Berlin

Alan Ford

ORKA 45 | 576 str.

Kompleksno viđenje njemačke metropole u doba jazza kroz prizmu njezinih stanovnika: Marthe Müller, mlade žene koja u velikom gradu studira umjetnost; Kurta Severinga, novinara i idealista koji gubi vjeru u tiskanu riječ kako se ekstremizam sve više širi poput otrova; Gudrun Braun, radnicu i majku čiju obitelj razara politika i mnogih drugih ljudi iz svih slojeva društva. Životne im se sudbine susreću na raskrižjima dobrote i okrutnosti, ljubavi i mržnje, seksa i smrti…

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 90%

Priča 9

Scenarij 9

Crtež 9

Naslovnica 9

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 85%

P*9

S*8

C*8

N*8

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Berlin
    ORKA 45
  • Berlin
    ALBUM ZRC 1

ZANIMLJIVOSTI

  • Berlin je američki strip koji je neredovito izlazio u formi sveščica od 1996. do 2018. godine za izdavačke kuće Black Eye Productions te Drawn & Quarterly. Strip je u Njemačkoj izašao 2018. godine, na ovim prostorima prvi puta izlazi od strane slovenskog izdavača Založba ZRC, 2019. godine, zagrebačka Fibra ga objavljuje 2020. godine u Biblioteci Orka broj 45.
  • Format 215 x 280 mm, crno-bijeli strip, tvrdi uvez, 2,267 kg.
  • Jason Lutes je ovaj strip radio 22 godine (od 1996. do 2018. godine), što je duže vrijeme od postojanja Weimarske Republike koju opisuje.
  • 1996. godine, Jason Lutes je u svojoj kući u Seattleu vidio reklamu za knjigu fotografija o Berlinu 1920-ih i odmah mu je pala na pamet ideja za napraviti ovaj strip.
  • Jason Lutes se rodio 1967. godine u New Jerseyu i odrastao je čitajući stripove američkih superheroja i western stripove, sve dok ga putovanje u Francusku u dobi od 9 godina nije navuklo na Tintina. Kasnih 1970.-ih otkrio je časopis Heavy Metal i igru Dungeons&Dragons, što je imalo veliki utjecaj na njegov kreativni razvoj! Lutes je diplomirao ilustraciju na Fakultetu Rhode Island School of Design 1991., nakon čega se preselio u Seattle. Prvi strip mu datira iz 1993. („Jar of Fools“).
  • Unutarnje korice prekriva karta Berlina, karta kao simbol raskrižja na kojem se našao Berlin. Inače, u stripu je sve puno simbola, koje bi bilo teško i pobrojati (položaj likova u vlaku odmah na početku stripa nagovješćuje budući sukob, sam vlak također nagoviješta holokaust i simbolizira isprepletene sudbine nacije, zastave s bijelim krugom umjesto svastike, simbolika glavnih junaka, politički govori, band The Cocoa Kids, razbijeni prozori kao simbol revolucije i nagovještaj Kristalne noći…).
  • Spominje se članak 175 njemačkog Kaznenog zakonika koji proglašava homoseksualni čin između dvojice muškaraca nezakonitim. Berlin je bio europska prijestolnica homoseksualaca s prvom poznatom četvrti na svijetu. Usprkos članku 175. homoseksualna kultura je cvala u doba Weimarske Republike. Članak 175. je ukinut 1994. godine.
  • Popis stvarnih osoba koje se spominju: ekspresionist Frans Masereel (i njegov roman u gravurama Mein Stundenbuch iz 1919. godine, djelo je preteča grafičkih novela), njemački poduzetnik i političar Alfred Ernst Alexander Hugenberg (1865-1951), mladić koji je odrastao u izolaciji u tamnoj ćeliji Kaspar Hauser (1812-1833), revolucionarka, socijalistica, marksistički filozof i antiratni aktivist Rosa Luxemburg (1871-1919), osnivač SPD-a Karl Paul August Friedrich Liebknecht (1871-1919), Friedrich Wilhelm Viktor Albert poznatiji kao Kaiser Wilhelm II (1859-1941) abdicirao 1918. godine – kraj njemačkog carstva; ministar vanjskih poslova, kancelar i dobitnik Nobelove nagrade za mir Gustav Strasemann (1878-1929), novinar, pisac i satirist Kurt Tucholsky (1890-1935); dvanaesti njemački kancelar i četvrti kancelar Weimarske Republike Hermann Müller (1876-1931); francuski novinar Philippe Barres (1896-1975); francuski političar, povjesničar i novinar Georges Eugene Sorel (1847-1922); njemački filozof Friedrich Wilhelm Nietzsche (1844-1900); njemački slikar i teoretičar njemačke renesanse Albrecht Dürer (1471-1528); boljševički i marksistički teoretičar Lav Davidovič Bronstein Trocki (1879-1940); mađarsko-američki umjetnik i iluzionist Harry Houdini (rođen kao Erik Weiz 1874-1926); kancelar Heinrich Aloysius Maria Elisabeth Brüning (1885-1970); jurišnik Horst Wessel (1907-1930); njemački političar Walther Franz Maria Stennes (1895-1983); njemački političar ubijen tijekom Noći dugih noževa Gregor Strasser (1892-1934).
  • Markosova recenzija: Slike Weimarske Republike, čije je slobode i plamen kreativnosti ugasila fašistička čizma.
  • Nekoliko slika iz stripa možete vidjeti ovdje: link1, link2 i link3.

