Crna krv

Zagor

ZG LUSP 30 | 160 str.

Washington, gigantski bivši crni rob, optužen je za ubistvo jednog bijelca i osuđen na smrt. Neposredno prije izvedbe kazne zatvorenik uspijeva pobjeći. Progonjen od ljudi od zakona i lovaca na glave, bjegunac tvrdi da postoji čovjek koji može da potvrdi njegovu nevinost, međutim, taj pijanac i nije baš najvjerodostojniji svjedok. Zagor pokušava da pomogne Washingtonu...

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 61%

Priča 7

Scenarij 6

Crtež 5

Naslovnica 7

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 62%

P*6

S*6

C*5

N*7

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Crna krv
    ZG LUSP 30

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • Sangue nero
    ZG SPEC 24

ZANIMLJIVOSTI

  • U priči se pojavljuje darkwoodski doktor Sand. Premijeru je imao u almanahu „Bijeli vrač“. To je bila prva oficijelna SBE priča koju je nacrtao Marco Verni.
  • Film „Zelena milja“ je urađen po knjizi Stephena Kinga. Glumac Michael Clarke Duncan bio je nominovan za Oskara za najbolju sporednu mušku ulogu. Pored te, film je još u tri kategorije bio nominovan za ovu prestižnu filmsku nagradu.
  • Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na radu robova. Pojavilo se još u drevna vremena kad su Sumerani, Egipćani, stari Grci i Rimljani držali robove. U 15. vijeku počela se razvijati velika trgovina robljem kad su Evropljani počeli prodavati uhvaćene Afrikance i na tome zarađivali te ih brodovima preko okeana prevozili kao radnu snagu u evropske kolonije. Ta trgovina ljudima trajala je do 19. vijeka i znatno utjecala na afričke i američke kulture. Danas je ropstvo zakonom zabranjeno, iako još uvijek postoji u nekim dijelovima svijeta.

"Ja imam san da će moje četvero djece jednoga dana živjeti u naciji u kojoj niko o njima neće donositi sud po osnovu boje kože nego po osnovu njihovog karaktera."
Martin Luther King

Teško je reći da li je većina stripova napravljena prema uzorima iz filmova ili književnih djela, najvjerovatnije je omjer tu negdje. Ponekad su cijeli filmovi preneseni na papir, u nekim drugim slučajevima samo likovi ili tok radnje, ali činjenica jeste da se autori stripova često služe drugim umjetničkim pravcima da bi stvorili jedan strip. Film ne mora nužno da bude dobar da bi automatski i strip bio dobrog kvaliteta, mislim da po tom pitanju nema pravila, često smo vidjeli odlične stripove koji su napravljeni po lošim filmovima, ali takođe i loše stripove koji su imali za uzor cijenjene filmove.

Pogotovo u današnje vrijeme, teško je razdvojiti strip i film, prije svega jer se i filmovi često služe strip junacima ili pričama, pa tako stripovi sve više ulaze u ekranizaciju i dio su mnogih hollywoodskih blockbustera u posljednjih nekoliko godina. Naravno da su i SBE stripovi često inspirisani filmovima ili filmskim likovima. Gotovo sve i jedan SBE junak je stvoren vizuelno prema jednom od poznatih glumaca, od Zagora do Dylana, kao i junaka kratkih mini-serijala. Pogotovo kod Dylana smo mogli da vidimo da je često imao za uzor priče iz drugorazrednih horror filmova. Taj trend je bio baš upečatljiv na početku serijala, u vrijeme kada je Sclavi vodio glavnu riječ kada je bio u pitanju ovaj junak. Često su njegove priče bile mnogo bolje od filmskih ostvarenja prema kojima su napravljeni stripovi, sve zavisi od toga koji se autor koje teme uhvatio. To je odličje jednog dobrog autora, u stanju je od bilo koje ideje, filma ili književnog djela, da napravi dobru i interesantnu priču. S obzirom da Sclavi važi kao jedan od najboljih italijanskih autora stripa, nije nimalo čudo da su te njegove Dylanove epizode ostavile neizbrisiv trag u SBE univerzumu. Zagorovi autori su se takođe često koristili poznatim filmovima ili filmskim likovima, pa tako i u ovom specijalu.

