Bomba

Družina od vješala

ORKA 47 | 472 str.

Belgijski strip scenarist Didier Alcante je kao jedanaestogodišnji dječak u posjetu svom bivšem školskom prijatelju, japanskom dječaku koji se u međuvremenu preselio u Japan, prvi put saznao za atomsku bombu. To saznanje i obilazak Memorijalnog muzeja mira u Hirošimi na njega su djelovali potresno i ostavili trajno dubok dojam. U narednim desetljećima u njemu je malo pomalo rasla ideja o stripu na tu temu. Kad je shvatio da želi ispričati sveobuhvatnu priču o atomskoj bombi, u pomoć je kao koscenarista pozvao Laurent-Frédéric Bolléea. Za crtača su angažirali Denisa Rodiera i pred sebe postavili ambiciozan zadatak: zgotoviti priču koja se proteže na preko 450 tabli stripa u maksimalno 5 godina, tako da bude objavljen do 75. godišnjice bombardiranja Hirošime u kolovozu 2020.

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 84%

Priča 9

Scenarij 9

Crtež 8

Naslovnica 6

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 77%

P*8

S*7

C*8

N*7

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Bomba
    ORKA 47

ZANIMLJIVOSTI

  • Scenarist Didier Alcante je ideju za strip dobio još kao jedanaestogodišnji dječak za posjeta bivšem školskom prijatelju u Hirošimi.
  • Manga „Bosonogi Gen“ Keijija Nakazawe je autorima poslužila kao jedna od glavnih inspiracija.
  • Protagonisti stripa su stvarni likovi koji uključuju fizičare poput Alberta Einsteina, Lea Szilarda, Enrica Fermija, Wernera Heisenberga i Roberta Oppenheimera, te državnike, vojne časnike i političare poput Harryja Trumana, Adolfa Hitlera, F.D. Roosevelta, Vjačeslava Molotova, Josifa Staljina, cara Hirohita, Henrya Stimsona, Leslieja Grovesa i Paula Tibbetsa.

Alcante, Bollée i Rodier su uspjeli u svom naumu, a konačni rezultat je impresivan. Strip „Bomba“ uistinu uspijeva svojim opsegom obuhvatiti sve ključne rukavce jedne od najvećih priča 20. stoljeća, od prvih većih otkrića na području nuklearne fizike koje sredinom 30ih u Europi postižu Leo Szilard i Enrico Fermi, preko njihovog egzila u SAD uslijed rasta fašizma i nacizma (Szilard i Fermijeva supruga su bili Židovi) gdje pokreću američki atomski program, sve do samog bacanja bombe na Japan. Pritom strip funkcionira i kao dokumentarac koji predstavlja ključne aktere, te iznosi kronologiju zbivanja, ali i kao napeti triler u kojem, zato (i unatoč tome) što znamo kako će završiti, neprestano čujemo otkucavanje sata i sve brže okrećemo stranice kako se priča bliži klimaksu koji kulminira sa detaljnim opisom dana u kojem je bačena bomba na Hirošimu.

Strip se osvrće i na njemačku stranu priče, u prvom redu na mogućnost da su Werner Heisenberg i drugi njemački fizičari namjerno sabotirali svoj rad na razvoju atomske bombe za naciste. Što se japanskog ugla tiče, kroz strip pratimo jednu fikcionalnu obitelj iz Hirošime. Kroz nju su nam prezentirani i japanski fanatični militantizam i sudbina civilnih žrtava atomske bombe. Premda prizori posljedica eksplozije bombe u stripu jesu užasavajući, Alcante se namjerno nije dugo zadržavao na perspektivi žrtava jer je smatrao da je ta tema već dovoljno obrađena u dobro poznatim dijelima drugih autora, između ostalog i u stripu „Bosonogi Gen“ Keijija Nakazawe. Nakazawa je osobno preživio bombardiranje Hirošime, a njegov strip je Alcanteu poslužio kao jedna od glavnih inspiracija za „Bombu“. Alcantea je naprotiv više interesirala priča o tome kako je uopće došlo do bacanja bombi na Hirošimu i Nagasaki. Stoga je naglasak prvenstveno na američkoj strani priče, na Projektu Manhattan i znanstvenicima, vojnim zapovjednicima i političarima koji su ga pokrenuli i njime upravljali.


