V for Vendetta

Modesty Blaise

V KLO_SP 9 | 288 str.

Nakon nuklearnog rata, Engleskom vlada NorseFire, pseudonacistička stranka koja pod totalitarnom batinom drži mase. 5.novembra 1997.godine nepoznati terorista diže u zrak zgradu Parlamenta. Počinje lov za tajanstvenim ubicom koji nosi Fawkesovu masku.

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 97%

Priča 10

Scenarij 10

Crtež 9

Naslovnica 10

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 85%

P*8

S*8

C*8

N*9

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • V kao Vendeta
    V BP 1
  • V kao Vendeta
    V DCGSP 2
  • V kao Vendetta
    V KLO_SP 9

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • V for Vendetta
    V WAR 1

ZANIMLJIVOSTI

  • Ova grafička novela nastala je u periodu od 1981. do 1988.godine. Na području gdje se priča srpskohrvatski-hrvatskosrpski jezik, Beli put štampa ovaj strip 2006.godine, da bi ih slijedila Fibra u svojoj specijalnoj Devetoj Kolorki, 2014.godine. Čarobna knjiga štampa svoju verziju priče 2019.godine u ediciji DC Gold Special.
  • Alan Moore je rođen 1953.godine u Northamptonu, Engleska i izgleda kao da su ga Pink Floyd izbacili iz grupe još na svom prvom ili drugom albumu. Na početku karijere usko je vezan sa „stripotekama“ Warrior i 2000AD. Nakon odlaska u DC Comics, radi na Batmanu (naravno, Killing Joke) i razvija The Swamp Thing. Osim pomenutih naslova, poznat je i po velikim stripovima Watchmen, The ballad of Halo Jones, From Hell itd.
  • David Lloyd je crtač i ilustrator rođen u Enfieldu u Engleskoj 1950.godine. Osim ovog stripa, radio je i na Hellblazeru, Wasteland, Aliens i u serijalu James Bond, u kolaboraciji sa likovima poput Gartha Ennis, Granta Morrison i Warrena Ellis.
  • Guy Fawkes je čuveni pučista, član petonovembarske „Barutne zavjere“ – „Gunpowder plot“, iliti pokušaja svrgavanja kralja Jamesa I sa trona i postavljanje katoličkog vođe na čelo Engleske. Rođen je u Yorku 1570., a obješen je 31.januara 1606.godine. Mrežu zavjerenika predvođenih Catesbyjem i Wintourom neko je otkucao i murija je 5.novembra ispod Westminstera zatekla Fawkesa kako čuva eksploziv/gomilu baruta. Osuđen je na vješanje, po starim navikama koje potiču još od kralja Edwarda III, tako što će ga prvo zavezati na komad drveta, pa će ga konj odvući do mjesta egzekucije, gdje će biti obješen, ali ne ubijen, a onda će ga iskomadati. Nice.
  • Najveća moja zamjerka ekranizaciji (čitaj slobodno: blasfemiji) ovog stripa je dizanje Parlamenta u zrak. U filmu je to ultimativni cilj, na kraju, dok je ta V-ova akcija početak stripa. Osim toga, Natalie Portman je ipak preveliki zalogaj i neko bitan u Hollywoodu da joj se uvali kompletna uloga Evey, sa svim njenim slabostima i gadostima koje nam pokazuje u stripu.