Da li ste gledali film „Zelena milja“? Ako jeste, onda ste vjerovatno već na prvi pogled prepoznali po kojem je uzoru napravljen lik Washington iz ove epizode. Nedavno preminuli Michael Clarke Duncan, slika je i prilika našeg junaka. Ima tu i diferenci, nije baš da je lik prekopiran jedan na prema jedan, na primjer Washington nema nikakve paranormalne moći, ne može da iscjeljuje ljude kao Duncan u filmu. Ono što veže ova dva lika je prije svega fizički izgled, čak je i garderoba skoro pa identična. Obojica su mirni i dobroćudni, njihova najveća greška je što su rođeni u pogrešno vrijeme, u pogrešnoj koži. Kao i Duncan, tako je i Washington žrtva nepravde i bjelačke dominacije tih doba. Kažem „tih doba“, jer je razlika između filmskog događaja i ovog maxija poprilično velika, više od stotinu godina. Ipak, neke velike razlike nema, crnci su u oba perioda bili često žrtve nepravde. Sigurno da je razlika u tome što je u Zagorovo doba robovlasništvo još uvijek bilo na snazi u SAD, ali kao što smo mogli da vidimo u filmu i u stripu, ljudi s crnom bojom kože su i dalje bili, tako reći, niža klasa. Ko bi rekao u to doba da će doći vrijeme kada će upravo Afroamerikanac postati najmoćniji čovjek SAD, ali eto, mi smo dočekali i to vrijeme. U ovom slučaju bilo je za očekivati da će Zagor pomoći Washingtonu, on je upravo proslavljeni borac za pravdu, zaštitnik slabijih i ugroženih nacija i naroda. Našem Duhu Sa Sjekirom je svejedno koju boju kože čovjek ima, koje je ko vjere ili porijekla, dobrim ljudima on pomaže, lošima presuđuje svojom kamenom sjekirom.

Washington i Michale Clarke Duncan

Epizoda počinje makljažom, odmah se prelazi na djelo, bez mnogo riječi. Već na prvim stranicama možemo da vidimo jednu od starih Zagorovih boljki-nervozu. Naš junak, hvala bogu smiren kako ga i poznajemo, nije propustio priliku da još jednom pokaže svoju tešku narav u obliku provokativne i nemirne prirode. U suštini lovci na glave nisu nikome prijetili, jednostavno su bili pomalo drski prema jednom prodavaču kada su ga pitali da li zna gdje se nalazi bjegunac kojeg traže. Zagor je, sasvim svjesno i provokativno, isprovocirao te ljude i onda ih još i prebio. Nekima to možda izgleda kao mala autorska nezgoda u pisanju scenarija, ali ne radi se o tome, nije to prvi put da naš nervozni junak na sličan način reaguje. Da budem iskren, da kojim slučajem živim u njegovom svijetu i vremenu, pa da pređemo jedan drugom preko puta, najvjerovatnije bi jedan od nas dvojice ostao kraći za glavu. Zato, to njegovo njuškanje i uplitanje u situacije koje ga se ne tiču nije samo vrlina, već ima i negativnu stranu. Jasno je da je njegovo ponašanje opravdano sa naše tačke gledišta, pogotovo što smo i sami naslućivali da nešto ne štima sa lovcima na glavu, ali isto tako su ti ljudi mogi biti istnski čuvari zakona, bez nekih loših osobina, jednostavno su malo umorni od dugog puta. I šta onda? Oni pomalo nervozni, Zagor nervozan na svijet rođen, sekunda i popadaše ljudima glave. Zbog čega? Pa eto, ispade na kraju zbog teške naravi našeg junaka.