Stav autora stripa, koliko god njihov pristup bio dokumentaristički, naginje na pacifističku stranu koja atomsku bombu smatra ultimativnim zlom koje je naš Svijet iznjedrio i čije bacanje nije bilo potrebno. Leo Szilard stoga je prikazan kao glavni pozitivac u priči, iako je, paradoksalno, upravo on bio fizičar koji je potaknuo američku vladu da pristupi razvoj bombe, jer je smatrao da je to nužno kako bi se neutralizirala prijetnja da Njemačka razvije svoju atomsku bombu. No Szilard nije želio da do bacanja bombe na gradove ikad dođe, te se kasnije svim silama trudio da to spriječi, zbog čega je njegov utjecaj na daljnji razvoj Projekta Manhattan marginaliziran. No daleko od toga da autori pretjerano moraliziraju i da je njihov stav isključivo optužujući. Svi argumenti na koje se pozivaju apologeti odluke da se bomba baci su sadržani u stripu. General Leslie Groves, direktor Projekta Manhattan, je portretiran kao jedna od ključnih osoba koja omogućila razvoj bombe, no svejedno mu je dana doza ljudskosti, pa je prikazan kao gotovo komični debeljko eksplozivne naravi koji slijepo vjeruje u vojnu efikasnost i makijavelizam. Sa druge strane, voditelj laboratorija u Los Alamosu, Robert Oppenheimer je najmisteriozniji lik stripu, čovjek koji citira srednjovjekovne pjesnike i za kojeg nikad nitko ne zna što stvarno misli, pa čak ni kad izgovara svoju najpoznatiju rečenicu, citat iz Bhagavad Gite koji je izrekao nakon testiranja prve atomske bombe Trinity u pustinji Novog Meksika: „Sada sam postao smrt, uništavač svjetova“.


Nekoliko sporednih rukavaca priče - poput diverzantskih napada na njemačka nuklearna postrojenja, sovjetske krtice u Los Alamosu, američkog eksperimentiranja sa ubrizgavanjem plutonija ljudskim pacijentima ili nevjerojatne sudbine ratnog broda USS Indianapolis koji je dostavio bombu u američku bazu na otoku Tinianu odakle su poletjeli avioni za Hirošimu i Nagasaki – služe kao dobrodošle digresije i pomažu dati širu sliku. Naravno, bez obzira što je riječ o opsežnom stripu nemoguće je bilo ispričati svaki detalj i obraditi svaki ugao priče o atomskoj bombi, no teško da ćete igdje drugdje naći tu priču tako informativno i uzbudljivo obrađenu u tako konciznom i atraktivnom ruhu.


Denis Rodier je morao jako brzo izbacivati table ovog stripa, stoga je razumljivo što je njegov crnobijeli crtež efikasno „zanatski“, u maniri serijskih produkcija koje moraju zadovoljiti visoki tempo objavljivanja poput talijanskog Bonellija ili japanskih mangi. No ono što se tim pristupom izgubilo na ekstravagantnosti, dobilo se na pitkosti, te se strip iznimno lako čita. Prizori su vješto posloženi tako da tempo čitanja nikad ne posustaje i strip ne gubi na svojoj napetosti, a posebno se pazilo i na autentičnost prikaza mjesta, odora i opreme.


Autori su se dosjetili efektnog trika da ulogu naratora priče dodijele samom kemijskom elementu uraniju. U stripu je on nešto poput drevnog bića koje čeka da ljudi oslobode njegovu strašnu, čudovišnu moć. Na kraju stripa nas narator uranij podsjeća na najstrašniji dio svoje priče. Ta moć je sada oslobođena. Američki predsjednik Truman koji je zapovjedio bacanje bombe je smatrao da će nakon što Svijet vidi njenu nezamislivu moć ona „dokinuti samu ideju rata“, no danas znamo da to nije bilo točno, ratovi nisu prestali. Nekoliko desetljeća smo imali dojam kao da se Svijet ohladio od hladnoratovske nuklearne paranoje, no ona se u zadnjoj godini opet vratila ekspresno i na velika vrata, kao potvrda završnog upozorenja koje ovaj strip šalje: ne znamo jesu li Hirošima i Nagasaki bili kraj ili tek početak priče o uraniju.

Naprijed

ORKA 45 Berlin

ORKA 48 Bezimena

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • Zagor-te-nay

    Ukupna ocjena 82%

    9, 8, 8, 7

    Informativno i zanimljivo. Ukratko - preporuka. 

    09.10.2022
    14:56:00 sati
    Zagor-te-nay
    uredi
  • drogsy

    Ukupna ocjena 81%

    8, 8, 9, 6

    Vrlo dobra komercijala. Mene je stripu zapravo puno više privukao Rodierov prekrasan crtež, koji je strogo konvencionalan i realističan, ali upravo zbog toga adekvatno prikazuje užas nuklearnog holokausta. Sama tematika me je davno prestala zanimati jer sam se već načitao i nagledao raznoraznih djela koja se bave Drugim svjetskim ratom i atomskom bombom i to na puno bolji način (npr. remek-djelo "Bosonogi Gen" koje je i sam recenzent spomenuo) tako da nisam nešto pretjerano impresioniran "Bombom", ali svakako jest riječ o vrlo dobrom stripu.

