The Filth

Zagor

TFILT VER 1 | 320 str.

Čimpanze-ubojice, crna sperma, inteligentni nano-strojevi koji istražuju galaksiju u tijelu bujne plavuše, tajne organizacije koje kontroliraju sudbinu čitavog čovječanstva, drogiranje tintom, sodomija i mrtve, a žive mačke samo su dio kaotičnog svijeta koji stoluje u umu škotskog superstara Granta Morrisona.

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 64%

Priča 6

Scenarij 7

Crtež 6

Naslovnica 7

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 67%

P*7

S*3

C*9

N*10

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • The Filth
    TFILT VER 1

ZANIMLJIVOSTI

  • tuš: Gary Erskine; boja: Matt Hollingsworth
  • strip je izlazio u Americi od kolovoza 2002. do listopada 2003.
  • prvo izdanje TPB-a izašlo je 2004. godine
  • Tex Porneau, redatelj pornografskih filmova i centar pozornosti jedne od priča ovoga mini-serijala, zasnovan je na poznatom redatelju porno-filmova Maxu Hardcoreu
  • Niccola Mari i Nathan Never krase jedan zid u petom broju ovog serijala
  • jedan od šefova The Handa – Man Green/Man Yellow – zasnovan je na vizualnom identitetu umjetničkog dvojca Gilbert & George

Otkako je odbacio boga kao gospodara sudbine, a zajedno s njim i sam koncept sudbine, zapadni je čovjek što pronašao, što proizveo druge i drugačije instance kontrole. One koje je proizveo, stvorio je s namjerom zatomljivanja onog životinjskog u sebi, a one koje je pronašao trudio se razumjeti određujući se prema njima u opoziciji ili u skladu s njima. O suptilnim i otvorenim sustavima kontrole koja se ne iscrpljuje samo na planu političke ili ekonomske moći već zadire duboko u pitanja identiteta pisali su mnogi na mnoge načine. Bilo da je riječ o ekonomskim teorijama škotskog filozofa iz 18. stoljeća Adama Smitha, bilo da je riječ o sustavnom seciranju naslijeđa i ideologije Zapada u djelima francuskog filozofa 20. stoljeća Michela Foucaulta. Rasprava o sustavu, vladarima sustava, prijelazu, uništenju i obnavljanju istoga te položaju pojedinca unutar slojevite i uglavnom heterogene mreže simbola i kodova prisutna je tijekom čitave povijesti i ne nazire joj se kraja. Diskursi se mijenjaju, kao što se mijenjaju i junaci i negativci, no povijest civilizacije može se razumjeti kao neprekidna težnja za promjenom statusa quo.

Status quo podrazumijeva ekvilibrij – stanje ravnoteže. Ravnoteža je sasvim jasno i u određenim slučajevima posve poželjno načelo, ako ga razumijemo u terminima klasične mehanike. U društvenom kontekstu, pitanje ravnoteže povezano je s pitanjima moći, vertikalne stratifikacije i eksploatacije zbog čega status quo nije moguće promatrati kao puki jezični opis zatečenog stanja već ga treba razumjeti kao integralni dio složenog sustava. U tom kontekstu, odnos prema statusu quo razlikuje „progresivne“ i „konzervativne“ elemente, bilo da je riječ o političkim akterima, usamljenim teoretičarima ili homogeniziranim masama skupljenima ispod zastave neke od dostupnih ideologija. Status quo nije samo pitanje zajednice već i problem svakog pojedinca. Za brojne i bezbrojne probleme suvremenog svijeta odgovorno je epistemološko i ontološko naslijeđe prosvjetiteljstva. Tako će barem tvrditi postmoderni teoretičari koji će - vodeći se Lyotardovom kritikom velikih narativa, Baudrillardovom teorijom simulakra i Derridaovom kritikom Zapadne metafizike – u naslijeđu prosvjetiteljstva prepoznati hidru s tisuću glava, čudovište koje stoji na putu oporavka i rekonstitucije kako suvremenog čovjeka tako i suvremenih društava. Da bi se razorilo status quo potrebno je razoriti svaku pojedinu sastavnicu istoga. No, sustav nije rigidna i krta struktura koja puca nakon prvog udarca. Riječ je o nevjerojatno adaptibilnoj, totalizirajućoj i sveprožimajućoj strukturi koja s lakoćom eliminira ili apsorbira disonantne glasove. Na jednoj svojoj razini The Filth - strip škotske megazvijezde Granta Morrisona – progovara upravo o ovome. O sustavu, totalitarizmu i brojnim varijacijama ovoga problema.

