Monument Valley

Zagor

ZG VEC 174/177 | 314 str.

Poe u tajnoj bazi „Drugdje“ pripovijeda agentima Jessieu i Robertsu kako su Zagor i Čiko u pustinji na jugozapadu Arizone naišli na poprište indijanskog masakra, spasivši pritom profesora Angusa McFlyja, člana arheološke ekspedicije koja se uputila u taj negostoljubivi i opasni predio kako bi u pueblu Teon pronašli amfore koje sadrže papiruse iz Aleksandrijske biblioteke koje je Hipatija u 5. stoljeću povjerila moreplovcima da ih prenesu preko oceana. Ekspediciju masakrira banda Indijanaca, ujedno otevši Juliju Schulz, članicu ekspedicije i znanstvenicu.

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 80%

Priča 8

Scenarij 7

Crtež 9

Naslovnica 8

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 70%

P*6

S*6

C*8

N*8

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Monument Valley
    ZG LU 322
  • Pustinjska ekspedicija
    ZG LU 323
  • Tajanstveni pueblo
    ZG LU 324
  • Vatreni idol
    ZG LU 325
  • Pueblo!
    ZG VCKI 3
  • Dolina spomenika
    ZG VEC 174
  • Pustinjska ekspedicija
    ZG VEC 175
  • Tajanstveni pueblo
    ZG VEC 176
  • Vatreni fetiš
    ZG VEC 177

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • Monument Valley
    ZG SR 642
  • Spedizione nel deserto
    ZG SR 643
  • Il pueblo misterioso
    ZG SR 644
  • Il feticcio di fuoco
    ZG SR 645

ZANIMLJIVOSTI

  • U Italiji su priče objavljene u periodu između siječnja i travnja 2019. godine, VČ ih je objavio u periodu između lipnja i rujna 2021. godine, a Ludens u periodu između prosinca 2021. godine i ožujka 2022. godine.
  • Kerčeva premijera u redovnom Zagorovom serijalu. Debitirao je pričom o prošlosti Jima Gitare rađenoj za Kolor ediciju.
  • Radnja priče odvija se nakon triptha pustolovina sadržanih u maxijima Ledene zemlje, Yukonski kozaci i Crni orao.
  • Lokacije na kojima se radnja odvija su tajna baza „Drugdje“ u Philadelphiji, Monument Valley i za potrebe priče izmišljeni pueblo Teon.
  • Temelj priče zasnovan je na grčkoj neoplatoničarskoj filozofkinji i matematičarki Hypatiji, koju je politički motivirana kršćanska rulja odvukla u crkvu, ubila kamenovanjem, raskomadala i spalila ostatke. Ona je, po Burattinijevoj interpretaciji, dala zadatak moreplovcima da dragocjene svitke iz Aleksandrijske biblioteke, kako bi ih spasila od uništenja, prenesu na sigurnu lokaciju.
  • Godine 2009. redatelj Alejandro Amenábar snimio je film Agora u kojem Hipatiju glumi Rachel Weisz.
  • Str. 13/16 (VČ), prisjećanje na pustolovine iz maxija Ledene zemlje, Yukonski kozaci i Crni Orao.
  • Str. 17/18 (VČ), kratko prisjećanje na sjajnu Bosellijevu priču.
  • Str. 20 (VČ), prva vinjeta je inspirirana Galepovom naslovnicom.
  • Str. 20 (VČ), Kerčeva ubačenica; vidimo Čika s kišobranom usred pustinje-posveta Sergiju Leoneu i liku Tucou iz „Dobar, loš, zao“.
  • Str. 22 (VČ), podsjećanje na sukob s Manuelovim Apašima u Burattinijevoj priči.
  • Druga priča str. 13, zadnja vinjeta (VČ); Angus govori kako Indijanci izgledaju isto kao oni koji su napali ekspediciju. E sad, je li to greška u scenariju ili je Kerac tu pogriješio, jer su u Angusovom flashbacku Indijanci nacrtani kao Apaši ili Navaji, a ovi, pa sve do kraja priče, nimalo ne izgledaju kao Apaši ili Navaji. Za informaciju, taj teritorij su nastanjivali Navaji (danas je park pod upravom Navajo plemena).
  • Str. 16 (druga priča, VČ) još jedna Banetova ubačenica; uzmite povećalo i u radnoj sobi Julije Schulz pročitajte zanimljive autore knjiga iz njene biblioteke. Usput, je li ova slika bila inspiracija?
  • Na str. 62 treće priče (VČ) Zagor je nacrtan u istoj pozi kao na Ferrijevoj naslovnici Magic-Bata.
  • Pogledajte sliku gdje Bane Kerac u svom krilu drži svih svojih 314 nacrtanih tabli Monument Valleyja.