U jednom od intervjua kojima je pokušao objasniti originalnu ideju iza ovog remek-djela stripske umjetnosti, Alan Moore je priznao da se kao još nepotpuni anarhist po ubjeđenju, često motao na protestima po Engleskoj, koja je tada (u dobu mrske Tačerke, tj.apsolutizma Konzervativne stranke) počinjala da liči na totalitarno društvo u kome su ljudima otimali mogućnost da budu vladari svoje sudbine kroz postepeno ukidanje određenih sloboda. To je u suštini i pojašnjenje alibija za pojam anarhije kako ga Moore vidi i kako ga pojednostavljeno, ali metaforički prezentira svojim čitateljima u ovoj grafičkoj noveli. Po nekim mišljenjima, Moore nudi čitaocima da odaberu stranu u simbolički predstavljenom sudaru fašizma i anarhizma, no i ta je tvrdnja na subjektivnoj procjeni za svakog ponaosob, jer je nemoguće izvagati u kojoj je mjeri Moore lična ubjeđenja podredio ultimativnom cilju borbe. No, koncept ovog stripa prvenstveno oslonjen na njegovo savršeno pripovjedanje, mnogo je komplikovaniji u svojoj slojevitosti kroz poruke koje odašilja. Epitet „bezvremenski“ ovaj klasik zaslužuje iz nekih drugih razloga – ne isključivo zbog odrednice borbe za slobodu putem bezvlašća, već prije svega osnovne ideje koja pred surovi, fašistički i rasistički sistem države suprotstavlja pojedinca lišenog straha od neuspjeha i nemoći, potpuno uvjerenog u svoju konačnu pobjedu. Ta pobjeda koja će u dogledno vrijeme razbistriti umove onih kojima je i posvećena, ultrakreativni je performans individue koja je lišena svih utega nametnutih sistema vrijednosti i samim tim savršeno pogodna da, bez oraha u džepovima povede mase panjeva u oslobođenje notama koje sviraju eksplozije u njegovoj režiji. Dakle, koncept odabiranja puta anarhije u ostvarenju svojih težnji (i težnji robova) naspram takozvanog „zakonitog“ puta dijametralne su polazišne tačke u filozofiji borbe kao takve, ali opet zavisi direktno od izvršioca, odnosno osobe koja vodi tu i takvu borbu. Sasvim je jasno nakon iščitavanja ove novele da Moore na jedan perfektan način uvodi kompletnu misao o bezvlašću kao jedinom izlazu ka slobodi u samu srž stripa, te mu on služi kao – uopšte nije floskula – kompletan i moćan medij, koji će u punom smislu riječi prenijeti poruku širokim narodnim masama kako i zašto je ovaj način borbe ispravan, odnosno kako je samo ono društvo zasnovano na slobodnom dogovoru, ispravno uređeno društvo. Nadalje, nemoguće se prevariti i pomisliti da je V for Vendetta neka vrsta alibija za donekle sumanuto-utopističku ideologiju koja od pravične ideje postaje ideologija u trenutku kada je dvije individue prihvate zdravo za gotovo, jer Moore ponovo ide korak ispred svih, te glavnu ulogu daje liku čiji identitet iako ogoljen, nikada neće biti potpuno otkriven. Naime, ideja je ta koja je nesalomiva i neuništiva, a lica i ljudi se mijenjaju. Samim tim, svaka ideologija je pogrešna, jer samim svojim postojanjem anulira prvu i osnovnu ljudsku slobodu. Ovakva filozofija nije nimalo jednostavna i plošna, a vizionarski epitet nije umjesan, obzirom da znamo da je etat – država, od svojeg postanka samo nužno zlo i forma izmišljena da oduzme što više slobode jedinkama, sve u korist određene elitne grupacije zaokružene u tzv.“državni aparat“. Dakle, samo je pitanje načina na koji će nam istina biti ponuđena, odnosno intenzitet priče koju nam pričaju – da bi se osvijestili i konačno progledali.

V for Vendetta je nastajao u periodu između 1981. i 1988.godine, a nakon gašenja edicije Warrior koja je sa Mooreom postigla dogovor oko štampanja ovog vrlo zahtjevnog političkog „manifesta“, odnekud se pojavio DC Comics i preuzeo sva izdavačka prava. Sve informacije vode ka činjenici da je Moore skoro do kraja ostao uporan i nije podlegao politici američkog izdavačkog giganta, insistirajući da V for Vendetta ostane u svojoj prvobitnoj, izvornoj formi. Ipak, 2005.godine ovaj strip je ekranizovan, ali sasvim je jasno da skoro pa nakaradni film snimljen po ovoj grafičkoj noveli ne samo da je ponuđen masama tek nakon pobjede totalitarista (konformista) nad slobodarskim idejama, već nije uspio prenijeti ni djelić siline kojom Moore decidno prijeti ljudima (čitaj: hipnotisanim panjevima), pa je apsolutna potreba posjedovati kopiju istog ako se želi uploviti u dimenziju posebnih i slobodno mogu reći, najboljih uradaka u devetoj umjetnosti ikad. Na kraju krajeva, ovo i jeste ne samo odličan strip, već i Anarchy for dummies manual.