Berlin, epska trilogija (Grad od kamenja: rujan 1928. - svibanj 1929.; Grad od dima: lipanj 1929. – rujan 1930.; i Grad od svjetla: rujan 1930. – siječanj 1933.) smještena u suton njemačke Weimarske Republike. Vrijeme radnje 1928-1933. Berlin nije jedini strip koji se bavi Njemačkom i njenom ratnom politikom, možemo reći da ima jako puno stripova i ostalih medija sa spomenutom tematikom. Očekivanja nemam, znam da mi ratna tematika nije draga i o njoj malo znam, a ironija je onda da su mi baš neki takvi stripovi jedni od najdražih i na vrhu mojih top lista („Naša majka rat“, „Bilo jednom u Francuskoj“, „Maus“). Povijest volim, ali ne noviju (pogotovo današnju), o Njemačkoj i ratovima ne znam skoro ništa (nije mi omiljena tema za proučavanje), a poprilično sam siguran da u svom školskom obrazovanju nisam nikada čuo za Weimarsku Republiku. I eto Berlina, kud ćeš bolje prilike za naučiti nešto od čitanja ovog stripa. Svakako ću zapamtiti puno toga, strip je za mene bio jako edukativan!

Početak stripa i 1928. godina odmah asociraju na nacizam, neke na Weimarsku Republiku, a većini ljudi kada pomisle na Njemačku, misli lete na Hitlera i nacističku stranku. Sve to između ostalog i jest tema ovog djela.

Glavni junak ovog povijesnog stripa jest grad Berlin. Sam grad Berlin u stripu oživljava u svojim zadimljenim, raskošnim salonima, popucalim, raspadnutim pločnicima, živahnim i neobuzdanim noćnim klubovima, prašnjavim tavanima i željezničkim stanicama... Sve spomenuto je Lutes majstorski i živopisno nacrtao! U Weimarskoj Republici, Berlin je bio progresivno europsko središte, svjetska metropola, gdje je plamen kreativnosti, umjetnosti, znanosti, filozofije, intelektualizma, novinarstva (oko 3000 novina i časopisa od kojih se u ovom djelu spominju „Die Weltbühne“, „Arbeiter Illustrierte Zeitung“, Angriff: novine nacista tiskane u 80 000 primjeraka), glazbe, arhitekture, književnosti, kazališta, noćnog života, senzualnih liberalnih vrijednosti, političkih misli, kulture i seksualnih sloboda, raznolikosti, živo gorio dok se nije ugasio pod nacističkom čizmom, a Lutes prikazuje njegov tragični i neizbježni pad, tako i pad Weimarske Republike. Nažalost bio je to kratki kulturni procvat, a ironija je da se baš u tom razdoblju država počela raspadati. Nakon razornog rata uslijedio je procvat i napredak, a novi ciklus doveo je nažalost opet do rata.