2019. godinu u Italiji Zagor je otvorio dugom avanturom smještenom između Divljeg zapada i drevne egipatske Aleksandrije, uljepšanom crtežima Baneta Kerca, kojom Moreno Burattini ujedinjuje narativnu liniju izvedenu u tri maxija iz 2018. godine. U njima su Zagor i Čiko skoknuli do pacifičkog sjeverozapada kako bi se obračunali s jednim starim neprijateljem povratnikom, pomogli prijatelju Alexisu Pougatchewu u borbi protiv tiranina u jednoj ruskoj koloniji na Yucatanu i pomogli Crnom orlu, tj. Rolandu u borbi protiv meksičke vojske. Na povratku u Darkwood, u pustinji jugozapadne Arizone, čeka ih nova avantura.

Priča se otvara prologom smještenim u bazi „Drugdje“s Edgarom Allanom Poeom, alias agentom Ravenom. Prije svega, ne mogu dokučiti razlog uključenosti baze „Drugdje“ u prolog i epilog, ne samo zbog njezinog nedostatka utjecaja na radnju nego i radi ispravne misli, jer zašto bi Zagor osjećao potrebu informirati bazu o činjenicama koje su se dogodile budući da od papirusa ništa nije ostalo, a pogotovo jer često ne dijeli ni njihov stav!? Da budem iskren, ne smeta mi to toliko, ali ovo je priča koja je mogla dobro funkcionirati bez prologa i epiloga i uključivanja Poea i tajne baze.

Prava priča počinje tako što Zagor i Čiko na povratku u Darkwood moraju prijeći Monument Valley. Nailaze na ostatke male karavane, a jedini preživjeli, profesor Angus McFly, poznavalac grčkog jezika i povijesti, kaže da je član arheološke ekspedicije koju su masakrirali Indijanci i oteli su Juliju Schulz, također znanstvenicu. Zagor odmah kreće njihovim tragom, a u predasima između borbi s Indijancima i razbojnicima saznajemo što su arheolozi tražili u pustinji jugozapada. Trag vodi do tajanstvenog i smrtonosnim zamkama zaštićenog puebla Teon u kojem se više od jednog tisućljeća nalaze skriveni drevni spisi iz Aleksandrijske biblioteke, i gdje će se Zagor razračunati s bandom beskrupuloznih razbojnika koji su unajmili Indijance i dijaboličnim arhitektom zločina nad znanstvenicima.

Kada bih ukratko opisao ovu dugu priču to bi izgledalo ovako: otklonivši sve kronične nedostatke, kolokvijalno zvane burattinizmi, priča nije loša. Nisam negativno nastrojen prema ovome i uživao sam u priči prvenstveno jer se ne naslanja na nijednu Nolittinu priču, ova je posve Burattinijevo djelo i lokacijom i likovima i radnjom, pa tako nije mogao upropastiti sjećanje na Nolittine klasike. Priča je u suprotnosti sa svim magično-fantastičnim-nadrealnim narativima viđenim u zadnje vrijeme, i svidjela mi se, bar njen veći dio. Konačno jedna avanturistička, konkretna i robusna priča! Vestern žanr stapa se s povijesnim digresijama koje su u temelju priče, u kojima se kao protagonistica pojavljuje Hipatija.

Na čisto narativnoj razini Burattini rastavlja priču na dva isprepletena dijela: prvi, više dijaloški u flashbackovima, a drugi više obilježen akcijom. Naravno, dio s flashbackovima o Hipatiji, misionaru Hasintu, pripremanju arheološke ekspedicije i uključenosti Julije Schulz neizbježno je teži za čitanje jer sve se svodi na duge dijaloge i statičnu radnju, pa se u jednom trenutku zapitate nije li bilo moguće malo skratiti te (pre)dugačke flashbackove kako bi se dalo više prostora glavnoj naraciji. Ja Burattiniju odajem priznanje za njegov pedantan dokumentacijski rad jer je s povijesnim uvodom o Hipatiji dao dubinu i razlog ovoj priči, u konačnici i svojevrsnu poveznicu između nje i Julije Schulz, ali moglo je to i kraće, pogotovo s dijelovima o pripremi ekspedicije, jer žrtvovanje toliko stranica da bi se u njih umetnuli dugi razgovori čini mi se gubitkom s obzirom na prekrasan ambijent Monument Valleyja.

Burattini razvija tempo otvorivši priču akcijskim slijedom u kojem Zagor pokušava spasiti znanstvenicu iz ruku Indijanaca i razbojnika, no, tu se događa jedan odličan twist. Ono što slijedi je punokrvna akcija, a Zagor je u samome središtu priče svojim gerilskim načinom ratovanja protiv mnogobrojne skupine. Akcija je pak ispresijecana sekvencama koje sadrže dubinsku analizu i objašnjenja (nešto nalik tipičnim pričama Martyna Mysterea, s puno dijaloga i povijesnih flashbackova), no ipak je to previše stranica koje su oduzele prostor avanturi. Ukratko, priča je malo nesrazmjerna zbog toga, ali ipak dobra.