    09.10.2022
    18:43:00 sati
    drogsy
    uredi
  • Ukupna ocjena 90%

    10, 8, 9, 9

    Strip je edukativan. Sviđa mi se što Bomba priča svoju priču. Svi detalji su zanimljivi, Mala sitnica je to, da je toliko toga, da se jednostavno sve ne može ubaciti u strip. Minus je možda i to što nema neke osobe na koju sam se emotivno vezao, ali ipak, to je strip o bombi. Crtež mi je na momente odličan, recimo na kraju kadar sa morskimi psi. 

    09.10.2022
    18:49:00 sati
    tekumze
    uredi
  • Unngenant

    Ukupna ocjena 84%

    9, 8, 8, 9

    Ne bi mi smetalo da je strip bio i dupli duži...

    09.10.2022
    21:41:00 sati
    Unngenant
    uredi
  • Ukupna ocjena 73%

    8, 6, 7, 10

    Bomba nosi sa sobom edukativnu težinu hiljadu nuklearki jer prepričava istoriju stvaranja atomskog naoružanja kroz događaje koji su prethodili i koji su se dešavali tokom drugog svetskog rata posmatrano većinom vremena kroz dioptriju vojske i naučnika koji su učestvovali na stvaranju istog, zaista jedna grupa odlučnih ljudi sa harizmatičnim karakternim osobinama gde se posebno izdvaja otkačeni Szilard. A gotivna mi je stvar što je narator uranijum koji na detinjast način priča o sebi u prvom licu :)

     

    Nema sumnje da su autori prolili krv, znoj i suze na istraživanje i pripremu za rad na ovom delu, ali ipak neke stvari su poprilično generički prikazane kao npr japanska i sovjetska strana priče. Npr bukvalno prvi put kada se pojavljuje Staljin prikazan je sav u senkama kako stoji pored prozora zagledan u nešto u daljini gde još u jeku drugog svetskog rata promišlja kako da prevari amere u budućnosti. Strip na momente ima ove dramske momente koji su po meni suvišni. Neosporno da može mnogo da se nauči iz ovog stripa i o nekim događajima sam prvi put čuo kao npr Norveška epizoda ili američki eksperimenti o radijaciji na ljudima kao pokusnim kunićima, ali osećaj koji se stiče tokom čitanja ovog stripa umnogome podseća kao na čitanje dopunjenog izdanja udžbenika istorije jer saznajete stvari o kojima se ne priča u školama ali to je u neku ruku i mana stripa jer nakon što jednom pređete preko njega nemate želju da mu se vraćate i ne vidim ovde vrednost ponovnog čitanja jer upitno koliko se često ljudi vraćaju člancima koje su jednom pročitali na wikipediji.

     

    Što se tiče crteža potezi olovkom su precizno izvedeni kako bi više naginjali realizmu dok Rodier ponekad koristi simboliku sa kosturima i mrtvačkim glavama, lično više bih voleo da se češće igrao sa simbolikom jer taj pristup mi ostavlja jači trajniji utisak jer te poziva da se u budućnosti ponovo vratiš delu ali šire narodne mase vole realizam i nema sumnje da ovaj strip neće godinama skupljati prašinu po policama knjižara pa budite mudri i rezervišite svoj primerak na vreme.

     

    Što se tiče samog izdanja Bomba je bomba i propratni tekstovi su zanimljivi za čitanje, interesantno da autori nekoliko puta spominju Bosonogi gen i koliko je ovo delo uticalo na njih i stvarno šteta što ova manga nije imala prođu na tržištu pa da dočekamo i nastavke.

    10.10.2022
    09:58:00 sati
    naker
    uredi
  • Paka01

    Ukupna ocjena 56%

    6, 4, 7, 5

    Uh, ispast ću sad potpuni partibrejker, al meni je Bomba bila ubitačno dosadna.
    Ovaj strip mi je na razini ilustriranog članka s Wikipedije tako da osim čistih povijesnih informacija vezanih za povijest i razvoj atomske bombe ne donosi praktički ništa drugo. Likovi su plošni i jednodimenzionali, a radnja se doslovno svodi na donošenje informacija čitatelju i to je to. Reći će neki "pa to je strip koji obrađuje jednu konkretnu povijesnu temu, šta si očekivao?", ali ne drži mi to vodu. Ima i drugih povijesnih stripova koji pristup zadanoj temi obrađuju na zanimljiviji način.

    Crtež me također nije oduševio, drven je i ukočen, lišen konkretnih detalja na kojima bi oko zapelo. Služi svrsi i to je to. Mislim, da me se ne bi krivo shvatilo, nije Bomba loš strip i jasno mi je zašto je lijepo legao velikom broju ljudi, no meni je ovo ipak prešturo odrađeno, usprkos činjenici da donosi stvarno puno zanimljivih informacija. Dosta toga sam naučio čitajući ga i to mu je definitivno najveći plus, no nažalost pada u skoro svim drugim aspektima.

    11.11.2022
    14:12:00 sati
    Paka01
    uredi

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

Aukcije

Forum