Radnja u ovom stripu odvija se 1997.godine, što je za vrijeme nastanka istog predstavljalo blisku budućnost. Naime, u toj verziji Engleske (i vjerovatno Oceanije, tj.njenih kolonija), fašistička stranka NorseFire je preuzela vlast u državnoj tvorevini zaokruženoj i izolovanoj od ostatka svijeta koji je prošao nuklearni, sveopći rat. Ideja NorseFirea, koji je instalirao pet poluga moći u kontroli države, apsolutno je zasnovana na temeljima autokratije i totalitarizma, te liči na unaprijeđenu kopiju aparata iz Orwellove „1984“. „The head“ je mozak upravljanja i ujedno glavni koordinator moći, otjelovljen u jednom čovjeku koji u određenom trenutku odbacuje isprazna obećanja masama i pokazuje svoje pravo lice i karakter nafilovan ludilom vlastoljublja i moćoljublja; „The nose“ je skup istražitelja/detektiva koji prate i privode zakonu neistomišljenike, poslušnici koji znaju malo više od ostatka naroda, ali samim tim automatski postaju poslušniji; „The fingers“ su policijski službenici, prosti prašinari, batinaši, epizodne role čije pesnice narodu ostavljaju bol, rane i hematome; „The eye“ je služba za nadzor i praćenje tehničko-taktičko-elektronskim sredstvima, jedan dio entiteta koji će godinama poslije neko drugi definisati kao boga Medija, dok je „The mouth“ odjeljenje za mas-medije – kojim se opet direktno upravlja sviješću narodnih masa. 5.novembra 1997.godine nepoznati terorista diže u zrak zgradu engleskog Parlamenta, i tu počinje hajka za njim. Jedini trag kojim službe raspolažu je groteskna maska koju tajanstveni terorist sa plaštom nosi, a simbol je Guya Fawkesa, anarhiste i zavjerenika s početka XVII vijeka. Uporedo sa pojavljivanjem V-a, upoznajemo se i sa Evey, mladom djevojkom koja mora prodavati svoje tijelo da bi preživjela, a V je spasava od potencijalnih ubica, koji su ustvari policajci.