Nakon flashbackova, priča teče glatko. Priča je dobro izvedena, začinjena spektakularnim ambijentom špilja, podzemne rijeke, stijena, oštrih vrhova, konja, Indijanca, razbojnika, čegrtuša, kaktusa, prstenorepih mačaka. Ukratko, Kerčev je crtež Monument Valleyja i puebla Teon užitak za oči. Većina priče je rezervirana za najluđu i vratolomnu akciju u kojoj Bane Kerac pokazuje svoje umijeće. Ako su vas povijesne sekvence i dijalozi arheološke ekspedicije u pripremi umarali, vjerujte, odjednom će vam krv brže prokolati jer se ostatak ove duge priče temelji na klasičnoj avanturi sastavljenoj od sukoba, zasjeda, izdaja, pucnjava i jurnjava. Burattini u priču ubacuje i intenzivnu sekvencu u kojoj se Zagor brine o Čiku koji je ranjen u rame-meni jedan od najboljih trenutaka ove duge priče, više nego vrijedna pažnje je i Zagorova duga bitka s Indijancima poslanim da se suoče s njim, a tu je i dobar kraj sa sudbinom glavnog negativca.


Teško mi je o ovome pisati bez spojlera, pa ako ne želite da vam pokvarim draž čitanja ovdje stanite, jer slijedi nekoliko riječi o zaključku priče koje je ovisilo je o kontroverznoj ličnosti tvorca zločinačkog plana.


Dobar je ovaj Morenov trik da se u početku negativac pojavi kao potencijalno dobra osoba, a zatim otkriva svu svoju zloću i perfidnost, tako da nakon toga više ne svjedočimo nekom dramatičnom obratu, no Burattini ipak u samom finišu donosi još jedno iznenađenje.

Ne govorim o kraju gdje je izdaja Vargasa i njegovih kompanjona bila predvidljiva, već o kraju znanstvenice Julije Schulz. Osnova njenih bezobzirnih postupaka počiva na osveti žene koja smatra da zbog spolne razlike ne može iste mogućnosti za napredovanje u karijeri kao njezini muški kolege. Unatoč zaslugama osjeća se marginalizirano u tom pretežno muškome svijetu i upravo iz tog razloga vjeruje da može dobiti toliko željeni ugled jedino ako zasluge za otkriće ekspedicije prikaže potpuno svojima. Otkriće o kojem je riječ sastoji se od hrpa papirusa iz Aleksandrijske knjižnice koje su u petom stoljeću poslije Krista, zahvaljujući Hipatiji, moreplovcima, buri i oluji iz drevne Aleksandrije stigle na američki kontinent i otkriće je koje je njene kolege stajalo života. No, suočena sa Angusovim slijedom dijalektičko-ideološkog mišljenja koji ide u srž stvari, shvaća da je, u svom hvalevrijednom pokušaju da slijedi primjer Hipatije, u stvari izdala njezin duh odabravši pogrešna sredstva u ostvarenju cilja i tako nanijela ogromnu štetu idealu u koji vjeruje. Sada joj preostaje samo jedan način da tom idealu vrati čistoću, i to čini.

Za mene je to bio Julijin ponosan potez koji me apsolutno iznenadio i snažno je pridonio njenoj psihološkoj karakterizaciji. Nakon što je shvatila da njeni snovi o slavi i osobnoj afirmaciji u znanstvenim krugovima nestaju poput dragocjenih svitaka iz Aleksandrijske knjižnice, njena neobuzdana ambicija nije mogla podnijeti suočenje s javnim suđenjem, sramom i zatvorskom kaznom. Julija je čvrsta, tvrdoglava, pronicljiva, zavodljiva, loša, podmukla, a iznad svega njezine motivacije su vjerodostojne i bila je dostojan negativac i protivnik Zagoru i dodajem da, unatoč tome što je ona izvrstan negativac, ne bih je volio više vidjeti jer to ne bi bilo dobro. Ona je lik kojeg samo ova priča treba radi dubine i drame i svoju je ulogu savršeno odigrala i dobro je da je Burattini tako zatvorio priču.

Mogu komotno napisati da mi se svidjela ova priča i to usprkos nekoliko negativnih aspekata koje sam vam naveo prije spojlera. Naravno, ni ova priča nije lišena klasičnih burattinizama, objašnjenja o svemu i svačemu. Ne manjka Morenovih pretjeranih skrupula u želji da dijalozima objasni gotovo svaku radnju koja se izvodi, ali to je način na koji Burattini piše. Po mom mišljenju, Burattini to čini namjerno, jer što se više osjeća kritiziranim zbog ovih negativnih aspekata svog načina pisanja, to ih više upotrebljava, kao da je to izazov za njega, ali ne shvaća da je to u većini slučajeva kontraproduktivno.

Kentovi Indijanci i Vargasovi razbojnici su stereotipni likovi bez dubine, a Zagor mi djeluje nekako presavršeno. Prelagano sređuje svoje protivnike i izbjegava metke iz blizine i mislim da je ova priča rekorder po tome. Zagor je ovdje praktički nepogrešivi razbijač, nezaustavljivi terminator, ili bolje rečeno Neo iz Matrixa. Ni taj se toliko nije savijao i kakve sve kerefeke s tijelom radio da izbjegne metke iz neposredne blizine kao Zagor u ovoj dugoj priči.