The Filth je priča o životu i djelu Grega Feelyja/Neda Sladea, jednom od onih likova koje izbjegavate na ulici jer mirišu na mačje grobove, ustajale plahte, vlagu i jeftini duhan. Ta površinska slika našeg junaka prilično je benigna naspram one koju projicira njegov habitat – neuredni stančić prepun opskurnih pornografskih filmova kakvi se ne nalaze ni u kolekcijama najbrižljivijih entuzijasta. Malo neprilagođene vanjštine i malo čudnih mirisa što se šire iz ustajalih zidova dovoljno je za sumnjive poglede lokalnih virkača (virkača: im. ž.r. – neendemski bioorganizam nalik korovu koji se obično pojavljuje na prozorima tijekom svih godišnjih doba i u svim podnebljima diljem zemaljske kugle. Osnovni element lokalne obavještajne mreže. Razvio se u vremenima prije telekomunikacije i masovnih medija, kada i doseže vrhunac. Zahvaljujući razvoju komunikacije u modernom dobu, poveća mu se domet, krug djelovanja i sfera utjecaja), a od sumnjivih pogleda do optužbi za pedofiliju malen je korak. Greg Feely ima i skriveno lice, potpuno drugačije od onog kakvim ga zamišlja ostatak zajednice. Njegovom skrivenom licu ime je Ned Slade, a za život zarađuje rješavajući najneobičnije i najmorbidnije slučajeve koje kozmički um može smisliti. Ned Slade je agent organizacije poznate pod nazivom The Hand, tajanstvene organizacije nepoznatog porijekla i sumnjive prošlosti koja egzistira izvan granica trodimenzionalne stvarnosti i sve svoje snage ulaže u očuvanje statusa quo. The Hand je čep na kloaci egzistencije. Sve degenerativno, disonantno, neprilagodljivo, neočekivano, neobično, prljavo, iskvareno i raspadnuto pod njegovom je kontrolom. The Hand je, kako mu i ime kaže, nevidljiva ruka Adama Smitha koja kontrolira tržište. Samo što se ovaj put ideja tržišta ne iscrpljuje u ideji slobodne razmjene dobara i usluga. Tržište pod kontrolom The Handa i specijalnog agenta Neda Sladea obuhvaća cjelokupnu egzistenciju – društva, sustave, civilizacije i pojedince – duhovnu i materijalnu dimenziju.

Kroz tristotinjak stranica stripa Greg/Ned će pokvariti planove avangardnog redatelja porno-filmova koji će genetski modificiranom spermom pokušati silovati/oploditi svaku žensku utrobu, spriječit će misteriozna ubojstva u kojima će samo vrijeme poslužiti kao oružje, surađivati će i sukobiti se s najboljim ubojicom na svijetu – Dimitrijem-9 - čimpanzom koja je ubila Kennedyja, uništiti eksperimentalnu državu za najbogatije, zaustaviti samostvorenog Buddhu i iz stranice u stranicu nastojati povratiti vlastita izgubljena sjećanja te ostati priseban, unatoč svoj sili prljavštine, perverzije i truleži s kojom će se susresti.

Okviri priče o Gregu Feelyju/Nedu Sladeu poznati su nam iz više izvora. Ima tu špijunskog romana, hladnoratovske retorike, pulp SF-a 50-ih, superherojskog stripa, noira, new-age duhovnosti, metafikcije, psihodelije i satire.Nije to slučajno. Čitava se Morrisonova spisateljska karijera sastoji od preuzimanja elemenata iz mnogih žanrova. Dakako, nije to Morrison prvi izmislio. Moglo bi se reći da je čak i zakasnio ukrcati se na taj postmoderni vlak. No, trik s postmodernom ne leži u rastavljanju. Leži, kao i uvijek, u sastavljanju, a na tom planu Morrison ima što za ponuditi.

