Seminole

Tex Willer

TX SA 17 | 240 str.

Na zahtjev predsjednika Sjedinjenih Država Tex i Carson dolaze u Fort Bliss u Louisianu, kako bi preuzeli Ochalu, Seminolu koji je je osuđen na smrt vješanjem zbog ubojstva teksaškog rendžera, i prebacili ga u Teksas, da se tamo izvrši smrtna kazna. Taman kada su stigli u Fort Bliss Ochalu oslobađa ga njegov prijatelj Dugi Nož, a tijekom potjere koja će ga odvesti u Everglades Tex će saznati će razlog Ochalinog dolaska u Louisianu, promijeniti mišljenje o njemu i razotkriti prljave političke makinacije koje stoje iza predsjednikovog zahtjeva.

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 83%

Priča 8

Scenarij 9

Crtež 8

Naslovnica 8

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 80%

P*7

S*7

C*8

N*9

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Seminole
    TX SA 17

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • Seminoles
    TX GI 22

ZANIMLJIVOSTI

  • Gino D’Antonio nije doživio objavljivanje svog prvijenca, i to u prestižnoj Speciale Tex ediciji, popularno zvanoj Texone. Preminuo je 24. prosinca 2006., a priča je posthumno objavljena u lipnju 2008., u godini u kojoj je obilježeno 60 Texovih godina. Strip Agent ju objavljuje u studenome 2011.
  • Za sada jedini Filippuccijev rad na Texoneu, više o tom umjetniku rođenom u Bologni pročitajte u DeeCayevom tekstu. Još je nacrtao kratku priču po scenariju Gabriele Contu objavljenu u kolovozu 2018. u #13 Tex Color edicije, i tri priče u redovnoj seriji; u svibnju i lipnju 2013. objavljene su priče koje je crtao po Nizzijevom scenariju (631/632), u lipnju i srpnju 2017. priče koje je crtao po scenariju Pasquala Rujua (680/681), i u prosincu 2019. i siječnju 2020. priče koje je crtao po Nizzijevom scenariju (710/711). Također je nacrtao i neke Martin Mystere priče.
  • Tex se u nekim prijašnjim pričama susreo sa Seminolama ( ZS 519 “Gnev Čejena”, ZS 660-662 i Libellus 2 “Mefistov sin”), a u Italiji je friško objavljena još jedna priča.
  • Malo o Seminolama i Evergladesu.
  • Ochala imenom sugerira na slavnog Osceolu.
  • Seminole se pojavljuju u D’Antonijevom serijalu PSDZ u priči “Mrtve vode”, a iz nje vuče neke reference za ovu priču; ime vojnog izviđača Lafargea vuče na ime kapetana krijumčarskog broda Lefargea, Jesus, Texov vodič u Evergladeseu, je odbjegli crni rob, a odbjegli crni rob je i Adamsov prijatelj Moses (čak obojica imaju marame na glavi), i Tex i Bill Adams bore se u močvari protiv aligatora, a u obje priče postoje likovi sa sličnim prezimenima; Butterfield u PSDZ priči upravlja kompanijom Overland Mail & Co., u Texoneu je Batterbaum ljigavi teksaški političar.
  • Filippuccijeva pogreška: na 62. stranici Tex ranjava Dugog Noža u desnu nadlakticu, a u svim idućim vinjetama vidimo da je rana na lijevoj nadlaktici.
  • Str. 86, jedna nesvakidašnja situacija - Tex se pouzdaje u sreću, pismo-glava odlučuje kojim će putem krenuti.
  • U Texovom serijalu, osim u ovoj priči u kojoj je utvrda Bliss smještena u Louisianu, postoji još jedna utvrda Bliss, u Teksasu (197 “Gli scorridori del Rio Grande”).

Kako Texone izlazi jednom godišnje, ovaj se poklopio s Texovom šezdesetogodišnjicom, i moram biti iskren - sudeći po naslovnici očekivao sam sasvim nešto drugo nego što sam dobio od ove priče. Očekivao sam nešto poput Zagorovih priča Seminole i Sloboda ili smrt, očekivao sam vojsku i Seminole kako se do smrti bore u močvarama Evergladesa, očekivao sam Texa kako predvodi Seminole u ljuti boj protiv vojnika koje vodi nekakav glupavi beskrupulozni karijerni časnik, a dobio sam priču o osvetnički motivirana dva indijanska bjegunca, ološu koji ih progoni i ljigavom teksaškom političaru koji je zakuhao prljavu igru radi karijere. Sve to ne zvuči loše, a ukupan dojam je i više nego dobar.