Je li to nedostatak mašte od strane Burattinija ili nedostatak kreativnosti s Kerčeve strane pitam se, a najgluplja scena je ona u kojoj se Zagor pretvara da je pogođen. Nekako mi je Kerac te sekvence neuvjerljivo nacrtao, Zagor se čini da stoji na svega par metara od Indijanaca i razbojnika, a onda kada Kento puca na njega, iza njega se iznenada pojavljuje ponor u koji on na nestvaran način pada, a sve to začinjeno burattinizmom u smislu detaljnog objašnjenja onoga što je Zagor izveo, kao da i sami nismo shvatili Zagorov trik. Uzimajući u obzir te Burattinijeve komentare i Kerčev prikaz, rekao bih da je to scena koja se mogla bolje izvesti.

Usprkos tim „manama“, činjenica je da je priča vrlo dinamična i dobra, zna zabaviti i zaintrigirati u ključnim dijelovima. Dopada mi se sugestivan ambijent i atmosfera Monument Valleyja i tajanstvenog puebla, a kad sam već kod toga, negdje sam pročitao da je ova avantura na jugozapadu Arizone nastala iz Kerčevog odgovora koji je dao Burattiniju kada ga je nakon objave kolorca o prošlosti Jima Gitare pitao koji bi scenarij ili temu preferirao za narednu priču. Bane je rekao: „Dok god postoji pueblo.“

Kerčeva pustinja ne izgleda nimalo loše u usporedbi s Ferrijevom u „Spaljenoj zemlji“, Donatellijevoj u „Nemilosrdnom Jessu“ i Chiarollinoj u „Konkvistadorima“. Savršeno mu je legao surovi ambijent u kojem su čegrtuše i prstenorepe mačke jedina hrana našim junacima, a kaktusi izvor vode. Doduše nema kao u Ferrijevoj i Donatellijevoj izvedbi tog osjećaja nemilosrdnosti pustinje, ali to scenarij ionako nije zahtijevao. Sve je utemeljeno na vratolomnoj akciji, i to nam stari dobri Kerac daje odlično manevrirajući između vesterna i egipatske Aleksandrije. Detaljan, dinamičan i ekspresivan crtež krasi ovu dugu priču, a činjenica da se velik dio priče odigrava noću omogućilo je niz efekata, baš poput pravog majstora crno-bijelog crteža kakav Kerac jest. Vestern je žanr u kojem se odlično snalazi, a čak ću zažmiriti na onu pogrešku koju sam naveo u pretposljednjoj zanimljivosti. Kerac je jedan od onih crtača koji pazi na detalje, a kako mu je to promaknulo?! Po mom skromnom mišljenju, puno bi bolji dojam ostavio da je nastavio crtati Indijance kao Apaše ili Navaje, ipak smo na njihovom teritoriju. Kerčev prikaz Zagora, nesalomivog heroja u akciji je odličan, iako ponekad preuveličan u svojim akrobacijama i izbjegavanju metaka, ali je melem je za oči. Ukratko, što više Kerca, a što manje Cassarovih, Gramaccionija i Mangiantinija.

Recenzije čitatelja

  • Ukupna ocjena 43%

    4, 4, 4, 7

    12.12.2021
    00:44:00 sati
    LL1986
    uredi
  • Wallace

    Ukupna ocjena 78%

    7, 7, 9, 9

    12.12.2021
    07:28:00 sati
    Wallace
    uredi
  • King Warrior

    Ukupna ocjena 45%

    2, 1, 9, 9

    Bože dragi, šta je ovo?! Koja užasna i monotona priča, da čovjek ne povjeruje. Dakle, gdje je problem u scenariju? Imamo jednu standardnu priču, mnogo loše ispričanu. Dijalozi su smorni, tok priče nimalo interesantan, pa je Burattini još sve to razvukao kao da piše „Rat i mir“. U svom ludilu, toliko se pogubio da je napisao četiri flešbeka jedan u drugom. Da objasnim; cijela priča je u stvari jedan veliki flešbek gdje E.A.Poe prepričava avanturu. Onda u tom flešbeku jedan tip dalje prepričava u flešbeku, gdje onda još jedna osoba koristi flešbek. Mislim da je ovo svjetski rekord kada su flešbekovi u stripu u pitanju, četiri komada i to jedan u drugom, to ne znam da se ikada prije desilo. To, po mom mišljenju, normalan čovjek ne može da uradi, pogotovo ne jedan iskusni scenarista poput Burattinija. Palo mi ja na pamet da je to možda namjerno uradio, kako bi kaznio sve one koji su ga kritikovali zbog prevelike doze felšbekova u njegovim pričama. Drugo logično objašnjenje nemam.