Kada bi probali objasniti zašto Moore uživa status „jednog od najboljih scenarista“ u svijetu stripa, vjerovatno bi se moralo poći od činjenice da u svojim pričama – ako se odstrani srž ideje – ne izostavlja nijedan detalj u cjelokupnosti fabule koju pripovjeda. U službi takvog perfekcionizma, Moore je kao prvi korak osmislio mračnu atmosferu svog viđenja buduće Engleske, te kompletan upravljački sistem, tj.vrhušku same države. Opet smjelo ponavljam, to nisu bile nikakve vizije, jer je i sam nekoliko puta priznao da su mu detalji poput „marica sa nadzornim kamerama“ kojima je Policija rastjerivala demonstrante početkom 80ih godina, te rasističke izjave vladajućih Konzervativaca usmjerene protiv ljudskih sloboda jednostavno poslužile u slaganju mozaika. Pored navedenog, do tančina je i savršeno osmišljen underground u kome V obitava, i ta njegova famozna Galerija sjenki, gdje naš junak ljubomorno čuva ostatke prošlosti poput velike biblioteke sa Cervantesom, Danteom, Shakespearom itd., ili jukeboxom, te sva ta silna tmina koja izbija iz londonskih ulica i ćoškova – gdje se prelama sudbina čovjeka i čovječanstva. Osim toga, on se služi izuzetno maštovitim likovima koje čitaocima maksimalno približava na način da ih potpuno eksponira i ogoli; V je zaista poseban slučaj u svojim performansima, Šekspirovinama kojima raspreda, ruši i modelira moralne postulate, te sablasnom pojavom koja osim pogođene poente tajanstvenosti i osvete, servira značajnu dozu užasa kao osnovnog sastojka borbe protiv sistema (sve sa iskrenim ali jezivim osmijehom). V jeste junak i to ultimativni, ali je ujedno i ubica, terorista, hladnokrvni osvetnik i manipulator. Sa druge strane, V ostaje originalna inačica junaka zbog ispravnosti svake svoje male osvete i upravo u tim analepsama i podsjećanjima na porijeklo V-a, Moore zaokružuje dio priče koji se odnosi na glavnog lika. Taj alibi Mooreu služi da dalje uvezuje pravolinijski tok radnje i rješava pitanje ispravnosti ideje takve borbe – u pronalaženju i treniranju nasljednika koji će imati čast da kao sledeći nosi masku. Na prvi pogled, zaista je Moore predao kontrolu kompletne radnje u ruke svom glavnom junaku, apsolutno je sve koncentrisano na njega, i V je taj koji manipuliše svakim događajem kojem u stripu svjedočimo – sve do momenta kada opet moramo odlučiti da li je V for Vendetta prosta poruka čitaocima i ponuda izbora oružja za duel sa državom/elitom ili Mooreova vizija budućnosti u kakvu nas realnost vodi. Ili oboje.

Može li se i u kojoj mjeri povući paralela između junaka poput V-a iz ove bezvremenske sage i recimo varijante u koju su pretvorili Batmana, vrlo je diskutabilno pitanje, ali je i toliko očigledna podudarnost – dijametralno različitih puteva. Naime, V je oličenje i temelj borbe za slobodu putem bezvlašća, dok je Mračni vitez transformiran u V-ov pandan, borca za pravdu putem zaštite zakona. Ako se slijedi ta crta, jasno ćemo upasti u zamku pitanja koliko je komercijaliziran lik Batmana, te iskorišten da u određenoj vrsti hipnoze drži mase ljudi koji ne mogu ili ne žele razumjeti da je vlast u rukama malobrojnih i da je jedini cilj svakog njihovog poteza – potpuna kontrola. Daljim razmatranjem ove pretpostavke (paralele) naći ćemo se pred zidom beznađa, jer sve ukazuje na pomenutu igru varanja, a Mooreovo viđenje budućnosti civilizacije može lako prerasti u predskazanje koje se obistinilo. Nemoguće je porediti V sa bilo kojim od heroja koji postoje u stripovima, on nije taj.