Ovaj Texone je nastao kada je Sergio Bonelli skupljajući informacije za svoju jedinu priču u toj ediciji prikupio i neke informacije o Seminolama i odlučio napisati realnu priču o tim Indijancima koji u Texovom serijalu nisu bili pravilno opisani iz povijesnog i etnološkog kuta, a ni Galleppini se nije potrudio već je nacrtao Seminole kao klasične Indijance s Divljeg zapada (vidi priče ZS 519 “Gnev Čejena”, ZS 660-662 i Lib 2). Međutim, čuveni strah od “bijele stranice”, toliko poznat svim piscima, proganjao je Sergia sve dok nije vidio staru naslovnicu jedne priče iz edicije “Storia del West”, a crtež nije ostavljao mjesta sumnji. Indijanci prikazani u svome habitatu, s ukrasnim perjem i obojenom odjećom nesumnjivo su Seminole, a naslov “Mrtve vode” odnosio se na Everglades-beskonačno močvarno prostranstvo južne Floride. Autor serijala i priče je Gino D’Antonio, suradnik kojeg je Sergio iznimno volio i cijenio, tako da se izbor nametnuo sam po sebi. Trebalo je samo nagovoriti D’Antonija na suradnju jer ovaj nije imao afiniteta prema Texu, smatrajući ga likom koji se ne uklapa u njegovu viziju Divljeg zapada. Isprva je Gino odbijao tu ideju, ali tijekom jedne večere pristao je Bonellijeve skice pretvoriti u priču dostojnu jedne prestižne kolekcije i rezultat je pred nama.

Gino D'Antonio autor je serijala Priče s Divljeg zapada, pokrenut 1967., a sagu obitelji MacDonald kod nas je objavljivala izdavačka kuća Dnevnik u dvije prestižne edicije svoga vremena, ali nažalost ne poštujući kronologiju i ne objavljujući sve priče, da bi se tek Strip Agent uhvatio posla i objavio ovaj serijal u kojem su avanture fikcijske obitelji provučene kroz niz povijesnih događanja od 1804. do 1892. Naravno, tu su i neizbježni Bela i Bronco kada govorimo o Ginu i vesternu kod nas, a Plavi vjesnik i Vjesnikov Superstrip donijeli su nam neke njegove priče iz 2. svjetskog rata rađene za engleske izdavačke kuće. Upustio se Gino i u detektivski žanr stavljajući pred Nicka Raidera zamršene krimi slučajeve, a u svome zadnjem poklonu vjernim čitateljima, prilagođavajući se ustaljenom modelu Texovog lika, s jedne strane nastavlja tradiciju Texa kao junaka, ali i uvodi neke inovacije.

Tex kao nepogrešivi junak koji nema dvojbe kod Gina ne prolazi, on je natjerao Texa da tijekom potjere promijeni svoje mišljenje i cilj zbog kojeg je došao u Fort Bliss, također je promijenio uobičajeni Texov eksterijer i umjesto prašnjavih malih gradića, dugih pustinjskih staza i stjenovitih planina američkog jugozapada vodi nas u močvare Evergladesa, gradeći svoju ideju na povijesnim činjenicama o brutalnostima Seminolskih ratova, i u konačnici napisavši dobar vestern, a kada tomu dodate Filippuccijev realan i ekspresivan crtež, čitanje je sasvim ugodno.

U vrijeme kada se odvija ova Texova priča Seminolski ratovi (tri su ukupno bila) bili su završeni, ali D'Antonija to ne sprječava da upravo jedan od tih ratova uzme kao podlogu na kojoj radi priču o osveti pojedinca. Naravno, dobar pripovjedač neće nam odmah otkriti motiv, već će se potruditi da nam razlog dolaska dvojice Seminola u Louisianu polako otkriva tijekom priče, a ujedno tako će Texa staviti na neka moralna previranja.


Psi krvosljednici upotrebljavani su kao dio brutalne taktike vojnog časnika Zacharyja Taylora protiv Seminola tijekom Drugog seminolskog rata (1835.-1842.), a često su ih koristili i lovci na odbjegle robove u južnim američkim državama.