Prva vinjeta stripa,
Marthe u vlaku iz Koelna za Berlin

Strip zapravo predstavlja autorov pogled na pad Weimarske Republike kroz oči njegovih građana – Marthe Müller, mlade žene (26 godina), biseksualne orijentacije, koja bježi od sjećanja na brata poginulog u Prvom svjetskom ratu; Kurta Severinga, novinara i idealista koji gubi vjeru u tiskanu riječ kako se ekstremizam sve više širi poput otrova; Braunovi, obitelj razdvojena siromaštvom i politikom, tri generacije židovske obitelji Schwartz, beskućnik Pavel, stari policajac Lemke, lezbijka Anna Lencke koja se oblači kao muškarac, Pola Mosse – model na likovnoj akademiji i plesačica u noćnom klubu, nacist koji ne plaća stanarinu i njegova gazdarica koja ima veze za naplatu - komuniste...

The Cocoa Kids: afroamerički jazz band koji je Lutes izmislio, ali njihova uloga evocira na iskustva mnogih crnaca iseljenika u Europi ranih 1930-ih. Opet simbolika, kao što spomenuh u zanimljivostima, možemo naći jako puno simbolike u stripu!

I tako bismo brojanjem došli gotovo do stotinjak likova, većina ih je fiktivnih, a prisutno je i pregršt stvarnih povijesnih likova! Najveću rolu kad su stvarni likovi u pitanju dobio je nobelovac, novinar i pacifist Carl von Ossietzky (1889-1938), ostali stvarni likovi dobili su kratke epizodne uloge (pjesnik, kabaretski umjetnik i slikar Joachim Ringelnatz (1883-1934), njemački dizajner zrakoplova i novinar Ossietzkyjevih novina Die Weltbühne Walter Kreiser, šef njemačkog zrakoplovstva i pionir u zrakoplovstvu Hans Caspar Michael von Schiller (1891-1976), Hugo Eckener (1868-1954, ravnatelj Luftschiffbau Zeppelina i zapovjednik slavnog Graf Zeppelina, drugi predsjednik Weimarske Republike Paul Ludwig Hans Anton von Beneckdorff und von Hindenburg (1847-1934), slavna pjevačica Josephine Baker, Adolf Hitler, Joseph Goebbels – koji koristi sprovod kako bi pokojnika učinio mučenikom, Ernst Johannes Fritz Thälmann – lider KPD-a; pravnik i političar Kurt Rosenfeld (1877-1943), njemački ekspresionist George Grosz (1893-1959); njemačka feministica i pacifistica Helene Stöcker (1869-1943); njemački esejist i novinar Kurt Hiller (1885-1972)…).

Lutes naseljava Berlin likovima svih dobi, društvenih klasa i političkih uvjerenja. Likovi su odlično osmišljeni i dobili su sav prostor koji je bio potreban za odličan prikaz i karakterizaciju! Tako donosi mladenačka ushićenja, uzbudljiv noćni život, slobodu izražavanja, novinarstvo, strah i bijes uslijed nacističke represije i nasilja, rasizam, homoseksualnu kulturu, bordele, drogu, velike socijalne razlike… U stripu se može vidjeti i mnogo negativnih likova, a pozitivni likovi nisu prikazani kao superheroji, već kao obični ljudi, koji pokušavaju preživjeti u surovom gradu! Ljudi žive svoj normalan život u dinamičnom gradu, punom svakodnevnih promjena, a stvari oko njih se mijenjaju da toga nisu ni svjesni! Dugo vremena se i svastika ne prikazuje, već se ukrašava zastava bijelim krugovima/prostorom na mjestu gdje bi trebao biti kukasti križ, dok se pred kraj stripa više ne može sakriti i prava svastika, kako sam Lutes kaže: „Kao simbol koji je već i tada imao ogromnu težinu“. Isti je slučaj i s Hitlerom, pojavljuje se u epizodnoj ulozi, iako je prvotna Lutesova želja bila da ga uopće nema, ali kako Lutes kaže: „Nacisti su bili toliko prisutni u Berlinu da bi bilo smiješno to izbjegavati.

Prikaz društva nakon razornog poraza u Prvom svjetskom ratu i društva koje se polako budi u stezi nacizma. Ponekad Lutes premošćuje različite priče svojih likova snovima i prolaznim mislima. Recimo kako su mi se snovi više svidjeli od prolaznih misli koje mi nisu legle.