Crtež u ovom stripu potpuno je u službi Mooreove naracije i najlakše je tu površnost osjetiti u ritmu kojim Lloyd uspješno prati akcije glavnog junaka. Osim što savršeno dočarava sablazan kojom isijava V, od šešira, maske do plašta i kopče na opasaču, gestikulacija i akcione scene s jedne, te teatralna atmosfera u kojima V recituje stihove i mudruje s druge strane, su takođe osjetno naglašene u odnosu na mrak i bezvazduh okoline. Nekima bi se ovaj stil crtanja mogao učiniti donekle arhaičnim, pa možda čak i amaterskim, ali istina je da su gospoda Lloyd i Moore vizuelno savršeno dočarali budućnost koja nas je čekala – i koju smo nekako i dočekali bez nuklearnih ratova. Kako rekoh, cijelim tokom radnje u stripu preovladavaju tamne boje, i tu nema nikakvog poigravanja sa svjetlošću: pristup je analognog tipa, tj. ono što je mračno, oslikano je tamnim – dok su scene eksplozija nalik vatrometu prelaz ka svjetlijem okruženju. Crteži hrpe sporednih likova u priči, kao i onih u prvom redu po važnosti uloge, jednostavno nestaju pod tamnim plaštom osvetnika, jer je zbir njihovih doprinosa poenti ove novele manji od V-ovog. Gestikulacija je općenito prikazana dramatičnom, pa i taj aspekt služi svrsi. Činjenica da je recimo Gibbons u The Watchmen odradio „atraktivniji“ posao naspram Lloyda manipulacijom perspektiva i čistijim linijama ne znači apsolutno ništa i ne degradira ovaj uradak. Ovaj strip je morao biti originalan na svoj način – i to je ovakvom, koherentnom kombinacijom naracije i grafike postignuto. Naspram Watchmena, V for Vendetta nema nijednu jedinu vinjetu gdje tekst guši kadar, ako ćemo biti sitničavi i upoređivati ono što se uporediti ne treba. Doduše, na mnogim se forumima odavno vode rasprave koliko je zaista bolji V for Vendetta u izvornoj, c/b varijanti od kolorisane verzije, koju sam i ja pročitao. Table koje se mogu pogledati na netu idu u prilog te tvrdnje, sve izgleda neuporedivo bolje i snažnije, pa ofarbana verzija u usporedbi više liči na (jezive) slikovnice iz 40ih godina prošlog vijeka, gdje upravo taj Lloydov „arhaični“ stil crtanja likova dolazi do izražaja. Može se reći da su crtež i fabula savršeno tajmirani i maksimalno uvezani u jednu cjelinu, te da se ne može ni zamisliti da drugačiji grafizam vjerodostojnije objasni V-ov poduhvat.


Ukupni dojam nakon čitanja ovog stripa je nemjerljivo jak naspram svih ostalih pročitanih stripova, jer ima tu težinu „klasika“, i priča i scenario su ti koji zaslužuju maksimalne ocjene. Tehnički gledano, V for Vendetta je podijeljena u tri knjige koje se nikako ne bi mogle zasebno čitati neovisno jedna od druge, pa u tom smislu predstavlja kompleksan materijal, ali najjači simbolizam dolazi upravo neopterećen formalnošću (simbol slova-broja „V“ se proteže od broja ćelije u kojoj se V nalazio tokom boravka u Larkhillu, preko početnih slova svakog poglavlja u stripu, do okrenutog simbola „V“ u krugu - znaka anarhije, itd). Jednostavno, napor uložen u kreiranje ovako kompleksnog lika kao što je V i ovako kompleksnog štiva za čitanje zaslužuje najbolje kritike, složili se mi sa načinom V-ove borbe ili ne. Čak smatram da je ova novela jedna vrsta bajke za današnje generacije, ali ne može izazvati podsmjeh. Današnji muškarci koji ponosnu briju obrve i izgledaju kao roze kanisteri na električnim romobilima, ali i žene koje oblače maskirne uniforme, idu u vojsku i imaju muda nikada ne mogu reći da je ovo neozbiljna materija za proučavanje i propali san, iako su oni otjelovljenje rezultata izgubljene bitke sa Konformizmom (Sloboda-Konformizam 1:5, poluvrijeme 1:1). Mi uopšte ne trebamo ići u samoprocjene u kakvom okruženju živimo, čime naše mogućnosti ograničava država u kojoj smo – bila ona neofašistička u punoj snazi, nagovještaju ili pokušaju od države, isto nam se piše. Pobogu, naravno da radimo za platu, sve je skupo. Mi smo „sa Balkana“, od nas se ne očekuje da budemo heroji, nego blago retardirana masa. Nek se neko drugi pentra i skače po krovovima i postavlja eksplozive; mi smo odavno otvorili online frontove, i svaki dan nas tamokarce ranjavaju.

Naprijed

N/A

N/A

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • Ukupna ocjena 93%

    10, 10, 8, 9

    05.11.2023
    12:16:00 sati
    Jajo82
    uredi
  • Ukupna ocjena 84%

    9, 9, 7, 9

    05.11.2023
    13:40:00 sati
    Simon87
    uredi
  • Oki

    Ukupna ocjena 74%

    7, 8, 7, 8

    Baš sam malo istraživao pa vidim da sam na forumu uz topic o ovom stripu u fibrinom izdanju napisao da mi je ov najbolji Mooreov uradak....priča je dosta isparila, ali pamtim da je Macan ovdje pogodio sa prijevodom.