Zadatak koji su dobila naša dva teksaška rendžera gotovo je rutinski. Moraju u Fort Blissu preuzeti jednog Seminolu koji je ubio teksaškog rendžera i dovesti ga natrag u Teksas da ga objese. Zašto napisah gotovo rutinski? Jer se stvar počinje komplicirati, i to na dvije razine. Jedna je politička, jer je zahtjev uputio sam predsjednik SAD-a, što je čudno i našoj dvojici rendžera, kao i zapovjedniku utvrde, pukovniku Staffordu. Zbog čega bi se jedan predsjednik zamarao takovom sitnicom kao što je jedan Indijanac kojeg treba prebaciti u Teksas i tamo objesiti? To pitanje ostaje lebdjeti u zraku, ali potom D'Antonio počinje radnju voditi u sasvim drugom smjeru i zaboravljate na predsjednika i zahtjev jer slijedi nova razina priče. Ochalu oslobađa suplemenik Dugi Nož, a Tex i Carson kreću njihovim tragom, ali i vojni izviđač Lafarge, nimalo simpatičan lik. Ovi likovi čine okosnicu priče, bar tako izgleda na početku potjere, ali D'Antonio vještim potezom izbacuje Carsona iz igre i vraća ga ozlijeđenog u utvrdu, a oko toga postoji jedna simpatična crtica. Gino je došao na ideju da ozlijeđenog Carsona na skrb povjeri sredovječnoj ženi, propovjednikovoj udovici, a ona bi ga njegovala krepkim juhicama i citatima iz Biblije, a možda bi se i nešto više dogodilo između njih, ali Sergio Bonelli nije dopustio Ginu da provede tu zanimljivu ideju, bojeći se kako bi reagirali čitatelji na taj novitet.

Gino je priznao da se Tex ne uklapa u njegovu viziju Divljeg zapada, ali čitajući ovu priču doći ćete do zaključka da se uspio prilagoditi Texovoj osobnosti, a Carsona pak kao lika nije mogao smjestiti u priču, tj. nije znao što bi s njim, pa se elegantno, Carsonovom ozljedom, izvukao. Malo me iznenadio takav razvoj jer sam očekivao da će Carson biti Texov vjerni suborac do samoga kraja priče, ali to je slobodan izbor scenarista, koji poštujem. Tex ostaje sam, a potjera za Ochalom i Dugim Nožem odvest će ga u močvare Evergladesa.


Everglades se u vrijeme zbivanja ove priče prostirao na daleko većem području nego danas.

Upravo postupci Ochale tijekom potjere (ne ubija ljude olako, pa se počinjete propitkivati je li sve onako kako je postavljeno na početku priče-da je Ochala bezobzirni krvožedni Indijanac) kao i razgovor s velečasnim Parkerom o mržnji, osveti i oprostu ili kada odustaje od osvete kako bi spasio život Dugom Nožu, ali i postupci njegova zakleta oponenta, vojnog izviđača Lafargea, utjecat će na Texa do te mjere da će mijenjati mišljenje o svojoj lovini, a konačnu potvrdu da je Ochala ispravan čovjek Tex će dobiti u Evergladesu. Tu je D'Antonio iskoristio narativ ubačen od prve Texove priče, narativ o čovjeku koji na američke Indijance ne gleda kao na brutalne divljake već ljude dostojne poštovanja, a u ovoj pustolovnoj priči D'Antonio nije propustio dodatno zakomplicirati stvar još jednim često upotrebljavanim narativom. Zlobni, ljigavi, korumpirani političar ovdje je poslužio kao Texov neprijatelj na kraju priče. Interesantan je grafički Filippuccijev prikaz tog političara, njegovu vanjštinu crta razmjerno mišljenju koje imam o njima - njegov izgled odražava njegovu ljigavu perfidnost, nepoštenje, kukavičluk i crninu njegove duše.


Filippuccijev put do ovog Texonea gotovo je istovjetan kao i Ginov-i njega je Sergio Bonelli dugo nagovarao. Filippucci nikada nije bio fan teksaškog rendžera, više je vezan uz modernije vestern junake poput Kena Parkera i Moebiusovog Blueberryja, a za Texa je smatrao da pripada pedesetim godinama prošlog stoljeća. I kako sam priznaje, grdno se prevario. Pristupajući ovom projektu kao izazovu, polako je shvaćao da je Tex zahtjevan lik s dugom poviješću i čvrstim pravilima. Filippuccijev rad na stricu Martinu ne poznajem previše, ali dojma sam da se odlično snašao u prijelazu iz znanstvene fantastike na vestern. Ovdje njegov rad ima preciznost, detaljnost i oštrinu, a u kombinaciji s D'Antonijevim ritmičnim i dinamičnim scenarijem rezultat je odličan, jedino bih ga pokudio u načinu crtanja Texova lica koje je ponekad previše kruto, da ne kažem botoksirano (vidi vinjetu kada je ugledao Batterbauma), a i oči su mu uske i stisnute, poput vodoravnog proreza, a vjerujem da je to pokupio od svojega grafičkog izričaja Martina Mysterea. No, na koncu, ovaj je serijal i zamišljen kako bi autori koji nisu povezani s avanturama Texa dali svoju viziju tog junaka, a mišljenja sam da su se obojica odlično snašla dajući svoje viđenje Texa i svijeta oko njega.


