasika (“Vuci“, “Tatari u Hrvatskoj“, “Branka“) ili vlastite uratke (“Petar Krešimir IV“, “Domagoj“, “Petar Svačić“…) koji su kolorirani. Godine 1992. na Salonu stripa osvojio je nagradu za realistički strip, a 2016. godine nagradu “Andrija Maurović“ za životno djelo koje je, morate se složiti, uistinu veliko. (prema: V. Krulčić, Željko Lordanić-Lord, Majstor stripovnih adaptacija književnih klasika)

Seljačka buna jedan je od najpoznatijih događaja rane hrvatske povijesti, iako se o njoj jako malo toga može utvrditi sa sigurnošću. Ima raznih teorija o tome kako je izbio rat, tko je koga izdao pa čak se špekulira i o načinu na koji je glavni junak ove priče, Matija Ambroz Gubec, pogubljen.

Prije same radnje stripa treba objasniti tadašnje stanje:
Područje Hrvatske je u to doba (druga polovica 16. st.) bilo feudalno uređeno. To znači da su kao plaću za svoju uslugu domovini (obranu od tadašnjih osmanlija koji su pojeli većinu Hrvatske) vojnici dobili komad zemlje - feud. Feud se dijelio na dva dijela: prvi, alodij, na kojemu je boravio feudalac, čovjek koji to zemljište posjeduje, a drugi dio zvan selište obrađivali su kmetovi. Oni su bili seljaci primorani služiti svojem nadređenom (senioru) za pomoć u ratovanju te plaćati određene rente kao što su naturalna (dio prihoda iz tla), novčana (dio onoga što zarade) te tlaka, odnosno rad za feudalca. Također su plaćali porez kralju i desetinu prihoda Crkvi kao instituciji. Uza sve ove troškove i maltretiranja od strane pretpostavljenih jasno je kao dan da položaj seljaka nije bio nimalo zavidan. Niži plemići, između ostalog i vojnici, bili su neka vrsta kmetova (vazala) višim plemićima (vlasteli) dok su svi oni bili u službi kralja. Nema točnih podataka o tome kako je buna započela, no moja je teorija da su seljaci bili nezadovoljni svojim položajem koji se dogodio nakon smrti Andrije Heninga, muža Uršule Hening. Inače, Heningovi su često imali sukobe s mađarskom obitelji Tahy oko vlastelinstva. Dakle, Uršula Hening suprugovim odlaskom na onaj svijet ostaje sama upravljati cijelim susedgradsko-stubičkim područjem dok u susjednoj Mađarskoj Uršulin rođak i kraljevski sudac Andrija Bator dogovara prevaru sa sad već nadaleko i naširoko omraženim Franjom Tahyjem. Koji dan poslije mađarski plemić dolazi kod Uršule predati joj ugovor o prepuštanju Susedgrada Andriji Batoru koji ga onda bez Uršulinog znanja predaje Tahyju. Ubrzo Susedgradom i okolnim selima zavlada strah od Tahyjeve vojske koja krene šibati i pljačkati seljake, pritom ne uzimajući u obzir ni spol ni dob. I ovdje glavni akter stupa na scenu. Da, to je on, to je Matija Gubec. Njegov unuk Đuro Mogaić planirao se udati za Janu iz Brdovca, ali Tahy je bahato odredio da će svi neženje služiti vojsku iako je zakon određivao da neženje to nisu dužni obavljati. Gubec je na to otišao reći Tahyju što ga ide, ali ga je ovaj otjerao bičem te preko noći sve mladiće silom odveo u vojsku. I tada počinje Seljačka buna, povratkom Uršule Hening sa svojim zetom, banom Stjepkom Gregorijancom. Tu više nema smisla ulaziti u detalje, Franjo Tahy je poludio što je Uršula ponovo došla u Susedgrad te je od kralja zatražio da se grad pripiše njemu. Gubec je tada ujedinio sve seljake u borbi za prava seljaka. Naravno, za područje Slovenije mu je pomagao Ilija Gregorić, a između Save i Drave tu je bio Ivan Pasanec. Idućeg dana stupila je borba na Stubičkom polju gdje je zbog brojčane nadmoći pobjedu odnijela Tahyjeva vojska predvođena vojskovođom Alapićem. Matija Gubec je ubrzo nakon gušenja ustanka, 15. veljače 1573. godine pogubljen na Markovu trgu stavljanjem užarene krune na glavu, kao porugu s tim što je od kmetova dobio naziv seljački kralj. Čak i ovdje postoji teorija da je Matija pogubljen na mjestu Gupčeva zvijezda tako što su ga konji raščetvorili.

Predzaključna riječ:
To je bila Lordanićeva interpretacija “Seljačke bune“. Nit' spektakl, nit' debakl, barem što se scenarija tiče jer crtež je FENOMENALAN. Ovako dobro sjenčanje, usredotočenost na najmanje detalje i prikaz širokih prostora sa svim ljudstvom na njemu su za svaku pohvalu. Crtež baš kakav i pristaje ovakvoj tematici; u staromodnom tonu, baš kao da je autor živio tamo u to vrijeme i predočio nam to točno kako je izgledalo. Gotovo da nemam nikakvih zamjerki, par puta su izrazi mogli biti pogođeniji, ali to je baš za one koji traže dlaku u jajetu. Vlastitu naslovnicu ovaj strip nema tako da sam dao ocjenu ukupnom dojmu koji je i više nego solidan. Strip ne spada u kategoriju 'must have', ali vam neće biti žao ako ga pročitate, a pogotovo zbog divnog crteža unutar tog klamanog izdanja.