Kada već spominjemo lovce na glave, Hortwill je jedan od glavnih junaka ove epizode. Radi se o bivšem vojniku koji je odlučio da unovči svoje znanje i bržim i opasnijim putem dođe do velike sume novca. Oko sebe je okupio bivše vojnike, ljude koji su dobro obučeni za posao koji rade. Hortwill je najbolji dokaz koliko je tanka nit između kriminala i zakona. Kao što smo svjedoci i dan danas, veliki moćnici su često i sami upleteni u kriminalne radnje, što prije ili kasnije izađe na vidjelo. Od predsjednika, pa do najmanjih službenika, često se pralazi granica legalnosti zarad bogatstva i moći. Zato, nije toliko ni iznenađujuće da ljudi poput Hortwilla često idu nelagalnim putem da bi ostvarili svoj cilj. Ne treba zaboraviti da su ovdje bili ipak u potrazi za jednim traženim ubicom, a to, da li je stvarno kriv ili ne, pa za njih to nije bilo od velikog značaja. Sve što su lovci na glave uradili je nekako u granici dozvoljenog, u granici tolerancije posla kojim se bave, ali onda u nekoliko navrata prelaze te granice. Kao prvo, šerif Baker, čovjek koji je na svom mjestu, u jednom momentu je pomislio da bi bila dobra ideja udružiti se s lovcima u lovu na Washingtona. Šerif je stari lisac, bilo mu je i više jasno da se radi o skupini koja je spremna na sve i svašta da bi došli do cilja, ali na kraju se ipak ispostavilo da su još mnogo gori nego što je to šerif uopšte mogao i da zamisli. Konflikt nastupa kada šerif počinje da se buni protiv metoda njegovih saboraca, ovi su naime mučili jednog starog trapera kako bi izvukli informacije iz njega. Nimalo ne oklijevajući lovci su pucali na šerifa. Dalje, skupina je slučajno došla do jedne udovice sa djecom, maltretirali su ih i, najkasnije tada, mogli smo i sami da vidimo da se radi o jednoj zaista zlobnoj grupaciji.

Izdvojio bih jednu scenu koja se može smatrati teškim lapsusom autora. Šerif Hortwill je u toku epizode upucan po sred prsa, ozljeda koja je ne samo kobna po život, već i za koju bi trebalo dugo vremena za potpuni oporavak. Šou nastaje kada nekoliko stranica poslije ranjavanja vidimo šerifa živahnog kao nikada prije. Po njegovim pokretima moglo bi se reći da nikada nije imao ranu takve težine. Ne znam ko je tačno odgovoran za ovu grešku, moguće da je autor napisao u scenariju da šerif treba da bude ranjen, pa su Cassarovi pretjerali i oslikali tu ranu na grudima. Moguće da je Perniola baš opisao ranjavanje kao u stripu, onda to smaknuo sa uma i vaskrsnuo šerifa. Ipak mislim da najveću krivicu snose crtači, Cassarovi su morali da primijete neregularnosti u opisima te radnje i da koriguju putanju metka koji je pogodio šerifa. Na taj način bi uštedili sebi i kolegi podsmijeh koji je prouzrokovan ovom amaterskom greškom. To nije sve, u toku epizode i Chico je teško ozlijeđen sjekirom u glavu, barem je Zagor došao do tog zaključka kada se radi o težini povrede. Nešto kasnije je i Chico, poput šerifa, zdrav i vitalan na nogama bez ikakve naznake da je uopšte bio povrijeđen. Da Washington kojim slučajem ima paranormalne moći, kao njegov filmski uzor Duncan, možda bi se ovo iznenadno ozdravljenje moglo i objasniti, ovako ništa drugo do gruba greška autora ove priče.