    Ovo je druga epizoda koju je nacrtao naš Bane Kerac. Dok je prva bila i više nego solidna, ova je zaista užas živi. Još gore, epizoda se proteže kroz cijele tri i po sveske, pretpostavljam da se jadni Bane napatio kao nikad prije. Kako i ne bi sa ovim smećem od scenarija. Da zlo bude veće, okruženje u priči je cijelo vrijeme kamenito, osim nekoliko scena sa početka epizode gdje se crtač mogao malo da razmaše. Zamislite taj užas, tri i po epizode, na otprilike tri stotine stranica, crtate stijene i stijene i opet stijene. Zaista mi je drago što je naš Bane upao u Zagijev tim, ali ovakvo mučenje nije zaslužio. On se zaista potrudio da ispoštuje našeg junaka, crtao je dobre kadrove, neke smo prvi put vidjeli u Zagorovim stripovima, što je zaista veliki plus da se razbije monotnija. Takođe je dobro što se na njegovim likovima vide emocije na licima, nije jedan od onih crtača koji crtaju jedan te isti izraz lica.  
    Nakon ove i prethodne epizode, koje zaista spadaju među top deset najgorih ikad, čovjeka zaista hvata strah kako će dalje ići sa našim junakom. Ovo ne miriše na dobro!

     

    12.12.2021
    09:02:00 sati
    King Warrior
    uredi
  • Combatrock

    Ukupna ocjena 66%

    6, 5, 8, 9

    Prestao sam negde na 98 broju VC ZG, ovo sam kupio zbog postovanja prema crtacu. U moru govana modernog Zagora ovo je jos i dobro.
    12.12.2021
    11:24:00 sati
    Combatrock
    uredi
  • macca1985

    Ukupna ocjena 77%

    7, 7, 9, 8

    12.12.2021
    13:33:00 sati
    macca1985
    uredi
  • Ukupna ocjena 93%

    9, 9, 10, 9

    12.12.2021
    14:25:00 sati
    Kontrast 2
    uredi
  • velka031

    Ukupna ocjena 33%

    1, 1, 7, 6

    Još jedan užas iz Buretovog pera... Sramim se umjesto njega... Kerac vrlo dobar.

    12.12.2021
    15:52:00 sati
    velka031
    uredi
  • Vlladimir

    Ukupna ocjena 14%

    1, 1, 2, 2

    Nije pomoglno ni što je likuša istraživačica ličila na mmmmm Šeril Fen.

    Da je strip bio parodija u stilu Banetovi' ''Tarzana'', ovo bi bio odličan strip, al' pošto nije, tuga.

    13.12.2021
    07:48:00 sati
    Vlladimir
    uredi
  • cat claw

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Par odgovora na neke nedoumice iz recenzije:

    Komanci su se za napad na ekspediciju preobukli u Apace, a Buratini nije stigao to da objasni.

    U sceni gde dva Komanca tegle drva i pale vatru, dijalog iz Umpah Paha: ''Uvek ista braca rintaju'' je izostao.

    Da, Laura Antoneli je bila inspiracija za scenu u biblioteci

    Scene u Aleksandriji su direktno inspirisane Agorom,

    Cikov suncobran nije dao Morenu mira i morao je da objasni odakle mu, a meni pruzio priliku da ubacim Dr Doksija iz Talicnog

    Zenski likovi Boba Labersa su posluzili kao osnova za kreiranje Dzulije Sulc.

    Bred Pit iz ''Troje'' je posluzio za jednu scenu

    Od Antelope kanjona se i meni zavrtelo u glavi, ne samo vama :D

    Dao sam sve desetke da popravim prosek akonto Kingove sahrane sele epizode :D

    Pozdrav, B.K.

     

    13.12.2021
    12:44:00 sati
    cat claw
    uredi
  • goodpaso

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Mogu samo da zamislim koja je cast bila Kercu kad je dobio ponudu za crtez.

    sve 10, neka ide Zagor kakav takav

    16.12.2021
    00:26:00 sati
    goodpaso
    uredi
  • delboj

    Ukupna ocjena 69%

    6, 5, 9, 9

    Uh... Ne znam odakle početi. Ovo je zagorizovana martijevska epizoda s teksovskim elementima u četverostrukoj prstenastoj kompoziciji uz mnoštvo Banetovih posveta. Te posvete zaista daju poseban šmek ovim epizodama i vjerovatno su nama i zanimljivije nego Italijanima. Osim možda skoro već standardnih likova iz Taličnog Toma, ovdje ima i posveta nekim legendarnim naslovnim, a Zagor skače kao Cat Claw. Inače, kad se sve sagleda, u starom vijeku u Ameriku nije plovio samo ko nije kasnio na brod - bilo je tu i Vikinga, i Arapa, i Germana, i Rimljana, i Grka... Za neke istorijski dokazi postoje, za druge samo nagađanja, ali u stripovima su svi tu. Očito je saobraćaj bio vrlo živ... Scenaristički ima nelogičnosti, sam tekst je u pojedinim slučajevima pogrešan i nelogičan, a i postupci pojedinih likova su pomalo čudni. Crtež je standardan Banetov, uvijek obogaćen nečim dodatno zanimljivim. Naslovne su dosta dobre.