U Texovom serijalu nekoliko smo puta susreli Seminole, ali do ove priče oni nisu bili scenarijski i grafički obrađeni iz pravog povijesnog i etnološkog kuta.

Kroz priču je fino provučeno nekoliko retrospekcija. U prvoj saznajemo kako je Ochala zarobljen od vojnika, ali već nam tu D'Antonio nenametljivo sugerira da će se oko cajuna Lafargea, vojnog izviđača, vrtjeti radnja i da će odigrati značajnu ulogu u daljnjem razvoju događaja, a u drugoj retrospekciji, potpomognutoj Filippuccijevim realističnim prikazom Seminola i vojnika, posebice točnim prikazima njihove odjeće, vojnih uniformi i oružja za ono vrijeme, saznajemo razlog Ochaline silne mržnje prema Lafargeu, „Čovjeku s psima“. Lafarge je poveznica prošlosti i sadašnjosti, taj bezobziran, nasilan i do srži zloban lik pokazuje nam ono najgore u čovjeku, ali istovremeno, takvim pristupom karakterizacije tog odvratnog lika D'Antonio daje nam ono najbolje od Texa. Isprva odlučan u namjeri da uhvati Ochalu, putem počinje shvaćati da stvari nisu postavljene crno-bijelo. Tex počinje mijenjati svoje mišljenje o Ochali, a u nekoliko situacija, susrećući i sukobljavajući se s Lafargeom (susret kod skele i u kući velečasnog), D'Antonio postepeno diže tenzije kroz njihovu međusobnu netrpeljivost, koja će na koncu dovesti do konačnog sukoba u Evergladesu. Možda će se nekome odnos Texa i Lafargea, tj. njegov kraj u močvari učiniti najslabijim dijelom priče jer njihovi susreti tijekom potjere uvijek završe na rubu incidenta nakon kojih ne očekujete Texovu milost prema tom odvratnom liku, posebice kada sazna razlog Ochaline želje za osvetom, ali baš je ovakva završnica netipična za Texa i jedan od najboljih primjera D'Antonijeve improvizacije s Texovom karakterizacijom.


Gino D'Antonio napisao je odličnu priču, u to nema sumnje. Za umjetnika koji je izjavio da se Tex ne uklapa u njegovu viziju Divljeg zapada prilično se dobro snašao, a ni Filippucci, koji je izjavio prije negoli je počeo crtati ovu priču da je Tex staromodan lik iz pedesetih godina, nije loše odradio svoj dio posla. Obojica su se prilagodila i u jednoj odličnoj simbiozi nadilaze klasični klišej izlizane i jednostavne tematike o osveti. Ova priča pokazuje i svojevrsni odnos između nje i autora koji nam postupno, ponekad i „između redaka“ otkrivaju detalj po detalj priče, sklapajući tako mozaik do samoga kraja. Iako debitanti, autori nisu željeli staviti Texa u njegovo klasično okruženje američkog jugozapada, već Texa vode u Everglades. Iako Tex nije prvi put u toj sredini (sjetite se priča o Mefistu i njegovom sinu Yami), u jednu je ruku priča iznimka jer do sada nismo vidjeli Seminole u ulozi kakvu nesumnjivo zaslužuju, a radnju potaknutu povijesnim činjenicama o brutalnostima u Seminolskim ratovima.

Naprijed

TX SA 13 Sjene u noći

TX SA 22 Patagonija

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • Hercule Poirot

    Ukupna ocjena 91%

    10, 10, 7, 10

    Nedavno ponovo pročitao, ovo mi je super epizoda. Volio bih da je na nekim mjestima crtež, ajde, nećemo reći bolji, nego drugačiji, smatram da je za takvo što bilo mogućnosti...

    18.09.2020
    16:52:00 sati
    Hercule Poirot
    uredi
  • Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    19.09.2020
    01:31:00 sati
    LL1986
    uredi
  • Koresh

    Ukupna ocjena 87%

    9, 8, 9, 9

    19.09.2020
    08:04:00 sati
    Koresh
    uredi
  • Tutta

    Ukupna ocjena 94%

    9, 9, 10, 10

    Vrlo dobra epizoda

    Dodatak - 9

     

    19.09.2020
    08:26:00 sati
    Tutta
    uredi
  • King Warrior

    Ukupna ocjena 49%

    5, 2, 6, 10

    Naporna, dosadna i predvidljiva prica. Negativac kao iz crtanih filmova, dijalozi tipicno texovski - bez mozga.