    05.11.2023
    13:59:00 sati
    Oki
    uredi
  • naker

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Cenim da većina zna o čemu se ovde radi pa ne bih previše dužio ali Moorova Vendetta na najbolji mogući način otelotvara Orwellovu 1984 gde se hladna distopijska vizija totalitarnog režima budućnosti prepričava kroz 10 činova teatra, taj vrli kabare. Ovaj strip ide u onu retku kategoriju malobrojnih stripova koji ne da ništa ne gube ponovnim čitanjima već se samo dobija na aktuelnosti. Ovaj strip treba da bude obavezna lektira iz građanskog vaspitanja. Dodao bih i da c/b Vendetta izgleda sjajno jer ima taj a la Eternaut šmek što samo produbljuje jezu i strah od mogućeg opresivnog društvenog uređenje budućnosti i raširenih ruku bih dočekao pokušaj izdavanja c/b Vendette.

     

    Dotakao bih se još na kratko i filma jer kao što je svima poznato Moore obožava filmsku ekranizaciju Vendette i taj film je po mom skromnom mišljenju jedna od bolje urađenih strip adaptacija prenetih na veliki ekran (pored prvog Sin City-a), ako ništa drugo onda zbog one legendarne scene monologa gde skoro pa svaka reč počinje sa.. v! A ko je pažljivo pratio i dobro stoji sa vokabularom primetiće da je V nimalo suptilno praktički otkrio dešavanje cele radnje.

    05.11.2023
    16:52:00 sati
    naker
    uredi
  • drogsy

    Ukupna ocjena 97%

    10, 10, 9, 10

    Meni osobno treće najbolje Mooreovo djelo. Iako vrijeme u kojem sam se palio na klasične anarhističke ideje pripada davnoj prošlosti, ne može se poreći da je ovaj strip i danas vrlo aktualan, prvenstveno kad ga se stavi u kontekst trenutne monetarne hegemonije Europske centralne banke koja svojim "kvantitativnim popuštanjem" (čitaj: printanjem eura) terorizira cijelu Europu već 15 godina. Čisto sumnjam da je Moore imao na umu i "monetarnu anarhiju" kad je pisao ovaj scenarij budući da je tada još bio socijalist, ali eto, njegovo djelo živi vlastiti život. Lloydov crtež je odličan, ali kolor je katastrofa pa ocjena niže.

    05.11.2023
    17:29:00 sati
    drogsy
    uredi
  • night

    Ukupna ocjena 94%

    10, 10, 8, 10

    Na moju sreću, ovo je jedan od prvih stripova koje sam upoznao posle Bonelija. Uživao sam u kompleksnoj radnji i nestandardnim rešenjima, uz crtež na granici grotesknog, što savršeno odgovara radnji ali imam neki subjektivni osećaj da bi ovde mrvicu "prljaviji" crtež bio znatno bolje rešenje. Fascinantno je bilo pratiti toliku količinu jada usmerenu na kreativnu borbu protiv nakaradnog sistema. Ono što me je oduševilo, i još oduševljava prilikom nekih parcijalnih čitanja, su stihovi. Fenomenalno!

    05.11.2023
    20:27:00 sati
    night
    uredi
  • prop_ovednik

    Ukupna ocjena 83%

    8, 8, 9, 8

    Nisam nikad do kraja zavolio "V" kao mnogi ljubitelji devete umjetnosti. Čitajući, meni je tu uvijek bio neki dojam pretjerivanja, kao da Moore želi biti pametniji od svih. Pa bih se nekad uhvatio kako spuštam strip, da bi mu se vratio za koji dan, jer umaralo me to nekako... Ali i kad to staviš sa strane, ne može se osporiti kvaliteta priče, likova, dijaloga i cijele te atmosfere koju rijetko koji autor tako lako pogađa kako to radi engleski bradonja. Pa kad mu i nađeš zamjerku, opet ne možeš reći da to nešto njegovo - ne valja. Valja! Jer je živo, jer traje, jer je aktualno uvijek i vazda.