Cassarovi su u ovom specijalu imali nekoliko dobrih momenata, dobro su skinuli Duncanovu facu, tako da nije bilo teško prepoznati po kojem je liku urađen Washington. Ipak, smatram ih trenutno najgorim crtačima u Zagorovoj ekipi. Ne samo da likove iz stripa poprilično lošnjikavo crtaju, već uopšte, ne može se baš reći da su posebno nadareni za ovaj posao. Njihovo vrijeme potiče još iz doba kada je Sergio Bonelli imao glavnu riječ u SBE, mislim da u današnje doba ne bi imali šansu, ne samo da uđu u Zagorov tim, već uopšte u firmu za koju trenutno rade. Ovaj specijal nije toliko zahtjevan, ipak je šteta vidjeti kako se jedan scenario može protraćiti na ove crtače, jer bez obzira koliko su dobro odradili jedan strip, neki drugi crtač bi to sigurno bolje nacrtao.

Specijalna edicija, mislim da samo ime govori da bi se trebalo raditi o nečemu specijalnom, nečemu što ne može da se nađe u mjesečnim sveskama i drugim edicijama poput almanaha i maxija. Pogotovo ove dvije zadnje edicije su poznate većinom po niskom kvalitetu, nerijetko se u njih strpaju epizode koje nemaju mjesta u redovnim izdanjima, pogotovo almanah služi više kao trening i predstavljanje novih i neiskusnih crtača ili scenarista. Specijal, kao što nam samo ime govori, treba da nam ipak ponudi nešto specijalno, priče koje se razlikuju od ostalih edicija, bilo po autorima ili pričama. Nažalost, kod Zagora je tako da je ova edicija često zlostavljena u tom pogledu, u posljednje vrijeme se ovdje može da nađe sve i svašta, najmanje kvalitetnih priča ili poznatih autora. Razumljivo je da se u ovoj ediciji nađu priče poput „Nulta godina Darkwooda“, „Crna duša“, „Crni plamen“, „Princ vilenjaka“, „Legenda o Skitnici Fitzyju“, to su sve dobre do odlične priče, a i tematski se razlikuju od redovnih izdanja. Pogotovo što se neke od ovih epizoda bave Zagorovom prošlošću, to su uvijek priče koje su interesantne i, naravno, specijalne, kako i samo ime ove edicije kaže. Ali onda, imamo u ovoj ediciji i „Čovjek iz Mavericka“, „Mjesec kostura“, „Ples duhova“, sve epizode koje su gube u moru prosjeka, bez jednog jedinog elementa koji može da posluži kao dobar argument šta ove priče rade u specijalnim izdanjima. Da ne govorim još o epizodi „Smrtonosna močvara“, jedna od najgorih Zagorovih priča uopšte. Pa ok, ova zadnja nabrojana priča možda i jeste specijalna, spada sigurno u top 3 najgorih epizoda svih vremena, međutim, možda je glavni urednik trebao da stvori i ediciju „kanta za smeće“, pretpostavljam da bi u tom slučaju dosta priča specijalnih izdanja završile upravo tu. Da je kojim slučajem pokojni Sergio Bonelli volio Zagora barem upola kao Texa, sigurno bi i ovo specijalno izdanje bilo dosta kvalitetnije nego što je do sada, scenaristički i vizuelno. Možda je s vremenom ipak sve došlo na svoje mjesto, specijal „Buđenja“ je opravdao naziv edicije, napokon imamo da vidimo nešto specijalno, a to je u prvoj liniji crtački superstar Barison i njegov fantastični i, ne baš konvencionalni stil crtanja.

Epizoda „Crna krv“ nije dostojna jednog specijalnog izdanja, možda može da prođe kao almanah, ili sa većim brojem stranica kao maxi, ali ne i kao specijal. Ovdje se ipak radi o jednoj priči koja nema ništa specijalno, zato i jeste promašaj epizodu ovakvog kova vidjeti u ovoj ediciji.

Naprijed

ZG LUSP 29 Ples duhova

ZG LUSP 31 Čovjek iz Mavericka

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • velka031

    Ukupna ocjena 54%

    6, 6, 3, 9

    Nije uopce lose, ali Cassarovi...