    Sam naslov je obecavao mnogo vise, ocekivao sam malo veci rat u glavnoj ulozi sa Seminolama, dobili smo neki manji fajt koji je nastao nakon licne osvete dvojice Indijanaca. Naslovnica je takodje velika navlakusa, jedna je od najboljih Texovih ikada, za razliku od crtreza unutar stripa. Za ne povjerovati da je sve to nacrtao jedan te isti covjek.

     

    19.09.2020
    11:34:00 sati
    King Warrior
    uredi
  • Deki86

    Ukupna ocjena 88%

    8, 8, 10, 10

    Tex je previše prilika davao svom protivniku, ali da nije, strip nikako ne bi mogao imati toliko stranica. Izuzev toga, radi se o dobrom stripu sa preciznim i detaljnim crtežom.

    19.09.2020
    16:22:00 sati
    Deki86
    uredi
  • Ukupna ocjena 81%

    8, 8, 8, 9

    vrlo dobra priča i odlična recenzija

    19.09.2020
    16:58:00 sati
    darkwoodaxe
    uredi
  • Combatrock

    Ukupna ocjena 51%

    5, 4, 5, 9

    Jedan od slabijih Texonea.
    19.09.2020
    19:24:00 sati
    Combatrock
    uredi
  • goghy

    Ukupna ocjena 83%

    8, 8, 9, 8

    26.09.2020
    11:35:00 sati
    goghy
    uredi
  • prozirna senka

    Ukupna ocjena 72%

    6, 6, 9, 9

    Imam samo tri teksonea, Majstorov, te Alesandrinijev i Filipucijev. Naravno, na tragu velikog Majstora ni maestro Filipuci nije razocarao, crtez je astounding, problem je plitka prica, ali to nije nista novo kod Teksa, njegove pustolovine su u rangu one nesrece Lorda Darkvudstoka, za drugi osnovne. Pokojni Djino je tek za nicicu citljiviji od Nicija, ali bojim se da to i nije neka pohvala.

    19.10.2020
    02:02:00 sati
    prozirna senka
    uredi
  • risbozg

    Ukupna ocjena 90%

    9, 9, 9, 9

    Super mi jje ova epizoda

    24.10.2020
    19:03:00 sati
    risbozg
    uredi

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Gambit i osveta
    Kod: ZG KOZA 9
    Ocjena: 73%
    Vrijeme: 25.10.2020. 14:41:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 8
    Broj pogleda: 1427
  • Kugla duša
    Kod: DRGN BOP 43
    Ocjena: 84%
    Vrijeme: 22.10.2020. 14:46:00
    Autor: kandraks
    Broj komentara: 6
    Broj pogleda: 449
  • Koreni Kenebeka
    Kod: KM ZS 820/824
    Ocjena: 67%
    Vrijeme: 18.10.2020. 11:19:00
    Autor: Hercule Poirot
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 975
  • Zona X
    Kod: MM LIB 53
    Ocjena: 56%
    Vrijeme: 17.10.2020. 11:41:00
    Autor: prozirna senka
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 510
  • Colorado Belle
    Kod: TX LU 170/171
    Ocjena: 91%
    Vrijeme: 14.10.2020. 18:29:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 11
    Broj pogleda: 819

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Povratak Zimske Zmije
    Kod: ZG VCZS 20
    Ocjena: 91%
    Vrijeme: 7.8.2020. 17:10:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 14
    Broj pogleda: 2047
  • Pipci!
    Kod: ZG VEC 158/159
    Ocjena: 78%
    Vrijeme: 27.9.2020. 21:05:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 10
    Broj pogleda: 1690
  • Povratak samuraja
    Kod: ZG VEC 155/157
    Ocjena: 81%
    Vrijeme: 31.8.2020. 23:37:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 9
    Broj pogleda: 1639
  • Gambit i osveta
    Kod: ZG KOZA 9
    Ocjena: 73%
    Vrijeme: 25.10.2020. 14:41:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 8
    Broj pogleda: 1427
  • Plamen nad Merivelom
    Kod: ZG VEC 143/144
    Ocjena: 76%
    Vrijeme: 18.8.2020. 0:16:00
    Autor: going going
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 1376

Aukcije

Forum