    A i bit ću iskren, drag mi je i film.

    06.11.2023
    14:00:00 sati
    prop_ovednik
    uredi
  • bonjovi4ever

    Ukupna ocjena 90%

    10, 9, 8, 9

    Konačno da netko recenzira Vendettu. Sjećam se da sam strip pročitao taman kad sam prestao pisati recenzije, mada osobno ovo je jedan od vrhova devete umjetnosti. Isto se odnosi i na fenomenalan prijevod. Crtež možda i nije baš do kraja na visini, ali priča je bezvremenska, danas možda aktualnija nego ikad i svaki stripofil bi ovo makar trebao pročitati.

    06.11.2023
    16:56:00 sati
    bonjovi4ever
    uredi
  • Deers

    Ukupna ocjena 91%

    10, 8, 9, 10

    Dobar strip. Sttrip o idejama i koliko je dobra ideja neuništiva. Strip o tome koliko je nužan otpor isključivosti pod svaku cijenu.

    Imao sam velika očekivanja od ovog strpa prije prvog čitanja i ona su bila ispunjena. 

    07.11.2023
    08:37:00 sati
    Deers
    uredi
  • Hercule Poirot

    Ukupna ocjena 91%

    9, 9, 9, 10

    Sa svakim novim čitanjem pruža se nova mogućnost promatranja stvari. Čak na više razina. Naslovnica jedna od najpoznatijih simbola proteklih desetljeća. 

    07.11.2023
    16:59:00 sati
    Hercule Poirot
    uredi
  • Unngenant

    Ukupna ocjena 97%

    10, 10, 9, 10

    08.11.2023
    02:23:00 sati
    Unngenant
    uredi
  • Ukupna ocjena 62%

    6, 5, 7, 8

    Prvi dio stripa mi se sviđa, negdje do polovice, ali nakon toga mi je postao zamoran i jedva sam čekao da završi. Ustvari me na kraju samo zanimalo tko je V. Inače ne volim ovako "prljav" crtež, ali dobro se uklapa u ovu priču, iako odgovara ambijentu ranih osamdesetih kad je strip nastao.

    09.11.2023
    17:53:00 sati
    Zavelim
    uredi
  • Ukupna ocjena 91%

    10, 8, 9, 10

    Više nego što sam u stripu uživao, mi se sviđa sama ideja stripa. Povijest se ponavlja, iz nje na žalost ništa ne učimo, još uvijek ima svugdje puno rata, nepravde..., zato se mi čine takvi stripovi i knjige vrlo važni. Naslovnioca je skoro pa legendarna. Kraj samog stripa najbolji od vsega: "Ideju ne možeš ubiti!" Jako i močno. Zaslužuje strip visoke ocjene.

    27.11.2023
    20:21:00 sati
    tekumze
    uredi
  • hrvoje23

    Ukupna ocjena 69%

    8, 4, 8, 9

    Na momente odlično, ali neki dijelovi su u potpunosti nejasni. Volim takve teme, pogotovo filmova. Kako sam ovo davno čitao, morat ću ponovit!

    03.12.2023
    20:56:00 sati
    hrvoje23
    uredi
  • tex2

    Ukupna ocjena 78%

    6, 8, 10, 6

    Od Moorea sam samo čitao Baladu o Halo Jones, za koju sam jedva našao živaca za pročitati do kraja, ovaj put je priča tečna, čak je početak sličan Baladi (mislim na onu prognozu), ali opet nije mi ovo nešto, arhaično i puno filozofije i pametovanja da bi bilo po mom ukusu. Kraj je neočekivan. Crtež je fantastičan, a naslovnica jednostavna. Sve u svemu pročitao sad i nikad više. Dajem srednje ocjene, maštoviti su autori u svakom slučaju, ali nisu me izuli iz cipela.