    10.07.2014
    21:24:00 sati
    velka031
    uredi
  • Ukupna ocjena 77%

    9, 9, 5, 8

    Vrlo zanimljiva priča, jedan od boljih specijala.

    Perniola odličan, sve odradio kako treba od početka do kraja.

    Samo mora biti neka kvaka, a to je crtež. Nikako nisam zadovoljan sa braćom Cassaro.

    Naslovnica dobra.

    10.07.2014
    21:46:00 sati
    Tintilinic
    uredi
  • sergej773

    Ukupna ocjena 54%

    7, 7, 2, 6

    10.07.2014
    21:46:00 sati
    sergej773
    uredi
  • bjelolasica

    Ukupna ocjena 76%

    8, 7, 7, 10

    Meni je jedna zamjerka to što su svi preživljavali s gubitkom od 100 litara krvi.

    10.07.2014
    21:54:00 sati
    bjelolasica
    uredi
  • WOLF-HUNTER

    Ukupna ocjena 57%

    6, 6, 4, 9

    Priča je po meni dobra dok je crtež užasan, pitam se zašto Cassaro još crta Zagora, ja bih ih izbacio. Vrlo su loši, bolje da su umjesto njih ubacili. Usput, bolji da su ovo stavili u Almanah ili duži Maxi. Inaće, ja bih volio da vidim specijal tkoji više govori o Chici, gdje on nama priča malo dramatičniju i akcijsku priču, nešta više iz njegove prošlosti, kao sa njegovom porodicom. On je nekako u zadnje vrijeme rijetko zastupljen u serijalu...

    10.07.2014
    22:12:00 sati
    WOLF-HUNTER
    uredi
  • macca1985

    Ukupna ocjena 77%

    8, 8, 7, 8

    Vjerojatno jedan od najboljih crteža Cassarovih dosada.

    Priča jako dobra, iako s druge strane ima nekih nelogičnosti u Perniolinom scenariju. 

    10.07.2014
    23:33:00 sati
    macca1985
    uredi
  • Koresh

    Ukupna ocjena 76%

    7, 8, 8, 7

    neočekivano dobar crtež cassara

    11.07.2014
    23:31:00 sati
    Koresh
    uredi
  • Tutta

    Ukupna ocjena 70%

    8, 5, 7, 10

    Prica sa poprilicno velikim potentcijalom. Nazalost scenario nije ispunio ocekivanja. Crtez prolazan. Naslovnica,vrh.

    Vrlo dobra recenzija. Pogotovo u djelu ,koji se odnosi na Zagorov karakter. Bas radi takvih stvari, scenario je osudjen, da izgubi i minimalnu ozbiljnost. 

    Steta.

     

    12.07.2014
    00:28:00 sati
    Tutta
    uredi
  • markotamara

    Ukupna ocjena 67%

    7, 6, 6, 10

    ok je strip,da se procitati,nista bas spektakularno

    12.07.2014
    10:44:00 sati
    markotamara
    uredi
  • goghy

    Ukupna ocjena 58%

    6, 6, 5, 7

    12.07.2014
    13:57:00 sati
    goghy
    uredi
  • Oki

    Ukupna ocjena 48%

    6, 3, 4, 9

    Priča uopće nije loša,ali sve je to nekako prerazvučeno i na silu izrežirano,a uz to i crtež je slab,jedino je Ferrieva naslovnica na nivou.
    13.07.2014
    00:00:00 sati
    Oki
    uredi
  • Ukupna ocjena 54%

    6, 5, 5, 6

    15.07.2014
    19:22:00 sati
    Onedin
    uredi
  • raic1922

    Ukupna ocjena 80%

    9, 7, 8, 8

    Odlican strip!

    06.09.2014
    16:27:00 sati
    raic1922
    uredi
  • Stripmen

    Ukupna ocjena 58%

    6, 5, 6, 7

    Prožvakana tema ne 100 nego 1000 puta.Zašto dovraga takav naslov?Nema smisla.

