.jpg)
Život i smrt jedne ikone, Supermana
Sasvim sigurno ne bi pogriješili kad bismo rekli da uz Alana Moorea, Neila Gaimana, Franka Millera, ime Granta Morrisona stoji granitom zapisano u galeriji legendarnih scenarista novije povijesti DC-ja i Marvela. (a ima ih još nespomenutih, nemojte se uvrijediti što ih ne spomenuh trenutno) U zvjezdanom panteonu stoje uz bok pionira i izvornih autora superherojskih autora budući da su njihovi uratci oživjeli mnoštvo zaboravljenih junaka, redefinirali superherojski žanr i pomicali granice scenarističkog stvaralaštva u smislu kreiranja novih stripovskih koncepata i obrazaca superjunaka. Iako je Morrison na sceni već decenijama, naši čitatelji tek su ovim Supermanom dobili šansu provjeriti kakvog je kova ovaj scenarist. Recimo njegov rad na Animal manu redefinirao je pojam postojanja samo stripovskog svijeta, brisanje granica između stripovske dimenzije i stvarnog svijeta, a sve ono što je slijedilo nije bilo ništa manje inventivnije ili revolucionarnije.
Superman
Svaki scenarist koji drži do sebe odradio je Supermana, primjerice Moore je odradio svoju osobnu posljednju priču o Supermanu „Superman: Whatever Happened to the Man of Tomorrow? “, a Frank Miller trenutno objavljuje svoj „Superman: Year one“, Supermanovo porijeklo na Millerov način. Mesijanska uloga Supermana i njegova žrtva, kako bi spasio čovječanstvo nije nova, koristila se čak vrlo izravno recimo u „Kraljevstvo Tvoje" Marka Waida i Alex Rossa. Morrisonov All-star Superman autokonkluzivan je miniserijal s početkom i ultimativnim krajem i može ga se fino čitati samo s elementarnim poznavanjem recimo osnovnim karakteristika Supermanovog univerzuma. Recimo, znate da je on siroče s Kryptona, nadljudskih sposobnosti (zato ga i zovu Superman), odrastao na farmi, skriva se pod likom šeprtljavog novinara Clarka Kenta. Supermanova cura zove se Lois Lane, a najbolji frend je Jimmy Olsen. I da, njegov zakleti neprijatelj je Lex Luthor čiji je životni smisao ubiti Supermana! A kako se dalje Supermanov životni put po Morrisonovom evanđelju razvijao saznajte u stripu…
Ovaj Morrisonov uradak oslikao je unikatni Frank Quitely, čija je upravo prva kolaboracija na metatekstualnom Flexu Mentallu bio njegov prvi stripovski uspjeh. Nakon toga je nekoliko puta surađivao s Morrisonom na ostalim njegovim serijalima poput New X-Men, We3 ili All-Star Superman. Teško je razlučiti čiji je utjecaj bio presudan za specifični estetski stil prikazan u stripu, Morrisonova umješnost stvaranja određenih elemenata kadrova i dočaravanja slika, ili Frankov umjetnički izražaj koji mu omogućava dočarati pa čak i najnevjerojatnije likove i scene. Gleda dizajna Supermana, na umu je imao klasični model, Supermana tipa Curt Swan ili Win Mortimer, nije se uopće želio obazirati na moderne Supermane. Kako kažu u samom uvodu, primijetite zgodan detalj kad se njegov čuperak podesi u obliku slova S. Da se razumijemo, Frank je radio samo olovke, dok ga je Jamie Grant digitalno tuširao i obojao. Završni efekt je kolaboracija sva tri autora koja su bez problema pronašla zajednički jezik.
Kako bi bolje upoznali crtača Quitelyja i njegov pristup crtanju i stripu, izdvajam dio teksta gdje u jednom od svojih intervjua govori o razlici između crtanja stripa i crtanja naslovnice ili covera. „Rad na unutrašnjosti stripa je uglavnom izazov same naracije: možeš li pročitati skriptu, odgonetnuti što je pisac htio reći, i možeš li odradit svoj dio u pričanju priče tako da je čitatelji mogu pojmiti, ali i da se čita i da izgleda zabavno. S druge strane, rad na naslovnicama je poput izrade postera ili animacijskog kadra, gdje je potrebno izraditi zanimljivu sliku koju će ljudi željeti pogledati. Ona mora govoriti ponešto o svemu, i o čemu je riječ u stripu, koji su i kakvi likovi.“ No, i Frank je samo čovjek koji je po prirodi nesavršeno biće, i koje također mora poštivati rokove. Tako da u pojedinim momentima možete naći variranja na pojedinim likovima, a i Supermanov izgled povremeno pada kako priča ide kraju.
Superman VS SuperLex & Solaris
Tko si ti, Supermane?
Superman je stari lik, najveća ikona američkog stripa. Otjelotvorenje američkog sna, ultimativni boy-scout, jedinstveni obrazac pravde i dobra. Nema toga što on već nije prošao, što nije doživio od samog trenutka rođenja na stranicama papira; i njegovo porijeklo, modus operandi i smisao postojanja poznato je već odavno prije. Morrison u svojoj verziji koristi osnovne postavke Supermanovog porijekla, karakteristike lika, karakteristike njegovih prijatelja i zakletih neprijatelja; ali isto tako uvodi niz likova i djelića mitologije Supermanovog univerzuma koji su već bili nagoviješteni u njegovom „DC One Million“, kao i nove ideje i koncepte koji još nisu bili viđeni u serijalu. Trejd čini dvanaest epizoda, i svaka od njih čita se kao dio mozaika, ali i kao zasebna priča. To je već klasična karakteristika Morrisonovog načina rada. Priča istodobno osobna i grandiozna, ovisno u kojem momentu promatramo serijal. I kako ona odmiče, struktura vremena i prostora postaje sve složenija.