Dva lika se ipak uzdižu u ovom djelu to su novinar Kurt Severing i studentica umjetnosti Marthe Müller. Kurt ima daleku i ugodnu sličnost s Tintinom, kojeg je Lutes obožavao kao dječak. Kroz njih dvoje i njihovu preokupaciju riječima i slikama, Lutes će istražiti Berlin! Dvoje naprednjaka koji traže ljubav dok se različite političke snage bore za kontrolu nad Njemačkom nakon Prvog svjetskog rata. Dva lika, uspostavljeni kao simboličke manifestacije moći riječi (novinar) i slike (umjetnica); kombinacija koja simbolizira jedinu zaštitu protiv totalitarnih režima i njihovih ideologija. Njih se dvoje upoznaju u vlaku na samom početku stripa.

Kurt iako je politički neopredijeljen, režimu je mrski novinar Ossietzkyjevih novina Die Weltbühne. Cigareta mu je stalno u ustima i nosi naočale, naočit mladić! Istražio je i otkrio kako je Njemačka, prkoseći Versailleskom ugovoru, razvijala vojne zrakoplove. Zabrinut je za budućnost! Smatraju ga blesavim pacifistom, a u zbilji je nesretan kad je ljubav u pitanju!


Kurtova perspektiva s kraja stripa (pisaći stroj i pištolj jedan pored drugog):
živjeti i pisati ili da se prepusti nadmoćnim silama koje prevladavaju u njegovoj perspektivi

Marthe je tek stigla iz Kölna; mlada djevojka koja bježi od zagušljivog buržujskog odgoja, kako bi započela svoje sentimentalno obrazovanje u glavnom gradu. Marthe pokušava pronaći vlastiti identitet i, poput Njemačke ranih 1930-ih stoji na raskrižju, doživljava epohalnu euforiju tog doba, ali je i suočena s neminovnom propašću Weimarske Republike. Martheina bilježnica za crtanje simbolizira umjetnički pogled kao možda jedini spas čovječanstva, crteži u bilježnici opisuju mjesta i ljude, ali nisu skroz završeni, naglasak je na proces promatranja i artikuliranja na različite načine i iz različitih perspektiva, Lutes čitatelja suočava sa pojmom važnosti i raznolikosti umjetničke perspektive; dosta puta spomenutom u ovom stripu!

Može se reći ako je djelo bogato detaljno istraženim povijesnim detaljima, zapanjujuća izvedba u svakom pogledu. Čak bih rekao pretjerana količina podataka, a fascinira kako je sve uvjerljivo prikazana! Crtež je također detaljan i bogat, a zanimljivo kako je prvi dio trilogije (Grad kamenja) nastao dok još Lutes uopće nije nikad ni bio u Njemačkoj (prvi put je u Berlin stigao nakon 2000. godine), vizualnu inspiraciju je crpio isključivo iz fotografija i starih novina, nije si dopustio pogledati nijednu sliku snimljenu nakon 1933. godine i dosljedno je dočarao Berlin iz vremena Weimarske Republike.

Razbijeni prozor židovskoj obitelji Schwartz,
početak nacističkog ludila

Sam Lutes kaže kako je do stvaranja stripa došlo iz želje da nauči o razdoblju Weimarske Republike i o okolnostima koje su dovele do rata i holokausta; želio je shvatiti koji bitni aspekti ljudske prirode doprinose takvoj vrsti katastrofe! E sad koliko god Lutesov trud bio ogroman, nije mi baš najjasnije što je bio razlog propasti Weimarske Republike? Lutes podrobno opisuje grad i stanovnike: siromaštvo, jazz, Hitlera, otvorenost društva, seksualne slobode, opredijeljenost dvjema utopijama komunizmu i nacizmu (e to mi je tek nepoznanica, ako znamo da je Reichstag – njemački parlament u to doba imao u svom sastavu kako se navod u ovom stripu 29 stranaka, zašto onda baš dvojba komunizam ili nacizam? Vidi se da mi politika nije jača strana, pretpostavljam da je riječ o umijeću govora i vještoj propagandi!), sloboda misli i izražavanja i ideja, zamršene matrice života, političkih pokreta, klasnih sukoba i privatnih borbi, nostalgija za palim carstvom, traumatična sjećanja na Prvi svjetski rat, ekonomska kriza, politička radikalizacija, povijesne sile koje oblikuju grad i od kojih se ne može pobjeći, klasna podjela između radnika i buržoazije, neobrazovanost, očaj… Prema Lutesu sve to pomalo mijenja grad kakav je Berlin. Prikazuje Berlin kao stalno promjenjiv, koji se revolucionira brže nego što njegovi građani mogu procesuirati njegove promjene. Šaroliko društvo živi skupa (kako na samom početku stripa u vlaku priča Kurt Marthei: „Komunisti, socijalisti, nacionalisti, demokrati, republikanci, kriminalci, prosjaci, lopovi i svi između njih.“), a Berlin je daleko od nacionalnog jedinstva koje ironično nastoji predstavljati. Promjena je jedina izvjesna, nažalost građani postaju žrtva nemilosrdnog napretka! Neuspjeh Weimarske Republike i preobrazba Berlina iz jednog od najprogresivnijih europskih gradova u središte zla i represije.