    23.12.2023
    14:50:00 sati
    tex2
    uredi
  • Ivan Liverpool

    Ukupna ocjena 77%

    8, 7, 8, 8

    Zanimljiva ideja, ali malo prerazvuceno po meni i na momente previse teatralno. Tipa onaj V-ov razgovor s kipom pravde je jedan od tih teatralnih primjera. Najzanimljiviji dijelovi su mi bili s Evey. Od pocetka kad smo saznali njenu pricu pa do onog dijela kad je bila prvo odbacena od strane V-a, a nakon toga i uhapsena. Tu mi je nekako bio najjaci scenarij, pogotovo kad saznamo kakva se tajna krila iza njenog "uhicenja". Volio bih da se autor malo vise fokusirao na sam identitet V-a. Usput, sta nije vikinska smrt spaljivanje na brodu? :) U konacnici zanimljivo, ali malo previse filozofiranja za neke vece ocjene kod mene. Crtez je vrlo dobar, a takoder i naslovnica. 

    26.12.2023
    15:31:00 sati
    Ivan Liverpool
    uredi
  • gaspa127

    Ukupna ocjena 88%

    9, 9, 8, 10

    18.02.2024
    22:32:00 sati
    gaspa127
    uredi

Najnovije

Vijesti

    Magazin

    Recenzije

    • Planina tajni
      Kod: TX ALM 3b
      Ocjena: 76%
      Vrijeme: 21.6.2024. 15:51:00
      Autor: tex2
      Broj komentara: 4
      Broj pogleda: 1258
    • Odjeci iz prošlosti
      Kod: JU DRKW 9/10
      Ocjena: 77%
      Vrijeme: 19.6.2024. 16:37:00
      Autor: Dwayne_Looney
      Broj komentara: 4
      Broj pogleda: 1395
    • Granica
      Kod: SRVL 33
      Ocjena: 67%
      Vrijeme: 17.6.2024. 22:38:00
      Autor: Salkan
      Broj komentara: 1
      Broj pogleda: 1211
    • Svjetlucanje zvijezde
      Kod: LL SD 3
      Ocjena: 93%
      Vrijeme: 16.6.2024. 9:52:00
      Autor: Ivan Liverpool
      Broj komentara: 4
      Broj pogleda: 1293
    • Leteći Holanđanin
      Kod: KT VG 132/133
      Ocjena: 84%
      Vrijeme: 14.6.2024. 9:38:00
      Autor: igor 12
      Broj komentara: 7
      Broj pogleda: 1403

    Aukcije

    Forum

    Najčitanije

    Vijesti

      Magazin

      Recenzije

      • Zlato Colorada
        Kod: TX LIB 23
        Ocjena: 89%
        Vrijeme: 6.4.2024. 13:18:00
        Autor: tex2
        Broj komentara: 6
        Broj pogleda: 1944
      • U tami
        Kod: TX SAK 6c
        Ocjena: 94%
        Vrijeme: 16.4.2024. 10:06:00
        Autor: Ivan Liverpool
        Broj komentara: 8
        Broj pogleda: 1712
      • Poltergeist!
        Kod: DD LEX 132
        Ocjena: 83%
        Vrijeme: 8.5.2024. 11:33:00
        Autor: Ivan Liverpool
        Broj komentara: 2
        Broj pogleda: 1683
      • Pobedonosni marš
        Kod: KM LU 8a
        Ocjena: 67%
        Vrijeme: 14.5.2024. 22:29:00
        Autor: Salkan
        Broj komentara: 10
        Broj pogleda: 1621
      • Crni Lav
        Kod: KM LU 7c
        Ocjena: 74%
        Vrijeme: 13.5.2024. 20:21:00
        Autor: Ivan Liverpool
        Broj komentara: 9
        Broj pogleda: 1613

      Aukcije

      Forum