Osnovna premisa miniserijala? Zaslugom svog zakletog neprijatelja Lexa Luthora, Superman zbog ekstremne doze sunčeve radijacije umire i ima samo određen broj dana kako bi popravio sve što se u svijetu popraviti da. I naravno, osigurati svijetu njegovu dostojnu zamjenu. Kako Leo Quintum kaže: „I obećavam, naći ćemo način da te spasimo. Ili da te zamijenimo, ako moramo. “
Sva njegova nastojanja, zadatke i izazove, Morrison je sažeo u dvanaest zadataka, legendarnijih i zahtjevnijih onih Herkulovih, kakve samo pravi Superman može obaviti. Superman tijekom ovih dvanaest epizoda/zadataka postaje prava ikona „posljednjeg boy-scauta“ do kraja posvećenog Zemlji i ljudima. On, iako je vanzemaljac koji potječe s planeta punih suprematista, i posvojeni „čovjek“ kojeg su njegovi novi zemljaci više puta odbacili, nadljudskim snagama do posljednjih atoma snage bori se za spasenje „svoje“ planete. Nećemo nabrajati što je sve Superman napravio kako bi spasio svoju voljenu Zemlju. Ovakav nadljudski altruizam pokazuje mnoštvo drugih superjunaka, recimo Kralj Thor koji se na kraju vremena, kad cijeli univerzum propada, i sve umire, do svojih posljednjih snaga bori za spasenje svog voljenog Midgarda (vidi Jason Aaron, Thor serijal, 2013. pa nadalje). Od svih stvari koje Superman napravi nakon što sazna za svoju neumitnu smrt, prva je priznanje svoje najveće tajne o tajnom identitetu svojoj družici Lois Lane, te joj na 24 sata ispuni najveću želju, kako je to biti Superman jedan dan. Od svih velikih zadataka, čovjek prvo usreći svoju ženu. Kako ljudski, kako skromno. Superman i njegov odani saveznik u borbi protiv zločina Leo Quintum, genijalni znanstvenik, rukom uz ruku danonoćno rade na poboljšanju svijeta.
Susret Supermana iz različitih epoha
Od likova što se pojavljuju svaki od njih ostavlja svoj pečat priči. Lois Lane, takvo predivno stvorenje, naizgled krhko, ali sa stavom. Zatim Jimmy Olsen, najbolji Supermanov frend, uskače kad je najteže. Čak je i Supermanov zakleti neprijatelj Lex Luthor prikazan kao osoba; iako nemjerljivo zao u svojim postupcima, njegov ego je bio taj koji mu je stajao na putu. On je htio biti nadčovjek Spasitelj, no Superman mu je to oduzeo, i svoj genij morao je fokusirati za uništenje onoga koju mu je to oduzeo. Susrećem cijelu plejadu Supermana, iz bliske i dalje budućnosti, pa čak i Supermana Bizzara iz obrnutog svemira. Na Morrisonovim idejama prosječni scenarist bi se hranio mjesecima. Genijalni izumi Lea Quintuma, obrnuti univerzum, mini univerzum, metastripovski univerzum, meta-temporalno-prostorne zvijeri i entiteti, plejada Supermana, i još mnogo toga neuobičajenog i iinventivnog. Pogledajte samo lakoću kojom se razbacuje idejama, kreira nove svjetove, koncepte, analizira i sintetizira. Obraća pažnju na detalje koji grade cijelu priču. Scenarij dakako nije ni lišen emocija, odnos između Supermana i Lois Lane, te posebno sentimentalan broj gdje Superman ponovno sreće svog oca i oprašta se od njega - kao i svi mi, u životu smo osim stvari kojih se ponosimo napravili i one za kojima žalimo. Možda neka pogrešno izrečena riječ ili neizrečena riječ između oca i sina. Uz ovoliko inventivnih i emotivnih momenata nije ni čudo što je serijal osvojio Eisnera i ostale nagrade. Možda i nije najveći strip svih vremena, no dajem simbolički sve desetke za Supermana.
Iako je Superman oličenje altruizma, čak i njega je moguće korumpirati, no tada na scenu stupaju njegovi odani prijatelji, Leo Quintum, Lois Lane, Jimmy Olsen. Superman je oličenje svega onog što bi u idealnim uvjetima bila Amerika ili barem ono što su Očevi Osnivači SAD-a imali na pameti kad su je stvarali. Samo što ostaje činjenica da je tu priče napisao jedan Škot, a ne Amerikanac. I nacrtala druga dva Škota. Alieni poput Supermana. No kako bilo, ovo je uistinu pozitivna priča koja jača mit o Supermanu, potvrđuje zašto je on najbolji superheroj i zašto ga svi vole. Ovo nisu Watchmeni niti The Boys, ovdje su superheroji uistinu superheroji, a ne cinični i razočarani antijunaci. Iako bi sad većina odmahnula glavom i takvu savršenost nazvala patetičnom, osobno se ne bih slagao. Vješto ispričana priča koja kompetentno uvlači osjećaje i gradi tako vješto izmaštan svijet s inteligentnim rješenjima jednostavno ne može biti patetična. Osim toga, Morrison nije taj tip. Priča koju čitamo je istodobno osobna, i grandiozna, ovisno u kojem momentu promatramo serijal; i koliko god mi tvrdili drugačije, Morrison je pokazao da je Superman zaista najveća ikona američkog stripa. I zato živio Superman!
Superman za sva vremena!
Lois & Superman
Bizzaro