Posebno su upečatljivi politički skupovi, gdje političari koriste pokojne ljude za političke/revolucionarne pokrete. Bezazleni uzroci i posljedice, i dan danas smo svjedoci kako je dovoljna sitnica da potpali vatru!

Dolazak Hitlera na mjesto kancelara u siječnju 1933. godine donosi kraj Weimarske Republike i ovog stripa. Iako je Lutesov ritam u stripu polagan, posljednje stranice stripe ipak donose brzi kraj. Lutes cijeli strip sve prikazuje nenametljivo, nije forsirao pojavu nacizma, ali je na kraju bilo neminovno pokazati uspon nacizma. I zato takav brzi kraj.


Crtež: Lutes je lijepo dočarao ovu priču. Crtež izuzetne kvalitete! Nema loše vinjete! Čista, fina linija i obilje detalja, visoki kontrast, autentičnost ulica, parkova, stanova, željeznice…Ono u čemu je Lutes jak jest arhitektura/izgled stranice, sličice i scenarij idu zajedno, riječi i slike događaju se u isto vrijeme, kombiniranje prizora i perspektiva. U svakom slučaju puno, puno uloženog truda u crtež ovog djela i ono što je jako važno, crtež je sve bolji kako se bližimo kraju stripa! Puno pažnje posvećeno pozadinama. Sve u svemu jako dobar crtež!

Naslovnica: naslovnica je preuzeta iz stripa (stranica 412/413). Treći dio trilogije počinje tom vinjetom, jako lijep prikaz Alexanderplatza u Berlinu.

Nakon što je strip došao kraju, Lutes nam prikazuje 4 slike Berlina iz budućnosti. Prva od njih prikazuje bombardirani Berlin, požar i ruševine iz kojih se diže dim. Druga slika prikazuje Berlin kao podijeljeni grad; vidimo zid i žicu. Treća slika prikazuje zid koji ima prolaz i dizalice nad gradom. I četvrta slika pokazuje Berlin kakav je danas, to je ujedno I jedina slika koja je u boji u ovom djelu, a prikazuje Potsdamer Platz, koji sja na suncu. Samo se na zadnjoj slici vide ljudi, sićušni poput mrava!

Lutes strip završava skicama i bilješkama, koje je skicirao radeći na ovom stripu.

