Ponovno na red dolazi jedna priča u kojoj je kao glavni motiv obrađena ideja izgubljenog naroda. Tajni prolaz koji vodi do doline koja je prirodno odvojena od ostatka svijeta je učestala pojava u raznim strip serijalima koji su izlazili u prošlom stoljeću. Dakle sama ideja priče i nije nešto pretjerano inovativna. Bila je prisutna i kod ranijih Blekovih brojeva kao na primjer ona epizoda s blagom Akbata u Ludensovom broju 2 pod nazivom „Šumska družina“. Kod ovakvih epizoda ostaje jedino pitanje o kojem će izgubljenom narodu biti riječ. U „Šumskoj družini“ su to bili Vikinzi, a ovdje ni manje – ni više nego konkvistadori. Profesor Occultis je odmah shvatio kako su ti konkvistadori mogli doći na ovaj teritorij.
Malo povijesne pozadine
Ono što je veliki scenaristički plus za mene je činjenica da je Hernando de Soto stvarno postojao i dati su točni podaci kako je on otkrio Mississippi oko 1540. godine.
Hernando de Soto
Hernando je bio španjolski istraživač i konkvistador koji je najpoznatiji po tome što je vodio prvu europsku ekspediciju kroz teritorij današnjeg SAD-a. Ekspedicija je prolazila kroz današnju Floridu, Georgiju, Alabamu i Mississippi. Ostao je zabilježen kao prvi Europljanin koji je prešao rijeku Mississippi. Pronašao sam podatak da su došli do rijeke u svibnju 1541. godine što se poklapa s vremenom o kojem priča Occultis i govori da se scenarist potrudio barem oko tih povijesnih činjenica na kojima je odlučio zasnovati svoju priču. Hernando umire u svibnju 1542. godine.
Priča započinje s dvojicom kopača zlata, Abnerom i Crispyjem te njihovim psom po imenu Goldy. Tražeći zlato, slučajno nalete na špilju koja baš služi kao paravan za ulazak u izgubljeni grad. Njih dvojicu napadnu konkvistadori, te otimaju Abnera, dok Crispy uspije pobjeći. Na njega nailaze Occultis i Roddy te mu pomažu i zajedno s njim i s Blekom odlaze u potragu za Abnerom i u novu avanturu.
Grad bez sunca je naziv dobio po tome što gusta magla prekriva cijeli grad i na taj način grad je nevidljiv svima koji ne znaju za njega. Pomalo nategnuta ideja, ali ajde. Magla nije prirodna nego ju konkvistadori stvaraju zahvaljujući Gomezovom izumu. Gomez je alkemičar koji voli umjetnost te skuplja slike i kipove poznatih svjetskih autora čime uspije očarati profesora Occultisa. A uz to još je i povezan s Englezima koji mu nabavljaju razna umjetnička djela u zamjenu za zlato. To zlato treba iskopati iz rudnika, a kako im nedostaje radne snage, otimaju ljude koji onda kopaju za njih. To je razlog zbog kojeg su oteli Abnera, a osim njega i cijelo pleme Seneka je oteto te radi u rudniku. Malo je ovdje scenarist pretjerao s tim jer mi ne djeluje baš realno da bi cijelo pleme uspjeli oteti.
Grad ima i svoju kraljicu koja se odmah zaljubi u Bleka i želi se udati za njega. To se posebno ne sviđa Estebanu, konkvistadoru koji je čak deset puta prosio kraljicu i svaki put nailazio na isti odgovor. Veoma uporan dečko mogli bi reći, no iza njegove prosidbe ne stoji ljubav, nego želja za moći i preuzimanjem vlasti. Dakle, imamo čak troje negativaca koji zajednički drže vlast u gradu i protiv kojih se naši junaci moraju boriti da bi pobjegli iz grada te oslobodili zarobljene Seneke. Inače, interesantno da se cijelo pleme Seneka sastoji samo od muškaraca. Ako je već oteto cijelo pleme, za očekivati je da će u rudniku među zarobljenicima biti i žene i djeca i starci, ali samo ratnici se pojavljuju. Ako sam već mogao i progutati to da je baš cijelo pleme oteto, teško je prijeći preko toga da se pleme sastoji samo od ratnika.
Ova priča je po meni mogla biti puno bolje obrađena. Kad sam na početku epizode vidio da će biti tema grad odvojen od ostatka svijeta s izgubljenom civilizacijom imao sam velika očekivanja jer sam pročitao puno dobrih stripova na ovu temu. Malo me dakle razočarala epizoda. Scenariju sam originalno mislio dati i manju ocjenu zbog nekih nelogičnosti i lošije realizacije, ali odlučio sam dignuti na šesticu, ako ništa drugo, bar zbog autorova truda oko povezivanja nekih povijesnih činjenica i stavljanja cijele ove priče u povijesni kontekst. Mogao je jednostavno napisati kako su konkvistadori tokom istraživanja Amerike dospjeli u tu dolinu, a dobili smo i ime konkvistadora koji je stvarno vršio ekspedicije po Americi, a čak i približnu godinu ekspedicija.
Iako većinom volim Blekove crtače, Amouriq mi je ponešto lošiji od drugih. Crtež mu je dosta karikaturalan, nije onako lijep, uredan kao kod EsseGessea, Mittona ili Cedronija. Ovdje imam još jednu zamjerku na njegov crtež. Mogao je bar kraljicu malo atraktivnije prikazati. Uz onakav izgled kakav je imala u ovoj epizodi, nije ni čudo što je Blek htio pobjeći od nje. :D
Budući da u Ludensovom trobroju nije stavljena naslovnica koja pripada ovoj epizodi, ocjenit ću Dnevnikovu naslovnicu. Takve stvari sam inače izbjegavao raditi jer smatram da kod ocjenjivanja naslovnica uvijek treba dati ocjenu onoj originalnoj, ali kako je ovdje nema, alternativa kojoj se okrećem je naslovnica koju je nacrtao Marinko Lebović. Iskreno, velika većina Dnevnikovih naslovnica mi se ne sviđa, što zbog užasnog kolora koji je korišten, a što zbog toga što su neke znale biti dosta loše nacrtane, a motivi koji su bili uzimani za njih u puno slučajeva nisu ni odgovarali epizodi. Ovdje pak imamo naslovnicu koja odgovara epizodi, no kakva je to Blekova naslovnica bez Bleka na njoj? Crtež je još i u redu, bez nekih bijesnih faca koje obično imaju Mastantuonove Blekove naslovnice, ali likovi su nekako prestatični na njoj i motiv je neatraktivan.
Crvenom bojom su označena gibanja De Sotove ekspedicije do njegove smrti.
Ekspedicija je počela u Floridi i išla prema unutrašnjosti.
.jpg)