    21.12.2021
    20:25:00 sati
    delboj
    uredi
  • logo111

    Ukupna ocjena 84%

    8, 8, 9, 9

    Nije to uopće tako loše...ima zgodnih referenci.

    Flashbackovi funkcioniraju i zgodno je prilikom čitanja potražiti te orginale te proslistati i te  događaje iz prošlosti kako bi sve sjelo na svoje mjesto.

    Kako je sam Kerac objasnio Burattinijeve inspiracije određenim likovma i događajima daju zgodnu dimenziju ovom Zagoru ali za to dokučitii treba ipak malo više od površnog pristupa ovom stripu.

    29.12.2021
    07:31:00 sati
    logo111
    uredi
  • Ukupna ocjena 80%

    8, 7, 9, 8

    10.02.2022
    17:29:00 sati
    suply1
    uredi
  • goghy

    Ukupna ocjena 74%

    7, 6, 9, 8

    10.02.2022
    19:24:00 sati
    goghy
    uredi
  • acestroke

    Ukupna ocjena 91%

    9, 8, 10, 10

    Vrhunska Zagorova avantura, sa odlicnim crtezom Kerca, pricom koja podsjeca na najbolje epizode iz zlatnog Nolitinog doba - pogotovo one u kojima se trazi nego blago, zlato ili sta vec.  Negativka Schultz je zanimljiva: privlacna, opaka, ali istovremeno (opravdano) na kraju svijesna svojih grijehova.  McFly je originalan lik, i upecatvljiv.  Atmosfera pustinje i Banetov stil su nezaboravni, pogotovo ako imate priliku da ovo dozivite u luksuznom izdanju Veselog Cetvrtka. Ako cemo biti iskreni, vecina Zagorovih epizoda u posljednje vrijeme ne vrijede pisljivog boba, ali ova, na preko 300 stranica, se procita u jednom dahu.  Veliki kadrovi Kerca su uzivanje za oci i mastu; ovo je jedan od rijetkih slucajeva gdje fantastican crtez dize nivo scenarija iznad onog sto jeste, i to je sasvim ok (kao, na primjer, ispod prosjecni film sa vrhunskom kinematografijom). Piccinelijeve naslovnice originala su takodje vise nego odlicne.  Ako vam je ova prica razocaranje, onda ne citajte vise Zagora, jer bolje od ovog se rijetko vidja od Duha sa Sjekirom u dvadeset prvom vijeku. 

    17.02.2022
    09:40:00 sati
    acestroke
    uredi
  • Qwertz

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Ma koga briga za priču? Koga briga za scenarij? Koga briga za naslovnice koje su usputno rečeno odlične!!!

    Pa ljudi moji, strip je nacrtao naš čovjek!!! Da, u moru talijanskih autora isplivao je i Bane Kerac. Nevjerojatna je šteta što ne crta češće, ali možda je tako i bolje, da može što bolje nacrtati epizode koje dobije. Ima svoj poseban prikaz Zagora koji odskače od tipične šablone i to mi se sviđa. Uz to, odlično crta i krajolike.

    Priča je dobar miks povijesne fantastike i čistokrvnog westerna koji agent Raven pripovijeda agentima u bazi Drugdje. Navodno su se njezini događaji odvijali za vrijeme Zagorove kratke odiseje po Kanadi, Aljasci i Kaliforniji gdje se susreo s Eskimom, Honest Joeom i njegovom posadom, princom Rezanovim i starim prijateljima iz epizode Razbojnici u Kaliforniji. Šteta što i ovo nije ukomponirano u kronološki slijed onih maksija, kao još jedan maksi. Tada bi se cijela mini odiseja podigla na viši nivo.

    Ova je priča prava avantura ispripovijedana na, u najmanju ruku zanimljiv način praćena maestralnim crtežom i prelijepim naslovnicama. Želimo što više ovakvih priča, a što manje povrataka Thundermana, Mortimera i ostalih likova koji se konstantno dižu iz mrtvih. To nam ne treba. Dajte nam samo odličnog crtača i zanimljiv krajolik, kao ovdje i bit ćemo zadovoljni!

    20.02.2022
    18:27:00 sati
    Qwertz
    uredi
  • KnickS

    Ukupna ocjena 32%

    5, 4, 1, 2

    Priča je poprilično naporno ponavljačka. Originalnost je postala misaona imenica. Sa takvom pričom, scenario i nije mgao biti bolji. A o crtežu naslovne strane, ne bih trošio reči, Alesandro mi nikada nije bio ni u prvih deset crtača Zagora - jednostavno, nije za naslovnice. A sam crtež... noćna mora... Branislav zaista ne ume da crta Zagora. Mora biti da je u Milanu velika kriza crtača kada su njemu dali da crta... ama svi likovi su mu isti. Kao da gledam Tarzana, Mikija i Ket Klou...