    24.09.2014
    21:07:00 sati
    Stripmen
    uredi
  • Ukupna ocjena 58%

    6, 6, 5, 7

    12.05.2015
    12:57:00 sati
    GigaBeer
    uredi
  • DODSFERD

    Ukupna ocjena 55%

    7, 6, 3, 7

    Priča čak i nije toliko loša, jest da ima dodirnih točaka sa Zelenom miljom ali to nije nedostatak. Više su mi zasmetala sva silna ranjavanja od kojih su se akteri oporavljali nevjerojatnom brzinom, netko tu nije vodio dovoljno računa o logici, da li scenarist ili crtači. Horswillovi plaćenici su najbolji dio u svemu, najviše zbog toga jer na početku čitatelj ne zna koliko daleko su spremni ići u svojim postupcima. Onaj Meeks je teška antipatija, bio je spreman čak probosti nožem dječaka samo da bi zadovoljio neku svoju potrebu za kurčenjem. Ali ipak nisam očekivao da će ga ubiti njegov kompanjon, a možda je to bilo samo scenarističko kupovanje vremena da bi se Zagor izvukao iz teške situacije. Na kraju su svi negativci pobijeni, pozitivci preživjeli sve moguće i nemoguće a Washington oslobođen od optužbe dosta puta viđenim rješenjem kada predstavnik zakona odluči zažmiriti na jedno oko i ne sprovesti svoju ''dužnost'' do kraja, klasična priča sa sretnim svršetkom. 

    Crtež je stvarno loš, ali ne bih imao ništa protiv da Cassarovi rade svaki treći specijal samo da se maknu sa redovne serije. Naslovnica dobra, samo što je crnac presitno nacrtan s obzirom na to koliku divovsku građu ima unutar stripa.

    29.08.2015
    18:22:00 sati
    DODSFERD
    uredi
  • igor 12

    Ukupna ocjena 48%

    5, 5, 4, 6

    loše,tema izlizana.po koji već puta imamo bjegunca od pravde kojeg love šerif,lovci na ucjene i zagor,i of korski da taj bjegunac je nevin(e,ali taj bjegunac je crnac iliti politički korektno afroamerikanac koji fizički  neodoljivo podsjeća na lika iz zelene milje,ali samo fizički,jer se ovaj,za razliku od duncana ne libi poslužiti šakama pa i pištoljem kako bi se obranio) i da postoji svjedok koji će svjedočiti u njegovu korist ali je bed što je taj svjedok lokalni alkić.scene pucnjava i borbi su blagi užas zahvaljujući cassarovima.

    20.07.2016
    17:32:00 sati
    igor 12
    uredi
  • Ukupna ocjena 88%

    9, 9, 8, 10

    21.08.2017
    19:03:00 sati
    suply1
    uredi
  • Ukupna ocjena 85%

    9, 10, 7, 7

    Odlicna prica. Crtez bas i nije na nivou scenarija, ali ne kvari znacajno ukupan utisak.

     

    Naslovnica je dobro zamisljena, ali su glave crnca i kapetana neprirodno izduzene sto bas upada u oci.

    27.03.2019
    13:46:00 sati
    Batacele
    uredi
  • delboj

    Ukupna ocjena 26%

    2, 3, 2, 5

    Užasno! priča loša, konfuzna, scenario skoro isto tako, crtež kriminalan, naslovna dosta besmislena... Onaj Fasket pljunuti Đorđe Balašević iz nešto mlađih dana... Neki ljudi lako oživljavaju, onog crna rane stotinu puta... Ma... Ne znam šta reći.

    22.04.2019
    16:38:00 sati
    delboj
    uredi
  • Hercule Poirot

    Ukupna ocjena 42%

    4, 6, 2, 6

    Užasan crtež, briča bez originalnosti ili posebnosti.

    03.06.2019
    11:39:00 sati
    Hercule Poirot
    uredi

Anketa

Što vam je najinteresantnije na stripovi.com?

Rezultati

Arhiva

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

Aukcije

Forum