The Filth je pametno i pozorno sklopljen strip sastavljen od nekoliko različitih cjelina koje se, ponekad nasilno, skupljaju u jedan narativ. S jedne strane, The Filth je priča o samom The Handu metastrukturalnoj organizaciji koja služi kao korektiv razuzdanih, podidvljalih, nepredvidljivih elemenata. Uloga The Handa ostvaruje se na više razina. Na dijegetskoj razini The Hand ograničava samu pripovijest i kontrolira svijet unutar iste. Iz te dvije jednostavne zadaće derivira se nekoliko mogućih, plauzibilnih i istovremenih uloga. The Hand je metafikcionalna instanca koja kontrolira bujnu Morriosnovu maštu i tjera je da se usredotoči na jedan jedini pripovjedni univerzum, The Hand je također i metafora Sustava i nevidljivih/neosviještenih načina kontrole (bila ona državna, agencijska ili samonametnuta), The Hand je i projekcija – kreacija paranoidno-šizofrenog uma, interna „policija“ koja regulira ponašanje pojedinca, The Hand je i programski kod novog, hiper-tehnološkog univerzuma prema kojemu se iz dana u dan približavamo, ontološki temelj novih post-ljudskih oblika života.

S druge strane, The Filth je priča o mogućnosti slobode unutar programiranog, predodređenog univerzuma koja se mijenja ovisno o samom subjektu potrage za slobodom. Morrison ostavlja otvorenima višestruke mogućnosti interpretacije i brižljivo pazi da ni jednu od njih ne zatvori, poništi ili dovede u kontradiktornost s ovom drugom. Neovisno o tome čita li se The Filth kao metafikciju o kreativnom procesu samog autora u kojoj su The Hand i njegovi agenti utjelovljenje izdavačkih divova i njihovih urednika, ili ga se čita kao meditaciju o raspadu i rekonstrukciji identiteta (u toj bi varijanti cjelokupni The Hand i događaji vezani uz njega bili potpuna fantazmagorija, mehanizam kognitivne disonance, prikaz „bolesnog“, paranoičnog i traumatiziranog uma Grega Feelyja, psihodelično-SF-ovska metafora hajdegerovskog koncepta bivanja-u-svijetu), ili ga se čita kao analizu pseudo-liberalnog svijeta američko/britanske (pa dakle i Zapadne) suvremenosti – čime mogućnosti čitanja nisu ni približno iscrpljene – The Filth funkcionira. Ako ništa, takav „kaos“ ideja, referenci, i značenjskih rukavaca svjedoči o brižljivom planiranju i gotovo opsesivnom konstruktivizmu koji leže u pozadini ovoga stripa.

Kad se uzmu u obzir sve teme kojima se Morrison u The Filthu na ovaj ili onaj način bavi, postaje jasno da se od The Invisiblesa pa sve do brojnih radova u DC-evom mainstream univerzumu malo toga kod Morrisona promijenilo. Tematski sklopovi ostaju više-manje nepromijenjeni. Mijenjaju se jedino priče i diskursi. U tom je pogledu Morrison nalik Alejandru Jodorowskom koji također cijeloga života, u svim stripovima na kojima je radio, pripovijeda istu priču oblačeći junake u različite kostime. Morrison i Jodorowsky (a dvojcu bi se, što zbog sklonosti prema postmodernom, što zbog ljubavi prema ezoteriji, što zbog utjecaja na medij, mogao pridružiti i Alan Moore) ipak se više razlikuju no što nalikuju. Izuzmemo li iz usporedbe ljubav prema ezoteriji (Inkal je, prema svjedočenju autora, nastao nakon višegodišnjeg proučavanja tarota; The Filth je, prema svjedočenju autora, premrežen kabalističkom simbolikom i referencama na enohijansku magiju) neće nam ostati mnogo toga za povlačenje znaka jednakosti između Jodorowskog i Morrisona. Iako su obojica „djeca“ postmoderne misli koja na svoj način ratuju s naslijeđem prosvjetiteljstva, tradicionalnim i tradicionalističkim strukturama, iako obojica nastoje demaskirati licemjerje modernih institucija i rituala na kojima počiva suvremeno društvo, iako obojica pokušavaju sistemski promisliti mogućnosti korjenite promjene sustava (pa se dogodi da im se, u pojedinim slučajevima, rješenja i poklope), Jodorowsky je čvrsto ukorijenjen u strukture klasičnog stripa dok je Morrison fokusiran na pripovjedni eksperiment (u jednom starijem intervjuu Morrison iznosi kako se, da ponovno počinje, vjerojatno ne bi bavio pisanjem stripova već pisanjem računalnih igara zbog brojnih, još neiskorištenih, mogućnosti koje taj medij sa sobom donosi). Jodorowskog zanima „pozitivni pomak“, duhovni rast pojedinca i primjena klasičnih filozofsko-religijskih tekstova/mitova na moderni svijet, dok Morrisona zanimaju dekonstrukcija, utjecaj tehnologije na „sudbinu“ društava i pojedinaca te fluidni, transgresivni i ne-ljudski identiteti.