    01.03.2022
    00:59:00 sati
    KnickS
    uredi
  • prop_ovednik

    Ukupna ocjena 67%

    6, 4, 9, 10

    Par sitnih spoilera će biti, čisto upozorenje, ali da obrazložim...

    Najveći problem ovdje ponašanje je Julie Schulz, koja želi dokazati svoje sposobnosti i pamet, pa se rješava muških kolega odmah u startu. Ali kasnije koristi jedinog preživjelog ipak, kao, da pomogne ako zatreba - što se i pokaže točnim, jer bez McFlya ništa, nema nalaza. Logičnije bi bilo da je onda sve kolege ostavila živima, da su sredili nalazište i onda na povratku ona kreće u akciju ili - da ih je držala živim da gušta nad njima, ali da je ona ta koja sve radi... ili je možda Bure htio to dodati njenoj karakterizaciji, da ipak nije sposobna kao što misli? Ali to je u jednu ruku šteta, jer poništava karakter, iz sposobne žene željne priznanja postaje samo tuka željna pažnje. Ipak, priznat ću Buri da je njen kraj dobro odradio.

    Mislim da bi taj put, gdje izdaja nastupa nakon dovela i do većeg ritma priče - ovako smo imali 3ipo sveske, ali repetitivne, gdje se više puta samo vrti istovjetna akcija, u kojoj Zagor lagano komandos style sređuje protivnike. Čak je ponekad čudno vidjeti Zagora kako hladnokrvno lomi vratove, dok ponekad samo onesvijesti, da packu i šalje dalje... Trebalo bi pripaziti malo na te karakterne osobine...

     

    Crtež je odličan, likovi i ekspresije su mi sjeli baš, šteta što je bilo previše tog pjeska i kamenja...

    Naslovnice odlične (ocijenio samo prve tri)!

    04.03.2022
    13:31:00 sati
    prop_ovednik
    uredi
  • anto

    Ukupna ocjena 70%

    6, 6, 9, 7

    Bane Kerac,treba pročitati ovog Zagora.

    06.03.2022
    16:15:00 sati
    anto
    uredi
  • Ukupna ocjena 71%

    6, 6, 9, 8

    Nije ovo loše, posjeduje jednu atmosferu nalik filmu Otimači izgubljenog kovčega u kojoj Zagor lovi ljude koji bi htjeli iskorisiti jedno arheološko nalazište u loše svrhe. Doduše, sama premisa zbilja nema nikakvog smisla, pogotovo ako čitatelj ima određeno povijesno znanje i malo zdravog razuma. Zanemarimo li prilično nespretan rasplet i suhoparan drugi broj, priča je relativno čitljiva.

     

    Naravno, ovo se ipak ne uzima zbog Burattinija nego regionalnog crtača, sada Bonelli celebritya, Branislava Keraca koji je s ovim radom debitirao na redovnoj seriji i apsolutno odradio fantastičan posao. Nek ih mu je još mnogo, ovime se etablirao među najkvalitetnije crtače u Zagorovom timu.

    08.03.2022
    21:03:00 sati
    BarnesMayority
    uredi
  • Hercule Poirot

    Ukupna ocjena 76%

    9, 5, 8, 10

    Spektar uzgrednih motiva:Aleksandrijska biblioteka, filozofkinja i matematičarka Hipatija, sudar teoloških dogmi, tajanstveni pueblo... nudio je prostor za nešto grandioznije od ovoga što smo dobili. A dobili smo uglavnom potjeru i Zagorovo smicanje protivnika da je pravo čudo da je sam pobio toliko protivnika. Uostalom, je li i negativka Schulz morala skončati nerealnim samoubojstvom? Čin je to posve suprotan njenom dotadašnjem ponašanju.

    Crtež dobar. Ne volim detalje kada 6 indijanaca čeka pred prolazom među stijenama pa su poslije njih 4,a Zagor rješava SVU TROJICU?! (Hm...) 

    13.03.2022
    20:42:00 sati
    Hercule Poirot
    uredi
  • allessi

    Ukupna ocjena 86%

    10, 8, 8, 8

    Meni se ova priča jako svidjela i smatram je jednim malim draguljem u moru nezanimljivih Zagorovih epizoda, pogotovo zadnjih godina.. Burattini čak i nije toliko pretjerao sa svojim opisima, dok je Kerac jako dobro odradio posao.. Ima nekoliko srednjih kadrova na pola stranice koji su mi odlični.. Ono što mi se kod crteža ne sviđa su lica likova koji svi redom imaju izbuljene oči, ali čovjek se čitanjem navikne..

    Mislim da priča nije prerazvučena, nego je baš dobro ukalupljena.. Julijin kraj je bio neočekivan, ali čak nekako zadovoljavajući, s obzirom na njeno ponašanje tijekom cijele epizode.. Naslovnice su mi ok, sve tri su mi tu negdje, nemam ni jednu koju bih posebno izdvojio.. Jedino mislim da je Julija trebala biti barem na jednoj naslovnici, ali dobro..