Rezime: Berlin je jedan od velikih stripovskih epova! Potresno relevantan roman velike estetske snage. Jako lijepo je sve ispričao Lutes! Strip je dosta nepredvidiv! Na trenutke je to jako teško štivo za čitanje, pa nije preporučljivo čitanje u jednom dahu! Stripu ne bih dao epitet remek-djela, ali Berlin je svakako odličan strip! Prošlo je 77 godina od kraja Drugog svjetskog rata, sve je manji broj ljudi koji su ga proživjeli, pa uskoro više neće biti nikoga da ispriča svoju priču. Tu je velika uloga ovog djela i stripa općenito. Treba spomenuti i današnje doba, jer gotovo posvuda populističke desničarske stranke ostvaruju uspjehe, te stoga grafički romani poput “Berlina” nude korisne lekcije o tome koliko se brzo politika može pretvoriti u otrov i katastrofu. Čitatelj ne može da ne prepozna i turbulenciju današnjice. Lutes priča strpljivo, grubo, oštro, promišljeno i dojmljivo! Stil mu je svakako osebujan. Berlin je bogat poviješću i interakcijama likova. Uistinu ogroman Lutesov trud oko povijesnih detalja, koji su točni i oko crteža i izgleda/arhitekture stranica! Kako Lutes kaže iz svakog ugla ima stvari za otkriti o Berlinu tog doba. Strip je prepun detalja i dobrog tempa, iako je radnja nekad i dosta spora. Izarzito sadržajan strip! Polazišna točka Lutesu su bili povijesni događaji (poput Berlinskog krvavog svibnja) i ljudi, koji svi zajedno slikaju sliku grada. Upravo su likovi, koji su prikazani kao običan puk (svakodnevnica običnih ljudi), te njihovi odnosi možda i najveći plus stripa! Svakako strip za preporuku! Ovo je baš reprezentativni primjer stripa gdje bi tekstualni dodatak dobro došao da razjasni neke stvari laicima poput mene i slabije upućenima. Tako sam surfajući naišao na meni mnoge nepoznate pojmove poput revolucije, refleksije ili prisjećanja (prošlost, sadašnjost i budućnost se doživljavaju isto vrijeme), mišolovka ili stroj Rube Goldberg (vrsta domino efekta) i ima sigurno toga još dosta. Upravo to je razlog što ne dajem maksimalnu ocjenu ovom vrhunskom djelu. Stvarno ima previse detalja, nepoznatih pojmova i likova! Bez obzira na te sitne nijanse koje mi se nisu svidjle, strip mi se jako svidio, jako sam puno toga i naučio! Ne znam kakav će biti dojam čitateljima koji su većinu tema iz ovog stripa već znali? Za kraj nemam što reći nego velika preporuka!

Naprijed

ALBUM ORKA 32 Ribari nove zemlje

ORKA 48 Bezimena

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • Ukupna ocjena 90%

    9, 9, 9, 9

    Strip pruža odličan prikaz stanja u Njemačkoj između oba rata. Likovi su zanimljivi, crtež odličan. Ima tu razvrata, dekadencije, nasilja, borbe između dve glavne struje - komunizma i nacizma u usponu. Sam bi želeo, da ima još toga, odnosno, da bi bio koji nastavak, koji bi došao do točke eksplozije.

    18.09.2022
    23:25:00 sati
    tekumze
    uredi
  • Zagor-te-nay

    Ukupna ocjena 76%

    8, 8, 7, 7

    Jedan od onih stripova koje pročitaš jednom u...dosta godina. Zahtjevan strip. Zahtjevan vremenom. Jasan crtež pojednostavljuje priču. Dobar prikaz jedne ere...ne čak grada već možda i Europe u cjelini. 

    19.09.2022
    17:34:00 sati
    Zagor-te-nay
    uredi
  • udarnik007

    Ukupna ocjena 96%

    10, 10, 9, 9

    Berlinu ću se svakako opet vratiti.

    Genijalan strip.

    19.09.2022
    18:59:00 sati
    udarnik007
    uredi
  • Paka01

    Ukupna ocjena 79%

    9, 8, 7, 7

    Volite li povijesnu fikciju, teško da ćete pogriješiti uzmete li Lutesov Berlin u ruke. Kroz ovih skoro 600 stranica pratimo nekoliko samostalnih priča koje se tu i tamo isprepliću te tvore jednu itekako zanimljivu i informativnu sliku života u Berlinu od 1928. do 1933. godine, odnosno vremena kada je Weimerska republika malo po malo doživljavala ekonomski i politički kolaps koji će poslužiti kao uvertira u tragične događaje u bliskoj budućnosti.

    Nema ovdje velikih epskih zapleta niti nekih revolucionarnih otkrića i razrješenja na kraju; kroz priču pratimo obične ljude koji žive obične živote te bivaju silom prilika uhvaćeni u događaje veće od njih samih. Rekao bih da je glavna tematika Berlina - promjena. Promjene na političkoj sceni, promjene ekonomske situacije, promjena ustrojstva države, kulturne promjene, promjene u odnosu njemaca prema etničkim manjinama, itd... Neki će se likovi bolje snaći, neki lošije. Zanimljivo je što Lutes likove ubacuje u stvarne situacije koje su se zapravo dogodile te im na taj način daje na važnosti, odnosno povezuje ih s događajima koji imaju pravu povijesnu težinu.