Zaključna riječ:
Je li sve što se stoljećima prepričavalo o legendarnoj Seljačkoj buni istina?
Mislim da je to jedan od onih događaja koji nije najljepši i završava tragično, ali mi ga kao nacija moramo prihvatiti. On stoji iza nas i čak i da nije potpuno istinit obilježio nas je takve kakve jesmo. Moramo se boriti za ono što želimo, koliko god to izgledalo nemoguće. Matija Gubec, jedan na prvu potpuno nebitan čovjek, zahvaljujući svojim plemenitim ciljevima danas uživa najviše hrvatskih ulica nazvanih upravo po njemu, borcu za pravicu i kralju seljaka.

Spomenik Matiji Gupcu

Naprijed

N/A

N/A

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • Ukupna ocjena 83%

    9, 8, 9, 5

    24.01.2020
    22:16:00 sati
    njofra32
    uredi
  • RAKOSI4

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Strip nažalost nisam pročita ali bi dodao sljedeće :

    1.Seljaci su bili brojnijih otprilike duplo ali je profesionalna vojska bila iskusniji i bolje naoružanja s time da im je u posljednjem trenutku stiglo pojačanje,prije toga bitka se vodila 4 sata i nije se nadzirao pobjednik.

    2.Uskoci su se po planu trebali priključiti seljačkoj vojsci, njih oko tisuću jer su bili nezadovoljni što im nisu isplaćivane plaće. Vidjevši opasnost gospoda im isplaćuju plaće i pridobijaju na svoju stranu dakle uskoci zabijaju nož u leđa seljačkoj vojsci. 

    3.Ovo je svijetli primjer borbe hrvatskih seljaka (i slovenskih) za pravednije društvo i uspostavu Hrvatske države lišenu tuđina.

    4.Naš Matija je uistinu naš kralj i veliki mučenik a divljaštvo prema njemu i zarobljenima seljacima izaziva prezir prema krvnicima. 

    24.01.2020
    22:52:00 sati
    RAKOSI4
    uredi
  • Ukupna ocjena 61%

    8, 4, 7, 4

    Recenzija me podsjetila da doma imam ovaj strip, a nikad ga nisam pročitao, pa sam odlučio nadoknaditi propušteno. Riječ je o pomalo starinskom, drvenom stripu gdje je radnja cijele Šenoine Seljačke bune stisnuta na 30 bonelli stranica pa je jasno da se strip većinom svodi na skraćeno prepričavanje. Ja doma imam Večernjakovo izdanje koje je fora jer ima i kratku uvodnu riječ povjesničara (koja cijeli strip proglašava bajkom :-) ) i biografiju Željka Lordanića.

    26.01.2020
    12:42:00 sati
    pcoro
    uredi
  • Ukupna ocjena 79%

    8, 8, 8, 7

    27.01.2020
    02:58:00 sati
    LL1986
    uredi

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Kroz Erondàr
    Kod: DRGN LIB 8c
    Ocjena: 77%
    Vrijeme: 1.4.2020. 21:43:00
    Autor: kandraks
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 325
  • Gil
    Kod: DJIL LMS 1
    Ocjena: 77%
    Vrijeme: 1.4.2020. 0:55:00
    Autor: Spock
    Broj komentara: 6
    Broj pogleda: 645
  • Son of Superman
    Kod: SU TPB 4
    Ocjena: 65%
    Vrijeme: 29.3.2020. 20:10:00
    Autor: Paka01
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 398
  • Bliski susreti
    Kod: DD SD 34
    Ocjena: 75%
    Vrijeme: 28.3.2020. 20:10:00
    Autor: Jocko
    Broj komentara: 5
    Broj pogleda: 543
  • When In Rome
    Kod: CTW DC 1
    Ocjena: 67%
    Vrijeme: 23.3.2020. 0:03:00
    Autor: Paka01
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 563

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Newfoundland!
    Kod: ZG VEC 151/153
    Ocjena: 78%
    Vrijeme: 10.1.2020. 15:02:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 11
    Broj pogleda: 1878
  • Zeleni labirint
    Kod: ZG VEC 97/99
    Ocjena: 61%
    Vrijeme: 6.2.2020. 0:34:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 17
    Broj pogleda: 1748
  • Ratnice
    Kod: ZG VEC 99/102
    Ocjena: 79%
    Vrijeme: 9.3.2020. 0:06:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 1567
  • Početak raspleta
    Kod: AF SS 412
    Ocjena: 61%
    Vrijeme: 11.2.2020. 19:31:00
    Autor: Kila Banana
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 1309
  • Mortimer: Zadnji čin
    Kod: ZG LU 271/274
    Ocjena: 79%
    Vrijeme: 19.3.2020. 15:30:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 10
    Broj pogleda: 1282

Aukcije

Forum