    17.04.2022
    15:18:00 sati
    allessi
    uredi
  • Terminator

    Ukupna ocjena 87%

    9, 8, 9, 9

    Neću duljiti; slažem se s recenzijom. Poeov je dio tu nepotreban.

    Zagor i Chico su, dakle, u južnim, pustinjskim krajevima. Šta rade ondje, pitao sam se. Nažalost, nisam točno doznao jer je Poeovo objašnjenje jako nejasno.

    Lik Julije Schulz jako je kontradiktoran; žali se na zanemarivanje žena u znanstvenom svijetu, a željela se proslaviti preko ubojstva cijele karavane. Tragičan kraj donekle opravdava njezinu zaluđenost, ali...

    Nije da već nismo imali antičke teme u Zagoru. Pozdravljam takve stvari i ovo je dosta zgodno izvedeno.

    Priča sve u svemu nije loša, podsjetila me na krasnu Bosellijevu odiseju, ali ostala je upakirana u Poeovo prepričavanje, nepotrebna Burattinijeva objašnjenja i flešbekove i možda malo previše okrutnu antagonisticu.

    Crtež je okej. Drugi broj epizode, Pustinjska ekspedicija, na 13. stranici na dnu ima vinjetu s dvije knjige na stolu Julije Schulz. Prva je knjiga o bitci na Kosovu polju 1389., a druga o prvoj srpskoj pobuni 1804. Slatki mali kameo.

    30.04.2022
    20:29:00 sati
    Terminator
    uredi
  • Descender

    Ukupna ocjena 67%

    7, 5, 8, 7

    Potencijalno pristojna priča, koju je ubio Buratini gomilama objašnjavanja svega i svačega, pamfletskim rečenicama koje likovi izgovaraju, pamfletskim objašnjavanjem motiva likova, nedozvoljavanjem da likove karakterišu njihovi postupci, već riječi koje izgovaraju...ukratko svime onim čime već godinama guši Zagora.

    Ipak, ima i pluseva.

    Najbolji dio stripa su one stranice na kojima nema teksta, gdje je Banetu dozvoljeno da vizuelno priča priču, što je dragocjen predah od beskrajnih Buratinijevih riječi. 

    Neki Banetovi kadrovi i pristup istima, ranije nisu često viđani u Zagoru, možda i nikad. Volio bih kada bi potpuno mogao da zanemari Boneli pravila i da u cjelosti nacrta Zagora svojim stilom.

    Noćne scene su vrlo lijepe, tripozne scene iz kanjona su takođe sjajne.

    Plus je i prilična doza brutalnosti i pravi pravcati pokolj koji Zagor sasvim hladnokrvno izvrši u tih par dana, pokazujući čak i uživanje u tome.... To je takođe dobrodošlo osvježenje, ni traga njegovom uobičajenom moralisanju.

    Plus i za dijalog:

    "Ti si ubio mog brata!"

    - "Ubio sam i sve tvoje ratnike".

    To hoćemo i to nam treba!

    09.06.2022
    23:54:00 sati
    Descender
    uredi

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Hram drugoga života
    Kod: DD LU 125
    Ocjena: 61%
    Vrijeme: 7.8.2022. 1:45:00
    Autor: Sarghan
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 900
  • Karavađov kod
    Kod: MM VEC 13
    Ocjena: 54%
    Vrijeme: 5.8.2022. 1:36:00
    Autor: prozirna senka
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 1042
  • John Tanner
    Kod: DZTA KIST 1&2
    Ocjena: 86%
    Vrijeme: 3.8.2022. 1:44:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 961
  • Ljudi risovi
    Kod: VB LU 7
    Ocjena: 80%
    Vrijeme: 1.8.2022. 0:44:00
    Autor: Ivan Liverpool
    Broj komentara: 5
    Broj pogleda: 969
  • Mzungu Luka
    Kod: ALBUM HAS 1
    Ocjena: 90%
    Vrijeme: 30.7.2022. 1:09:00
    Autor: Humbert Coe
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 896

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Bandera!
    Kod: MTX VCZS 36
    Ocjena: 77%
    Vrijeme: 9.6.2022. 1:56:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 27
    Broj pogleda: 2726
  • Crommovi sluge
    Kod: ZG LU 325/327
    Ocjena: 49%
    Vrijeme: 12.5.2022. 1:47:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 14
    Broj pogleda: 1854
  • Smrt u svemiru
    Kod: NN LIB 62c
    Ocjena: 83%
    Vrijeme: 25.5.2022. 0:37:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 1792
  • Kameni most
    Kod: TX LIB 67
    Ocjena: 63%
    Vrijeme: 6.6.2022. 23:07:00
    Autor: tex2
    Broj komentara: 7
    Broj pogleda: 1776
  • Leteći mjesec
    Kod: KM ZS 441
    Ocjena: 63%
    Vrijeme: 30.5.2022. 1:43:00
    Autor: Hercule Poirot
    Broj komentara: 9
    Broj pogleda: 1733

Aukcije

Forum