    Ukoliko pričamo o stripovima vezanima za nacizam i Drugi svjetski rat, vjerojatno će se insinktivno povući paralela s Mausom, no odmah da kažem da su ovo u potpunosti dva različita djela. Dok je Maus biografsko djelo koje je u potpunosti napravljeno prema stvarnim događajima te donosi potresnu ispovijed autorovog oca, Berlin više služi kao povijesni dokument kojeg nam priča nepristrani pripovjedač. Po mom mišljenju Berlin ne igra na emocije, već nam pokušava stvari prikazati u neutralnom svjetlu te nas pritom prvenstveno informira te tjera da sami donesemo svoj sud o viđenom.

    Međutim, ne bih rekao da je ovaj strip bez mana i upravo zato ga ne mogu svrstati u onu kategoriju remek-djela. Naime, iako Berlin uspješno prikazuje socijalno-političku situaciju spomenutog vremena, moram priznati da nisam uspio uhvatiti "duh grada", da se tako izrazim. Nisam osjetio Berlin kao grad kroz stranice stripa te sam često imao osjećaj kao da se radnja mogla bez problema odvijati u bilo kojem drugom njemačkom gradu. Lutes odlično hvata zeitgeist tog vremena, no što se tiče same pozornice, po mom mišljenju to nije dovoljno upečatljivo izvedeno.

    Nadalje, nije mi baš sjelo ni ubacivanje scena s Hitlerom i Goebbelsom pri kraju stripa. S obzirom da strip u cijelom svom opsegu prati fiktivne likove, ubacivanje ove dvije povijesne ličnosti u glavnu ulogu (makar ona bila kratka) mi je nekako djelovala nepotrebno i kao da se moglo bez nje.

    No i unatoč tim minusima, rekao bih da je Berlin strip vrijedan čitanja i posjedovanja na polici. Jako je informativan te iz njega možemo puno toga naučiti. Često sam viđao komentare da čitateljima zna biti dosadan i suhoparan, no mislim da su tu većinom problem kriva očekivanja. Od Berlina ne treba očekivati grandiozne zaplete ili nešto slično. Ne, ovo je dokument jednog vremena promatran kroz prizmu običnih ljudi koji žive svoje živote i bivaju uhvaćeni u vihor promjena u jednom od najkaotičnijih perioda ljudske povijesti i kao takav strip je odličan.

    Za kraj, preporučio bih ga svakome. Stvarno vrijedi da ga se pročita.

    P.S.
    Trenutak koji mi je baš zapeo u sjećanju je onaj kad jedna žena objašnjava koliko joj je bilo neobično i nevjerojatno kad je Njemačka prešla iz ustrojstva carstva u republiku. Nikad mi prije toga nije palo na pamet kako je čudno ljudima tog vremena moralo biti prelazak iz monarhije u kojoj su odrasli njihovi očevi, djedovi, pradjedovi i tko zna koliko još predaka u republiku gdje su obični ljudi mogli birati vlast. Nevjerojatno, šta je je.

    23.09.2022
    19:08:00 sati
    Paka01
    uredi

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Zarobljenica Hurona
    Kod: ZG KOZA 13
    Ocjena: 70%
    Vrijeme: 1.7.2022. 7:46:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 11
    Broj pogleda: 1855
  • Piroman
    Kod: ZG VEC 183/185
    Ocjena: 52%
    Vrijeme: 23.8.2022. 4:04:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 1822
  • Podvig Žalosne Sove
    Kod: KM ZS 459
    Ocjena: 51%
    Vrijeme: 4.7.2022. 11:36:00
    Autor: Hercule Poirot
    Broj komentara: 8
    Broj pogleda: 1648
  • Prkos smrti
    Kod: KM LU 4b
    Ocjena: 95%
    Vrijeme: 17.8.2022. 0:52:00
    Autor: Ivan Liverpool
    Broj komentara: 13
    Broj pogleda: 1483
  • Krv i led
    Kod: JDJP PHPR 3
    Ocjena: 89%
    Vrijeme: 22.7.2022. 0:42:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 1419

Aukcije

Forum