The Filth se urušava pod naletom vlastite ambicije. U usporedbi sa suvremenijim (a i onim starijim) underground poetikama američkog (pa i svjetskog) stripa eksperimentalna narav ove pripovijesti je u najmanju ruku nezanimljiva. Rezultat je to Morrisonove odluke da The Filth približi američkoj mainstream publici što mu zapravo ograničava domete eksperimenta. Koliko god se on poigravao s naracijom, koliko god propitivao medij i granice metafikcije i dalje nad njim stoje bossovi Vertiga koji će dati svoj konačni blagoslov, a Vertigo nije Fantagraphics. I daleko je od bilo kakve eksperimentalne poetike. Nadalje, Morrison postmodernu shvaća kao izgovor za igru i neobuzdanu referencijalnost što samo po sebi nije loše ukoliko doprinosi tematskom sklopu postmoderne. The Filth ne doprinosi. The Filth kompilira teme i motive bez nekog posebnog reda stvarajući od njih pop-slikovnicu za lijene, presjek rezultata relativno suvremenih debata namijenjen onima koji su ih propustili. Da je objavljen dvadesetak godina ranije, bio bi to revolucionaran strip. Nakon dva desetljeća silovanja postmoderne u svakom zamislivom mediju umjetničkog izražavanja, The Filth može biti samo zakasnio strip. To što radi, Morrison radi dobro. Jedino što je sve to, na ovaj ili onaj način već napravljeno. Samo što bi nas Morrison htio uvjeriti da nije. Sudeći po odjeku njegovih stripova, to mu očito polazi za rukom.

Naprijed

N/A

N/A

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • Deers

    Ukupna ocjena 67%

    7, 3, 9, 10

    Razne emocije (prema ovom djelu) razvije ovaj strip tokom čitanja. Toliko da na kraju nisi putpuno što da točno misliš. osim da je namjerno komplicirao i di nije trebao.

    21.01.2015
    18:11:00 sati
    Deers
    uredi

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Voštana maska
    Kod: KT LU 9/10
    Ocjena: 65%
    Vrijeme: 25.9.2020. 14:03:00
    Autor: Kila Banana
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 406
  • Prvi ciklus: Iza i Oel
    Kod: NV STKON 1
    Ocjena: 97%
    Vrijeme: 22.9.2020. 15:07:00
    Autor: koze123
    Broj komentara: 5
    Broj pogleda: 537
  • Seminole
    Kod: TX SA 17
    Ocjena: 83%
    Vrijeme: 18.9.2020. 16:48:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 9
    Broj pogleda: 869
  • Zamak ludila
    Kod: DRGN LIB 13b
    Ocjena: 84%
    Vrijeme: 17.9.2020. 10:50:00
    Autor: kandraks
    Broj komentara: 5
    Broj pogleda: 464
  • Posljednja bitka?
    Kod: AF SS 418
    Ocjena: 71%
    Vrijeme: 17.9.2020. 0:17:00
    Autor: Kila Banana
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 348

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Put za raj
    Kod: ZG VCSP 32
    Ocjena: 50%
    Vrijeme: 3.7.2020. 23:14:00
    Autor: Djole
    Broj komentara: 15
    Broj pogleda: 2768
  • Povratak Zimske Zmije
    Kod: ZG VCZS 20
    Ocjena: 91%
    Vrijeme: 7.8.2020. 17:10:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 14
    Broj pogleda: 1878
  • Povratak samuraja
    Kod: ZG VEC 155/157
    Ocjena: 81%
    Vrijeme: 31.8.2020. 23:37:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 9
    Broj pogleda: 1446
  • Plamen nad Merivelom
    Kod: ZG VEC 143/144
    Ocjena: 76%
    Vrijeme: 18.8.2020. 0:16:00
    Autor: going going
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 1275
  • Proteus
    Kod: TX ZS 33/984/985
    Ocjena: 76%
    Vrijeme: 10.7.2020. 15:34:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 7
    Broj pogleda: 1194

Aukcije

Forum